Pulska publika i muzeji vole se, naročito noću. Zimska večer koja nije bila prehladna, privukla je publiku u sve muzejske ustanove i postave u najvećem istarskom gradu, gdje su otvorene nove izložbe, mogle su se razgledati one već prethodno otvorene, stalni postavi, a sve to uz sadržaje za djecu, kvizove, glazbu, kuhano vino, degustaciju maslinovog ulja, ali i koncerte.

Životinje u antici

Kada god se posjeti neki strani grad, obvezno se obilaze njegovi kulturni spomenici, muzeji, galerije, dok se to u svom rodnom gradu baš i ne čini previše često. Stoga je Noć muzeja izvrsna prigoda da i oni koji nisu česti korisnici kulturnih sadržaja odu do grada, obiđu, sretnu nekoga, čavrljaju...

Tako je bilo i u Puli. Od novih izložbi, otvorena je "Životinje u antici" Đeni Gobić Bravar i Vjekoslave Sošić Žuža u Galeriji C8, a održana su i vodstva uz tu izložbu gdje je publika mogla saznati priče o životinjama čiji su prikazi nađeni u Istri. U Svetim srcima izložba Gualtiera Mocennija otvorena je proteklog tjedna, no sada su bila vostva kroz izložbu zahvaljujući kustosicama Dunji Štefan Martić i Slađani Bukovac, a nešto je drukčiju glazbu, autorsku, iz mladih dana, izveo Mocennijev sin Simone za klavirom. Bila je na repertoaru i skladba posvećena majci Alici, kao i posveta Puli.

Povijesni i pomorski muzej Istre bili su u znaku razgleda stalnih postava, aktualnih izložbi, kvizova i programa za djecu, koja su na ovogodišnjoj Noći muzeja bila izrazito brojna.

Dobar odaziv publike i u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre(Snimio Milivoj Mijošek)

Živahno je bilo i u Rock galeriji, gdje se mogla razgledati izložba velikana koji su bili dio velike rock scene bivše države. Iako je otvorena prije nekoliko tjedana, izložba gdje su postavljene fotografije koje su snimili Hrvoje Polan, Zoran Veselinović, Denis Lovrović, Kamenko Pajić i Janez Pelko i dalje izaziva interes publike. Njihove fotografije dočarale su vremena kada je rock bio nešto sasvim posebno.

Memo muzej predstavio je publici, i tu vrlo brojnoj, povijest tiskarstva. Kako je rekao voditelj muzeja, pulski povjesničar David Orlović, "premijerno za Noć muzeja predstavljamo novi postav muzeja. Posjetiteljima je prikazana interpretacija pulske gradske tiskare "Otokar Keršovani" iz razdoblja Jugoslavije s izloženim autentičnim strojevima za tisak. Te je strojeve sakupio Davor Špoljarić i označavaju pokušaj, napor u otvaranju baštinskog centra".

Interes je tu bio vrlo velik – sve generacije su gledale s pozornošću te strojeve, a djeci je i pisača mašina djelovala kao nešto egzotično. Djeca su s posebnim zanimanjem razgledavala taj postav, postavljajući brojna pitanja.

Pregled atlasa

U Kući istarskog maslinovog ulja također je bilo puno posjetitelja. Neki su nam odali da tu dolaze svake godine za Noć muzeja, a neki su tek otkrili ovaj muzej. Uz razgled, tu su mogli naučiti kako pravilno degustirati ulje, ponešto više o vrstama ulja te o kemijskim parametrima na poučan i zabavan način. Dakako, na programu je bila i degustacija ulja.

Naravno, i Arena je bila otvorena za razgled - zašto ne saznati nešto više o spomenicima kulture koji nas okružuju?

U Sveučilišnoj knjižnici za tu je prigodu postavljena izložba djelatnice ove ustanova, Sonje Brhanić, "Otvori atlas i putuj", gdje je iz bogatog fonda Pokrajinske knjižnice Istre odabran pregled džepnih, školskih i drugih geografskih atlasa tiskanih tijekom 19. i 20. stoljeća.

Sve u svemu odaziv je bio vrlo dobar i veseli vidjeti puno mladih, a pohvale i svim kustosima koji su se potrudili dočarati i predstaviti kulturnu baštinu na način razumljiv i zanimljiv širokim masama.

Da su još ceste prema Kaštelu bolje osvjetljene - sve bi bilo savršeno!

Zadnji proizvođač bajsa u Istri

Mnogobrojni Umažani pohodili su Noć muzeja gdje su imali priliku svjedočiti dvjema zanimljiv izložbama koje su bile posvećene umijećima i vještinama starih zanata i obrta. Prvo je predstavljen novi izložbeni kutak u muzeju posvećen bajsu - tradicionalnom gudačkom instrumentu gdje zasluge u očuvanju tradicijske glazbe i graditeljstva muzičkih instrumenata, ponajviše idu majstoru Sergiu Demarku koji je jedini preostali proizvođač bajsa u Istri, jedini čuvar te stoljetne tradicije.

Bajs kutak uz glazbu i ples u Umagu (Snimio Zvonimir Guzić)

Na drugoj izložbi, Napredak i jedinstvo - Obrtnici Umaga, kroz postav se predstavilo desetak obrtnika koji su sudjelovali u izgradnji Umaga nakon Drugog svjetskog rata. Izložba je posjetiteljima omogućila susret s obrtnicima koji su za ono vrijeme bili novi i neuobičajeni, njihovi alati i način rada u današnje tehnološko vrijeme već su pomalo zaboravljeni, premda neki od obrta i danas funkcioniraju kroz rad svojih nasljednika koji su nastavili obiteljsku tradiciju. Tijekom večeri neki od zanatlija starog kova su ispričali svoje kratke biografije, a u jednoj od njih imali smo priliku čuti svjedočanstvo nekadašnjeg frizera Arduina Puzzera kako je šišao slavnog glumca Clinta Eastwooda u Karojbi na setu za vrijeme snimanja filma "Zlato za odvažne".

- U povijesti svakoga grada postoje ljudi koji su svojim radom i trudom oblikovali njegov izgled i put. Jedan od takvih važnih segmenata Umaga su njegovi obrtnici i njihove obitelji koje su nastavile ili došle tu živjeti u vremenu nakon Drugog svjetskog rata. Premda prevladavaju muškarci, bilo je i žena u tom vremenu koje su same vodile obrte. Kroz izložbu je predstavljeno devet specifičnih obrta od kojih su još tri i dan danas u funkciji, rekla je ravnateljica Bojić.

Idejna začetnica izložbe je muzejska pedagoginja Barbara Crnobori koja je istaknula da je trebalo četiri mjeseca za prirediti izloženi postav.

- Bez svih onih koji su nam otvorili vrata svojih kuća, šufita, podruma i ispričali priče svojih obitelji ne bi bilo ovog doživljaja. Bila su to teška poslijeratna vremena, nekim pridošlim obrtnicima Umag je bio samo odskočna daska za bijeg preko granice, a nekima za bolji život tako da su ostali u njemu. Ovom izložbom smo samo zagrebali površinu pa bih iskoristila priliku i pozvala sve ostale nasljednike bivših obrta koji nisu trenutno izloženi, da se jave i da nastavimo i proširimo ovu priču. Sad je puno lakše doći do tih starih podataka, koje ćemo mi ostaviti budućim generacijama, nego da to netko radi za trideset godina, rekla je Crnobori.

Na samom početku manifestacije bilo je organizirano natjecanje u brzom i točnom tipkanju na starim pisaćim mašinama, najprije za djecu, a nakon toga i za odrasle. Tijekom večeri u prizemlju zgrade Muzeja, ravnateljica Biljana Bojić je prisutne posjetitelje provela kroz izložbu "S okusom soli - ribarstvo Umaga" gdje su se prisjetili ovog starog morskog zanata koji je odgojio mnoge generacije starih Umažana. Spomenute su i jedinstvene grue koje su služile za vađenje i vješanje barki iz mora kako bi se zaštitile od nevremena i velikih valova.

Jedra s natpisima

Usprkos dosadnjikavoj kiši, manifestacija Noć muzeja "prošla" je s očekivanim i dostatnim brojem posjetitelja. Najviše gužve, očekivano, bilo je u Muzeju grada, u kojem su ravnateljica Vilma Bartolić i višestruko nagrađivani dizajner Anselmo Tumpić predstavili atraktivan, trobojni katalog posvećen jubilarnoj 70-oj obljetnici izložbenih djelatnosti u rovinjskom hramu kulture.

Posjetitelji su imali priliku razgledati skriveni kutak muzeja koji se naslanjao na izložbu "Muzej na temeljima grada", izložbu "Studija slučaj: Rovinj" te se upoznati i zaigrati rimsku igru tabula.

Muzej je, također svojim posjetiteljima organizirao simpatičnu nagradnu igru koja je sudionicima osiguravala vrijedne monografije poznatih umjetnika - Bruna Mascarellija, Slobodana Vuličevića, Egidia Budicina kao i atraktivno izdanje Darija Sošića pod nazivom "Zbirka moderne umjetnosti Zavičajnog muzeja grada Rovinj". Uz izbor neke od ovih tvrdo ukoričenih monografija/ knjiga mogao se osvojiti i potonji katalog.

U rovinjskom Ekomuzeju pobliže su se mogla razgledati "jedra s natpisima" (Snimila Nina Orlović Radić)

U Ekomuzeju "Kuća o batani", pobliže su se mogla razgledati "jedra s natpisima", koja su posebno izrađena tijekom 2024. godine, i na 20. obljetnicu osnutka muzeja. Naime, na svakom od jedara napisane su aktivnosti kojima se eko muzej bavi - od dječjih ljetnih kolonija, radionica veslanja i jedrenja, do aktivnosti Malog škvera (mjesta slavljenja nematerijalne baštine, gradnje i obnove batana), a sve to pod zajedničkim nazivom predstavljeno je na izložbi "Ekomuzej kao referentna točka rovinjskog identiteta".

U galeriji Centra vizualnih umjetnosti Batana, posjetitelji su imali prigode razgledati izložbu fotografija "Ni grad - Ni selo" autora Alda Pokrajca, vezane za povijest i razvoj Rovinjskog Sela. Izložba je naime, posvećena 500. obljetnici nastanka Rovinjskog Sela.

Noći muzeja priključili su se i vatrogasci koji su u svom sjedištu predstavili zbirku predmeta iz svoje bogate prošlosti. Riječ je o bogatoj zbirci kaciga, kapa, uniformi, knjiga, fotografija, pa čak i odlično očuvanih vatrogasnih kola iz 1881. godine koje su zajedničkim snagama za potrebe Rovinja kupili Tvornica duhana Rovinj i Grad.

Odlično očuvana vatrogasna kola iz 1881. godine (Snimila Nina Orlović Radić)

Izložene su i tri kacige iz 1800. godine, koje je Javnoj vatrogasnoj postrojbi darovao bivši zapovjedniki leonberških vatrogasaca, (op. a. Leonberg i Rovinj su zbratimljeni gradovi), pažnju najmlađih Rovinjaca najviše se plijenili dječji vatrogasni automobili. Rovinjski vatrogasci najmlađe su dočekivali u kostimu mede s vatrogasnim kacigama pritom djelići bojanke, bombone i kartonske slagalice vatrogasnih kola.