u kapeli sv. Stjepana
Predstavljena izložba vizualne umjetnice Kate Mijatović koja se bavi odnosom snova i stvarnosti
(Snimio Branko Biočić)
Dvostruka mašina za uspavljivanje s već odsanjanim snovima naziv je izložbe kojom se Kata Mijatović u petak predstavila u kapeli sv. Stjepana unutar organizacije Gradske galerije Labin a može se razgledati do 17. srpnja 2025. u radnom vremenu Galerije.
Ambijentalna instalacija Dvostruka mašina za uspavljivanje s već odsanjanim snovima kojom se umjetnica u Labinu samostalno predstavlja, inspirirana je radom Dreamachine (1959.) britanskog umjetnika Briona Gysina čija je intencija bila geometrijskim svjetlosnim efektima proizašlim iz cilindrične sprave utjecati na stvaranje unutarnje slike stvorene "promatranjem" zatvorenih očiju. Suprotno Gysonovom, rad Kate Mijatović doživljava se otvorenih očiju, promatranjem dva valjka koji se okreću u različitim smjerovima, te se umjesto geometrijskim prorezima svjetlost širi urezima tekstova odsanjanih snova popraćeno auditivnom podlogom bijelog šuma. O svojoj instalaciji vizualna umjetnica Kata Mijatović je na svečanom otvaranju rekla
- Jako mi je drago da sam gošća ovdje u Grdaskoj galeriji Lbain, u ovoj prekrasnoj kapelici Sv. Stjepana. ovdje je riječ o jednoj instalaciji koja se zove Dvostruka mašina za uspavljivanje s već odsanjanim snovima. To su dva svjetleća objekta, cilindra u kojima su ugravirani tekstovi snova iz mog on line projekta arhiv snova. Ja sam izabrala tridesetak snova koji su ugravirani u cilindre u kojima je također instalirana svjetiljka. Cilindri se okreću u suprotnim smjerovima tako da u biti vi kada gledate ne možete iščitati tekstove snova, nego eventualno uzeti samo dijelove teksta.
Što je bila namjera? Ja se već dugo kao umjetnica bavim tim odnosom snova i stvarnosti, odnosno svjesnog i nesvjesnog i ono što je meni bitno u tim rdaovima je da pokažem da je nesvjesno jedna zona u kojoj postoji jedna vrlo potencirana kreativna aktivnost koja je u našem racionalnom stvarnom životu dokinuta sa tim svjesnim ja, jer u snovima su svi ljudi umjetnici, stvaraju slike, filmove, priče i to sve funkcionira u snu kako bi trebao funkcionirati umjernički rad, rekla je Mijatović a Branko Franceschi kustos izložbe dodao
- Kata Mijatović se bavi snovima još od 90-ih godina, vrhunac je bio nastup na Venecijanskom bijenalu u Hrvatskom paviljonu kada je osnovala i arhivsnova.hr u koji može svatko unijeti svoj san i koji ona može poslije koristoti za svoje instalacije, performanse i općenito umjetničke radove. Stvorio se jedan veliki bazen snova. Njezin cilj je kada se bazen ispuni očekujemo da će jednog dana poplaviti svjesno u kojem živi naša civilizacija, zanemarujući nesvjesno koje je prisuzno kada sanjamo i po kojem se vidi da smo mi svi stvaratelji, rekao je Francesci te dodao
-Riječ je o jednoj od izvedenica dominantne tendencije umjetničinog stvaralaštva nadahnutog snovima, osobnima i onima drugih osoba, a čija je misao vodilja saniranje kurentne civilizacijske erozije osvješćivanjem krucijalne uloge nesvjesnog za postojanje i opstanak ljudskog društva. Sav snovima oslobođeni potencijal, lišen ograničavajućih i represivnih mehanizama nametnutih odgojem i obrazovanjem, ujutro se odbacuje odmahivanjem ruke i što brže zaboravlja, umjesto da se usvoji u cilju mentalnog oslobađanja i razvoja. Povijesno gledajući, umjetnici su se pokazali najotvoreniji sadržajima svjesne i nesvjesne fluktuacije mašte, a nadrealisti su, na primjer, svjesno razvili cijeli niz postupaka kojima su u realizaciji svojih vizija i ostvarenju koncepta zaumnog stvaralaštva poticali pojavljivanje nesvjesnih i podsvjesnih sadržaja. Dokinuće racionalne spoznaje i djelovanja nikada nije bilo cilj, već se u emancipaciji potisnutih, intuitivnih slojeva svijesti željela uspostaviti ravnoteža racionalnih i iracionalnih potencija ljudskog radi postizanja samoispunjenog i zadovoljnog pojedinca kao temelja jednog boljeg, humanijeg društva i svijeta.
U 'Dvostrukoj mašini za uspavljivanje s već odsanjanim snovima', poticaj je artikuliran svjetlosnom kinetičkom instalacijom od dva paralelna, uspravna valjka koji se hipnotičkom sporošću okreću jedan prema drugom dok svjetlo u njihovom središtu na podove i zidove kapelice projicira opise snova preuzetih iz 'Arhiva' i urezanih u njihovom neprovidnom tijelu. Snovi se ne mogu pročitati, riječi kao nositelji svjesnog i racionalnog, postaju nečitke, transformiraju se u zračeće linije koje se raspršuju prostorom uz uspavljujući zvuk "bijelog šuma".
U prostornoj i sadržajnoj petlji instalacije, snovi postaju vizualni okidači za snove, rekoa je Francesschi. Arhiv snova je mrežna domena koja služi za prikupljanje snova korisnika. Nastala je 2013. kao dio izložbenog projekta Između neba i zemlje za 55. Venecijanski bijenale. Dosad je u Arhiv uneseno više od 2400 zapisa snova na različitim jezicima. Osim primarne funkcije, Arhiv od osnutka služi i kao stalno rastući arhiv umjetničke građe za projekte i radove koji nastaju u različitim medijima, u kojima autorica koristi snove kao osnovne konstruktivne i građevne elemente.
Baveći se fenomenom snova, radovi proizašli iz Arhiva problematiziraju percepciju stvarnosti u odnosima na relaciji svjesno – nesvjesno. Mašina za snove britanskog umjetnika Briona Gysina iz 1959. je šuplji cilindar s matematički postavljenim geometrijskim prorezima i svjetlom u sredini koje se emitira na frekvenciji od 8 do 13 herca, što oponaša tzv. alfa valove u mozgu kakvi se pojavljuju neposredno prije nego što zaspimo ili za vrijeme meditacije. Gysinov cilinidar okreće se na gramofonu, a u stroboskopsko treperenje svjetla koje prodire kroz proreze, "gleda se" zatvorenih očiju. Program Galerije ostvaruje se uz financijsku podršku Grada Labina, Ministarstva kulture i medija RH te Odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
