Kazališna fotografija Alojza Orela izdvaja se iz običnoga fotoreportažnog snimka događaja i odlikuje se umjetničkim vrijednostima. Manifestira se to u osebujno konstruiranom fotografskom stilu u čijem je temelju specifična upotreba izražajnih sredstava fotografije i njihova prilagodba kazališnim motivima

U povodu Dana grada Pule u Galeriji Vincent iz Kastva Istarskog narodnog kazališta - Gradskog kazališta Pula otvorena je izložba kazališne fotografije Alojza Orela, a povoda za otvorenje izložbe bilo je nekoliko.

Osim rođendana grada Pule, obilježeno je i 30 godina ponovnog otvaranja pulske kazališne kuće, što se dogodilo upravo na Dan grada Pule, 5. svibnja 1989. Izložba je upriličena u suradnji Istarskog narodnog kazališta s Povijesnim i pomorskim muzejom Istre.

Prisjećanje na otvorenje

Nakon što je pulska glumica Lara Živolić interpretirala riječi koje je u povodu otvorenja pulske kazališne kuće nakon obnavljanja, 1989. godine, izrekla poznata glumica Marija Crnobori, kćerka isto tako poznatog glumca Ive Ermana, Dubravka, kazala je da je praktički odrasla u prostorima ove kuće gdje je njezin otac radio od 1953. do 1971. godine.

- Galerija, ogromni prostori, miris šminke i ljepila kada su lijepili brkove i bradu, garderoba puna glumaca, šale, smijeha - sve je to bio sastavni dio života u ovom kazalištu. Onda bih išla do bara i uvijek sam mislila da imam sok gratis. Tek sam kasnije otkrila da je sve to moj otac plaćao. No, onda se situacija promijenila. Nestalo je smijeha, došla je kriza, teška vremena, muk, kazalište je preko noći zatvoreno i glumci više nisu mogli raditi ono što su najbolje znali i ono što im je život značilo. Kada je, nakon skoro 19 godina pulska kazališna kuća ponovno otvorena, 5. svibnja 1989., moj otac nije pozvan. Želim da kazalište živi još dugo, dugo, kazala je Dubravka Erman.

Pozdravne je riječi potom uputila ravnateljica pulske kazališne kuće Gordana Jeromela Kaić, ističući zadovoljstvo što se upravo u povodu te važne obljetnice pulskoga kazališta i rođendana našega grada otvara izložba tog velikog majstora fotografije.

Kustosica izložbe Lana Skuljan Bilić iz Povijesnog i pomorskog muzeja Istre kazala je da je ovdje riječ o kazališnoj fotografiji koja u Orelovom opusu istovremeno predstavlja dio fotoreportažnog i umjetničkoga rada, a ovom je prilikom izloženo 50 crno-bijelih uvećanja iz originalnih negativa i pozitiva. Opus kazališne fotografije ovoga autora od 1950. do 1971. godine obuhvaća oko 750 sačuvanih snimaka, a u realizaciji izložbe uvelike je pomogla Sanja Pecirep. Za raspoznati glumce i o kojim je predstavama riječ, veliku je ulogu imala teatrologinja Jelena Lužina.

Umjetnička vrijednost

- Kazališna fotografija Alojza Orela izdvaja se iz običnoga fotoreportažnog snimka događaja i odlikuje se umjetničkim vrijednostima. Manifestira se to u osebujno konstruiranom fotografskom stilu u čijem je temelju specifična upotreba izražajnih sredstava fotografije i njihova prilagodba kazališnim motivima. Crno-bijele fotografije, kvadratnoga ili pravokutnoga formata, prikazuju ključne prizore iz predstava, kazala je Skuljan Bilić.

Izložbu je proglasio otvorenom pulski gradonačelnik Boris Miletić.

Alojz Orel (1918.-2002.) jedan je od najistaknutijih fotografa u drugoj polovici 20. stoljeća u Istri, neizostavna figura kulturno-društvenog života Pule.

Povezane vijesti

• Alija i Medina Rešić izlažu u studiju Poola na Verudeli
• "Umjetnik na odmoru 2015." i "Gorgona" u Zagrebu
• ALOJZ OREL: Promišljene fotografije teatarske magije