Muzej grada Pazina

FRMALO SE JE SVE: Otvorena izložba o Pazinštini u Drugom svjetskom ratu

| Autor: Glas Istre
(Foto Muzej grada Pazina)

(Foto Muzej grada Pazina)


U Muzeju grada Pazina u četvrtak, 11. prosinca, održano je svečano otvorenje izložbe FRMALO SE JE SVE: U ratu i u sjeni – Pazinština u Drugom svjetskom ratu. Pred mnogobrojnom publikom prisutnima su se obratili ravnateljica Muzeja Maja Zidarić Pilat, ujedno i suautorica izložbe, Ivan Smoljan, viši kustos Muzeja i drugi suautor izložbe, te Renato Kalac, zamjenik pazinske gradonačelnice Suzane Jašić, koji je izložbu i otvorio. Budući da je gradonačelnica zbog bolesti bila spriječena, njezino je obraćanje pročitano te se prenosi u nastavku teksta.

Ravnateljica Zidarić Pilat u uvodu je istaknula kako ovom izložbom Muzej obilježava 80 godina od najvećeg ratnog sukoba u ljudskoj povijesti, koji je započeo 1. rujna 1939. napadom Njemačke na Poljsku, trajao punih šest godina i odnio živote oko 60 milijuna ljudi, uz velik broj ranjenih, nestalih i odvedenih u logore. Uništena su brojna sela i gradovi, crkve i škole, a rat i danas otvara pitanje ljudskosti, pravde i prava. Podsjetila je na izjavu američkog filozofa Georgea Santayane kako su oni koji se ne sjećaju prošlosti osuđeni ponoviti je, jer se, i nakon 80 godina, čini kao da ništa nismo naučili.

(Foto Muzej grada Pazina)(Foto Muzej grada Pazina)

Više o samom konceptu i značaju izložbe govorio je Ivan Smoljan

Izložba je postavljena u tri izložbena prostora te je podijeljena u dvije glavne tematske cjeline – rat i život u sjeni rata. Ratna linija započinje globalnim procesima, nastavlja se kroz nacionalni kontekst te završava istarskim prilikama. Kronološki se obrađuju teme važne za Drugi svjetski rat u Istri, poput rujanskih dana 1943. godine, Rommelove ofenzive, konačnog oslobođenja i završetka rata.

(Foto Muzej grada Pazina)(Foto Muzej grada Pazina)

(Foto Muzej grada Pazina)(Foto Muzej grada Pazina)

Dio izložbe koji prikazuje život u pozadini rata podijeljen je u četiri manje cjeline, a donosi informacije o gospodarstvu i izgradnji, školstvu i obrazovanju, slobodnom vremenu te životnim (ne)prilikama. Na temelju dostupne literature, arhivskih izvora i terenskih intervjua složena je slika života u sjeni rata – od izgleda Pazina i okolnih mjesta neposredno prije rata, preko gospodarskih prilika i obrazovanja tijekom rata, do priča o slobodnom vremenu stanovnika središnje Istre.

Kako je naglasio Smoljan, fokus izložbe stavljen je na obične ljude, a kroz postav se provlači lik stvarne osobe – Šime Gortana iz Berma. Iako nije univerzalni predstavnik istarskog čovjeka u ratu, predmeti koje je njegova obitelj donirala Muzeju grada Pazina pružaju uvid u jedan život, jedan ratni put i snalaženje u teškim vremenima. Njegova sudbina, poput sudbina tisuća drugih, svjedoči o iznimnoj količini povijesti sadržane u jednom ljudskom vijeku.

(Foto Muzej grada Pazina)(Foto Muzej grada Pazina)

(Foto Muzej grada Pazina)(Foto Muzej grada Pazina)

Treći izložbeni prostor posvećen je ljudskim traumama iz rata, svjedočanstvima iz nacističkih logora, uz izložene originalne predmete iz logora i reprodukcije video-intervjua Istarskog povijesnog društva s osobama koje su prošle takva iskustva.

Među izloženim predmetima prevladavaju oni iz fundusa Muzeja grada Pazina. U ratnom dijelu riječ je o predmetima iz zbirke oružja i vojne opreme korištene u Drugom svjetskom ratu, zbirke dokumenata, karata, rukopisa i tiskovina, dok u dijelu posvećenom svakodnevnom životu prevladavaju predmeti iz zbirki svakodnevice, fotografija, sakralne i tekstilne građe. Izložba je nadopunjena i posudbama iz Povijesnog i pomorskog muzeja Istre, Etnografskog muzeja Istre, Državnog arhiva u Pazinu, pokrajinskog arhiva u Bolzanu, video-svjedočanstvima Istarskog povijesnog društva te predmetima iz privatnih zbirki Marije Ivetić, Marijana Obrovca, Gorana Juričića i Dina Berbića.

Značajan dio izložbe čine i izdvojeni citati kazivača – osoba koje su autori intervjuirali tijekom pripreme izložbe i koje su bile spremne podijeliti svoja sjećanja i traume iz djetinjstva. Smoljan ih je poimence naveo i zahvalio im na doprinosu da ova teška tema dobije ljudsko lice.

Zaključno je istaknuo kako muzeji danas, osim tradicionalne uloge prikupljanja i prezentacije građe, imaju važnu društvenu ulogu kao mjesta dijaloga i obrade osjetljivih tema. U vremenu snažnih društvenih polarizacija oko Drugog svjetskog rata, ova izložba predstavlja mali, ali iskren doprinos objektivnom, stručnom i uključivom pristupu povijesti.

U kratkom obraćanju zamjenik gradonačelnice Renato Kalac naglasio je da rat uvijek donosi zlo te da ne postoje opravdani razlozi za ratna stradanja, poručivši kako je ova izložba važna kako bismo učili, pamtili i ne ponovili pogreške prošlosti.

"Ova izložba nije samo povijesni prikaz, ona je i upozorenje i poziv: da cijenimo mir, da prepoznamo opasne signale, da odbijemo relativizaciju zla, da mislimo na posljedice, da budeno društvo koje uči, koje pamti i koje vjeruje u odgovornost.", poručila je gradonačelnica Suzana Jašić.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Trenutno na cestama