Izložba koja traži odgovore
Kako će izgledati bliska budućnost na Mediteranu?
(Snimio Mladen Radić)
U HUiU galeriji u četvrtak navečer otvorena je izložba "Mediteran 2035: Iduće poglavlje", koja okuplja deset autora i kroz različite umjetničke prakse propituje promjene koje već danas oblikuju budućnost mediteranskoga prostora. Kroz crtež, animaciju, grafiku, ilustraciju, fotografiju i objekt izložba promatra Mediteran kao dinamičan prostor u kojem se isprepliću geografske, ekološke, društvene i kulturne promjene.
Procesi
Izložba je središnji dio višednevnog programa koji je nastavljen kreativnom radionicom za učenike Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula, a na programu je bio i Javni dijalog "Devastacija javnog prostora i pretjerana izgradnja – Kakav Mediteran ostavljamo budućim generacijama?" u Circolu.
"Mediteran se mijenja. Njegovi gradovi, krajolici, identiteti i svakodnevni život prolaze kroz procese koji već danas određuju njegovu budućnost. Ovogodišnje izdanje projekta okuplja autore koji ne pokušavaju predvidjeti što nas čeka, nego kroz fragmente sadašnjosti otvaraju dijalog o tome kakav Mediteran gradimo – i kakav ćemo ostaviti generacijama koje dolaze", stoji u najavi.
Na izložbi se predstavljaju Goran Radošević s radom "The Economy of Sweat", Franka Tretinjak i Dina Milovčić (NJI3) s radom "1%", Petar Reić i Andrea Majica s radom "Obli Plovi", Ivan Svaguša s radom "? ?ντ?ς θ?λασσα", Luka Duplančić s radom "Argo", Lucija Bužančić s radom "Sv. Duje svaki dan" te pulski autori Vjeran (Piro) Juhas i Vibor Juhas s radom "Napuhanci/Bloaters" koji su prisustvovali otvaranju.
Izložbu su uz Kristinu Nefat iz Hrvatskog udruženja interdisciplinarnih umjetnika otvorile Ana Bratić – kustosica izložbe i predsjednica HULU-a iz Splita te Mirela Jusupović – autorica projekta i predsjednica udruge NOMAD ART iz Splita.
- Svi se umjetnici bave jednim pitanjem, a to je kako će izgledati bliska budućnost na Mediteranu. Radove smo podijelili u četiri tematska sloja, zato što se te tematike međusobno preklapaju, s tim da su pojedini autori uzeli odrađenu temu kao polazište svoga rada pa je dalje razvijali, radili samu ideju unutar koncepta, ili su se više fokusirali na pojedinu od tematika. A to su krajolik, okoliš, identitet i svakodnevnica, kazala je Bratić.
Ona je istaknula da su prostor i okoliš dosta usko vezani, a teme se tiču promjena unutar okoliša i životnog prostora, bilo da se oni mijenjaju pod utjecajem ljudskog faktora ili nekakvih prirodnih promjena. S tim u vezi dala je primjer ilustracije Gorana Radoševića, dok su uz temu ekoloških promjena vezani radovi Franke Tretinjak i Dine Milovčić, odnosno periska koja je na nekim načinu postala nekakav simbol tih ekoloških promjena.
- Što se tiče identiteta, on je nešto drugačije pitanje. On se tiče našeg osjećaja pripadnosti u određenom prostoru. Identitet može biti kolektivan i individualan, kaže Bratić, a kolektivnim pitanjem identiteta bavi se Luka Duplančić, dok se Svaguša u svojoj mapi više bavi individualnim identitetom. "Sve te promjene utječu na našu svakodnevnicu, na način na koji mi svakodnevno funkcioniramo", kazala je istaknuvši ilustraciju braće Juhas i animaciju Lucija Bužančić.
Pitanje
- Cilj nije bio i predviđati određenu budućnost, cilj je bio detektirati koje to odluke donose promjene u toj bliskoj budućnosti i zato je uzeta ta godina koja je dovoljno blizu da možemo te posljedice i predviđati, utvrdila je Bratić.
Jusupović je rekla da ovom izložbom nisu htjeli napraviti još jednu izložbu o Mediteranu.
- Htjeli smo pokrenuti pitanje koji su to promjene koje prolazimo, koje se dešavaju, što bi htjeli promijeniti, što bi htjeli zadržati, kako utječemo na taj prostor oko nas, i kakav prostor ostavljamo onima koji dolaze nakon nas, objasnila je Jusupović komentiravši da se neki autori se vedrijim temama dok se drugi bave svima ozbiljnim temama i ekologije i ekonomije, tako da različitih pristupa, ali sve je mediteransko, rekla je Jusupović.
Izložba će se moći razgledati do 29. rujna.
