Dojmovi na kupu
Iz galerije u galeriju, iz muzeja u muzej: Što se sve moglo vidjeti u Noći muzeja u Istri
(Press)
Sve brojnije i brojnije su galerije i druge kulturne ustanove koje se, osim muzeja, priključuju tradicionalnoj Noći muzeja, koja je u petak navečer održana po 21. put.
Kao i ranijih godina, što je večer više prepuštala mjesto noći, to je bilo više posjetitelja. Neki su kružili iz galerije u galeriju, iz muzeja u muzej, drugi su se zadržavali na jednoj lokaciji, a bila je to prilika i da se u siječnju, mjesecu tapije, kako ga često zovu, ljudi sretnu, druže uz topli čaj ili kuhano vino. Skoro kao adventska zbivanja, uz puno kulturnih sadržaja i programa za najmlađe, koji su bili posebno brojni.
La vita è bella
U Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca Noć muzeja bila je u znaku umjetničkog happeninga pod motom "La vita è bella" iliti Život je lijep u sastavu izložbe "Sajam na oko" nagrađivanog dizajnera i multimedijalnog umjetnika Mauricija Ferlina. Mladi pulski umjetnici i umjetnice okupljeni oko posljednjeg "izdanka" Sa(n)jam knjige u Istri, pulskog Kluba i knjižare Giardini 2, uživo su stvarali umjetnička djela objedinjena temom "La vita è bella" nadolazećeg 32. Sa(n)jam knjige u Istri.
Nazočne su pozdravili ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, Helena Vodopija u ime Sajma knjige te Mauricio Ferlin kao autor izložbe koja se privodi kraju.
Svi su naveli da, pošto je tema idućeg Sajma, koji će se održati od 27. studenog do 6. prosinca upravo Život je lijep, umjetnici koji su pretvorili ovaj prostor u pravi šareni i raznoliki atelje, na najbolji mogući način spajaju kreativnost, koja je ukorijenjena u sam Sajam od prvoga dana; umjetnost - riječ je o izložbenom prostoru, te Noć muzeja, koja je, kako je rekao Komšo, sada po svim zakonima punoljetna, stoga je vrijeme za druženje s umjetnošću do sitnih noćnih sati.
Mogao se tako uživo vidjeti proces oslikavanja tkanine uz Hectora Salazara, meksičkog neuroznanstvenika i multimedijalnog umjetnika s pulskom adresom, svjedočiti stvaranju modne kreacije uz modnu dizajnericu Bojanu Drača, tiskati umjetničke motive na majicama uz umjetnika Raoula Marinija i Louisa Abdelghanija, voditelje tiskarskog studija Skharti, "tetovirati" se kod kiparice, slikarice i bodypainting umjetnice Hane Kolić, pratiti izradu svjetlosnih instalacija multimedijalnog umjetnika Pere Šćulca, a sve uz zaigrane glazbene ritmove vinyl majstora Jana Stojkovića Plexyja.
Izložba za najmlađe
Izložba "Sajam na oko" posvećena je vizualnom aspektu Sa(n)jam knjige u Istri. Kroz dizajnerske, slikarske, crtačke, scenografske radove, videozapise, instalacije i sajamske memorabilije predstavlja unutarnji karakter promišljanja i kreacije Sajma, a koji je obilježila hibridnost predstavljačkih formi, performativnost i konstantna transformacija. Održava se u suradnji s Arheološkim muzejom Istre, glavnim partnerom Sa(n)jam knjige u Istri.
Izložba, ali i rad tih umjetnika u prostoru koji je bio vedar, šaren, radni, poput velikog ateljea, bila je posebno zanimljiva najmlađima.
Stručno vodstvo po izložbi "Matija Vlačić Ilirik i njegovo doba" održano je u Galeriji C8. Izložbom se obilježava 505. obljetnicu njegova rođenja i 450. obljetnicu njegove smrti. Tijekom vodstva moglo se saznati štošta o Vlačićevom životnom putu te o njegovom djelovanju na jednostavan i razumljiv način uz obilje podataka. Mogao se razgledati i izlog Galerije C4.
U Memo muzeju bilo je također puno djece, a najzanimljiviji im je bio - fićo, i bilo im je baš "fora" ući u taj fićo i pogledati kako izgleda. Tijekom manifestacije predstavljeno je proširenje Galerije tiskarstva u sklopu MEMO muzeja, gdje su se posjetitelji upoznali s tehnikama tiskarstva na starim strojevima i prešama. Dio izložaka je touch-fiendly i omogućuje interakciju posjetitelja.
Zanimljivo je bilo i u Muzeju suvremene umjetnosti Istre, gdje se mogla razgledati aktualna izložba "Labin Art Express XXI: Subpolis // Antibabilon", kao i doživjeti svojevrsni performans Deana Zahtile koji je u svome obraćanju spojio rad, pamćenje, rudarsku baštinu i kreativnost. Performans je zamišljen drukčije, no zbog bolesti ostalih članova, bio je to podsjetnik na ovaj postav i na bogatu labinsku baštinu i povijest. Naravno, svi oni koji se nisu bojali "zaprljati" ruke, okušali su se u kreativnom radu u radionicama, a tu je bilo i odraslih, koji su "guštirali" u zamazanim i obojanim rukama.
U Povijesnom i pomorskom muzeju Istre na Kaštelu street art umjetnik Vedran Štimac – Polite BastART dovršavao je svoju interpretaciju Antoinea De Villea, francuskog inženjera i projektanta pulskog Kaštela iz 17. stoljeća.
Interpretacija DeVillea na Kaštelu
Kazao je, tijekom našeg obilaska, da rad samo što nije gotov i da mu je cijeli proces bio vrlo zanimljiv, a viša kustosica muzeja Katarina Pocedić rekla je da će taj rad dobiti svoje posebno mjesto kod kule. Vrlo je važna De Villeova uloga u nastanku Kaštela, bez njega ne bi na koncu niti muzeja ovdje bilo, a o njemu se u biti malo zna, šira publika zna da postoji De Villeov uspon, koji ide prema Svetim srcima. Naravno, bio je tu i razgled izložbi "Pulski električni tramvaj (1904. - 1934.)" i "Pulski fortifikacijski sustav - Fort center Pula", kao i zabava uz DJ-a Filja.
U Rock galeriji publika je razgledavala dan ranije otvorenu izložbu "Nestali navozi kluba Uljanik", što je u biti izložba o postojanju, radu, uspjesima, značenju i na koncu neslavnom gašenju jednog od najboljih i najpoznatijih rock/glazbenih klubova na teritoriju bivše Jugoslavije.
Svoja je vrata otvorila i Zbirka umjetnina Grada Pule - Galerija Motika na drugom katu Istarskog narodnog kazališta - Gradskog kazališta Pula, gdje se nalazi izbor iz fundusa Motika, a u Gradskoj galeriji Pula u tijeku su "Perspektive - mladi umjetnici Istre". I pčelari su u svojim prostorima imali prigodne programe, a svoja su vrata otvorili i specijalizirani muzeji za poznate istarske namirnice - vino i ulje.
Na početku večeri uz djecu, žene su bile brojnije od muškaraca, budući da je bio to intenzivan sportski dan, no, kada je u jednom trenutku - a još su trajale utakmicem došlo istovremeno više mladih muškaraca, komentar prisutnih žena bilo je "e, ti su vero pravi", uz smijeh i kuhano vino te topli čaj. Oni koji su na početku večeri komentirali da ima manje ljudi, vidjeli su kako sve ide onda uzlaznom putanjom, kada su završili sportski trenuci i kako se večer pretvarala u noć.
Čovjek u fokusu
Uvažavajući činjenicu da ove godine Noć muzeja koja je organizirana u čitavoj zemlji nije imala tematski zadak, već se pripremala na osnovu dogovora između zaposlenika, za Rovinj ipak možemo reći da je imala crvenu nit - "domaćeg čovjeka" kao poveznicu između svih događanja unutar institucija "kulturnih zidina" i jednog humanog (a tu je i ključna poveznica s ostalim) vatrogasnog društva. Svi oni, barem što se tiče Rovinja, u fokus Noći muzeja (po)stavili su čovjeka/ domaćeg čovjek.
Konkretno, Muzej grada Rovinja svoju je prezentaciju bazirao na nekolicini događaja unutar jednog velikog koji predstavlju instituciju i prezentiraju rad djelatnika, u fokus su (po)stavljene dvije osobe - slikar Bruna Mascarelli i vrsni maketar Alvise Benussi. Naime, na prvom katu Muzeja postavljena je izložba Mascarellija, čovjeka koji je, uz nekolicinu svojih suvremenika, postavio temelje, a samim time i čvrste korijene baštinske i danas prepoznatljive i poznate slikarske scene Rovinja. Uz njegove slike iz privatne i muzejske zbirke, Muzej je pripremio i edukacijski kutak, kako za male, tako i za starije posjetitelje. Mališani su dobili prigodu da se kroz "mascarellijevu bojanku", a stariji kroz kviz znanja, bolje, više i dublje upoznaju s ostavštinom Bruna Mascarellija.
Istovremeno, o umjetničkom stvaralaštvu najpoznatijeg rovinjskog slikara, čiji lampioni (napravljeni po zamisli /dizajnu umjetnika) i danas osvjetljavaju gradsku rivu, a zidne freske ukrašavaju kavanu "Batana" i sportsku dvoranu "Gimnasium", mogli su saznati kroz stručno vodstvo Elizabete Rogović, autorice i kustosice izložbe u Muzeju. Uz ovo stručno vodstvo, Noć muzeja bila je i prilika da se posjetitelji povijesne zgrade Califfi (u kojoj je smješten Muzej), kroz vodstvo kustosice arheologinje Kristine Gergeta Sotončić upoznaju i s tajnama koje palača skriva, odnosno suvremenim radovima koji se u njoj provode. Na stručnom vodstvu poz nazivom "Od temelja do stropa", govorilo se o povijesti zgrade, važnim nalazima otkrivenima tijekom provedenih arheoloških istraživanja, novim saznanjima vezanima uz zidne oslike, ali i o investicijskim radovima neophodnim za konačno otvaranje Muzeja, godinama unazad najavljenog za 2025. godinu.
Malo mjerilo za velike brodove
No, za posjetitelje Noći muzeja koja je ove godine, vjerojatno i zbog sportskog događanja na samom otvaranju imala nešto manje posjetitelja, najinteresantnija je bila prezentacija makete broda tipa nava, iz druge polovice 19. stoljeća kojoj je život kroz restauraciju ponovno udahnuo poznati Rovinjac Alvise Benussi, maketar i čovjek zlatnih ruku.
Kroz razgovor ravnateljice Muzeja Vilme Bartolić, autorice teksta i postava izložbe Tajane Ujčić i maketara Benussija, publika je imala prilike saznati na koji je način tekao proces restauracije makete jedrenjaka iz muzejskog fundusa, ali i dobiti širu sliku o pomorskom, brodograditeljskom i ribarskom nasljeđu. Jer, kako i u samom katalogu izložbe pod nazivom "Malo mjerilo za velike brodove", zapisala Tajana Ujčić - "kada govorimo o Rovinju 19. stoljeća, uz ostalo, govorimo o gradu vještih ribara, brodograditelja i pomoraca. Brodovi tipa nava i bark u tom su razdoblju bili najbrojniji veliki trgovački jedrenjaci na istočnoj obali Jadrana, namijenjeni za sredozemnu i oceansku trgovačku plovidbu ... Restaurirane makete koristimo i kao prisjećanje na brojne rovinjske pomorce koji su plovili svim morima svijeta na brodovima izgrađenim u Rovinju, ali i na velikim brodovim građenim u ostalim brodogradilištima". Izložba, uz centralnu maketu restauriranog broda nava, donosi i nekolicinu maketa batana, kao i fotografije/razglednice jedrenjaka i rovinjskih brodogradilišta.
Ekomuzej "Kuća o batani" i istoimena Udruga, ovogodišnju su noć Noć muzeja posvetili djeci i budućnosti. Pod nazivom "Rovinjska baština kroz dječje oči" ciljano se išlo na podmladak. Kroz izložbu crteža, čitanje priča i radionicu izrade straničnika (bookmarkera) najmlađima se umjetnost, kao i zavičajno naslijeđe predstavilo kroz igru i zabavu u kojoj su oni imali važnu ulogu i bili glavni akteri/ pokretači manifestacije Noći muzeja.
Uz zidove Ekomuzeja, na kojima su se mogli vidjeti dječji likovni radovi nastali na interaktivnoj naracijsko pripovjednoj radionici "Kornjača Katarina -Tarta Caterina", veliku je pažnju izazvala radionica maštovitih označivača stranica, popularno nazvanih bookmarkera u čijoj su izradi, djeca uistinu uživala.
Udruga "Batana" ovom je prigodom podržala i dala svoj doprinos Nacionalnom čitalačkom izazov "15 po 15: cijela Hrvatska čita djeci" pa se, i to u trojezičnoj verziji - na hrvatskom i talijanskom jeziku te rovinjskom dijalektu čitala priča o simpatičnoj kornjači Katarini i njenom putovanju Jadranom do Rovinja.
U Centru vizualnih umjetnosti "Batana" produžena je izložba fotografija zamišljena kao hommage bivšim članovima i zaljubljenicima u fotografsku umjetnosti koji više nisu među nama. Na izložbi su se mogli vidjeti radovi istaknutog rovinjskog fotografa Virgilia Giuricina te živopisni motivi snimljeni kamerom Željka Pauletića, Darka Trojanovića i Johannesa Nesslauera.
Obol Noći muzeja, sada već tradicionalni dale su i rovinjske vatrene kacige. Poznato je, naime, da rovinjski vatrogasci čuvaju zanimljivu zbirku iz koje se može iščitati povijest ove dugovječne vatrogasne postaje, koju s ponosom predstavljaju zainteresiranoj javnosti. Riječ je o doista atraktivnim predmetima - od uniformi, kaciga, šljemova preko vatrogasnih kola, mlaznica, aparata za gašenja do zastavica, oznaka za uniforme, diploma, fotografija, karti ...ma svega onog što je već godinama zaslužilo da se nađe u jednom novom i uređenom prostoru budućeg Vatrogasnog doma, o kojem još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kao nužnom prostoru zbore i sanjaju rovinjski vatrogasci.
Soba Giuseppine Martinuzzi
U Narodnom muzeju Labin u sklopu Noći muzeja posjetitelji su razgledali stalni muzejski postav koji je tijekom 2025. osuvremenjen u djelu posvećenom znamenitoj Giuseppini Martinuzzi. U muzeju je tako na drugom katu uređena soba posvećena Martinuzzi u kojoj su izloženi njeni predmeti i dio građe, novi panoi, a moguće je putem tableta prolistati i upoznati se s digitaliziranom baštinom koja je postavljena na sustav e-kultura.
Na katu niže u djelu u kojem se prikazuju lokalni običaji i govor, posjetitelji su se također putem tableta upoznali s labinskim narječjima, ali i razgledali dio postava koji je osuvremenjen i nadopunjen predmetima koje su ljudi nekada koristili u kućanstvu. Tu je i neizostavan razgled replike rudnika, kao i mogućnost igranja igre naziva Rudarski ustanak. U ovoj muzejskoj priči, posjetitelji su mogli zakoračiti u cipele rudara te doživjeti njihov svakodnevni život i događaje koji su se odvijali tijekom osnivanja Labinske Republike.
Nasuprot Muzeja u Gradskoj galeriji posjetitelji su razgledali izložbu Coming out Museum: Encounters, Udruge proces i Etnografskog muzeja Istre EMI/MEI. Izložba donosi intimne osobne pripovijesti i prateće predmete pripadnika LGBTQ+ zajednice, bilježeći njihove putove obiteljskog i javnog coming outa kao ključne trenutke samoizražavanja, hrabrosti i prihvaćanja. U Galeriji, tema Noći muzeja bila je retro popularna kultura stoga je posjetitelje dočekao DJ koji je puštao prigodnu glazbu, a posjetitelji su se u suradnji s Vintage Wave i kolekcionarom Hrvojem Puškarićem upoznali s igračkama i drugim predmetima iz prošlih vremena. Tom prigodom od posjetitelja se oprostila i ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Labin Renata Kiršić Veselica koja 1. veljače odlazi sa te funkcije.
U Noći muzeja u Raši rudarska baština oživjela je uz filmove, kviz i koncert u Centru za posjetitelje Kovarska kuća "Arsia". Za sve posjetitelje organiziran je besplatan razgled postava Kovarske kuće "Arsia", a na samom ulazu posluživalo se vino i tradicionalni lipov čaj, koji su rudari nekada pili kako bi očuvali zdravlje pluća. U suradnji s Ekomuzejem Vlaški puti prikazani su dokumentarni filmovi "An Kava/U rudniku" i "Sjećanje u kadru". Program je nastavljen zabavnim pub kvizom o rudarstvu kojeg je vodio lokalni vodič Mladen Bajramović. Pet ekipa odmjerilo je snage u poznavanju rudarske povijesti, a za najbolje su bile osigurane vrijedne nagrade. Večer je svojim nastupom zaokružio raško-bečki kantautor, kompozitor, producent i pjesnik Mario Kronauer Candotti.
U Eko muzeju Vlaški puti u Šušnjevici u sklopu Noći muzeja održan je također bogat program. Organizirano je stručno vođenje kroz Interpretacijski centar Eko muzeja koji je mjesto valorizacije i prezentacije društvene povijesti i tradicijske kulture Šušnjevice i bliže okolice kroz koncept kulturnog krajolika, a sastoji se od interpretacijskog centra i medijateke uspostavljenih u staroj lokalnoj školi te pješačkih tematskih staza kroz Park prirode "Učka" koje su direktno vezane uz život i djelatnosti zajednice. Za posjetitelji je organizirano besplatno stručno vođenje kroz multimedijalni i interaktivni postav Interpretacijskog centra u kojem su se upoznali s visoko ugroženim vlaškim (istrorumunjskim) jezikom koji se nalazi na UNESCO-voj crvenoj listi, s lokalnom kulturnom baštinom i tradicijom te pričom o "kontrabandu" ili krijumčarenju iz bescarinske zone koje se odvijalo tridesetih godina prošlog stoljeća za vrijeme talijanske vladavine. Prikazani su i dokumentarni filmovi na temu rudarenja na Labinštini, Sjećanje u kadru, ?n Kava (U rudniku) i Intervju s rudarima.
Noć muzeja u Buzetu i Pazinu
Zavičajni muzej Buzet u starogradskoj palači Bigatto, širom je otvorio svoja vrata u sklopu Noći muzeja, u večeri posvećenoj kulturi, prostoru i glazbi. Uz riječi dobrodošlice Saše Nikolića, voditelja muzeja koji djeluje u sastavu Pučkog otvorenog učilišta "Augustin Vivoda", u muzejski program uveo je Buzećan s ljubljanskom adresom Rok Božić, prezentacijom svog magistarskog rada, završnog rada na Fakultetu za arhitekturu u Ljubljani, pod nazivom "Buzet: prostor između", u kojem promišlja identitet grada, njegove prostorne slojeve i odnose između prošlosti i suvremenosti.
Buzet se suočava s konkretnim izazovima, zaključne su teze njegova rada, kojim otvarajući pitanja je li grad mjesto prolaska ili boravka i može li se trg bez ljudi nazivati trgom, predlaže uklanjanje prometa s glavnog trga i obnovu degradirane robne kuće kao temelj revitalizacije gradskog života. Program Noći muzeja u ovogodišnjem izdanju izazvao je neočekivano veliki interes posjetitelja. Svojim ga je nastupom i glazbom zaokružio mladi buzetski glazbenik Jure Černeha na gitari, koji je studij na Muzičkoj akademiji u Zagrebu završio u prošloj akademskoj godini i upisao postdiplomski studij kompozicije.
Etnografski muzej Istre i Muzej grada Pazina za posjetitelje pazinskog Kaštela pripremili su zajednički program, razgled izložbe o migracijama "Među nama, ali ne sasvim", kao i razgovor s autorima - dr. sc. Dugom Mavrinac i Mariom Buletićem, nadalje program "Zvona, ali s updateom", predstavljanje osuvremenjene stalne muzejske izložbe Zvona s istarskih crkava, predstavljanje Biltena "Istra" – od papira do weba: restauriran i digitaliziran svjedok povijesti iz 1946. godine, a potom i knjige "Naš kanat (ni) je lip", dr. sc. Noela Šurana koju su predstavili urednica, ravnateljica EMI-ja dr. sc. Ivona Orlić, dizajner Rajko Ban, etnomuzikolog Dario Marušić i autor, sve to uz glazbenu kulisu, uz kanat i sop, kojemu je sama knjiga posvećena.
Živa pozornica povijesti i tradicije
Ovogodišnja Noć muzeja u Umagu još je jednom potvrdila da kulturna baština, kada je predstavljena na pristupačan i kreativan način, može privući sve generacije. Bogat i raznolik program, koji se odvijao na više lokacija u gradu, okupio je brojne posjetitelje i pretvorio Muzej grada Umaga i gradske ulice u živu pozornicu povijesti i tradicije.
Program je započeo nagradnom igrom za najmlađe posjetitelje u prostoru muzeja. Osnovnoškolci su, kroz različite tematske blokove i istraživačke zadatke, upoznavali umašku prošlost na zabavan i interaktivan način. Najbrži i najspretniji sudionici osvojili su prigodne nagrade, a dječji smijeh i znatiželja ispunili su muzejske prostore već u ranim večernjim satima. Istovremeno na drugom kraju grada održavao se "Đir po gradu – Izgradnja Umaga nakon Drugog svjetskog rata", urbana šetnja s polazištem ispred kino dvorane. Sudionici su imali priliku saznati više o poslijeratnoj obnovi i razvoju Umaga, upoznajući grad kroz arhitekturu, urbanističke zahvate i priče koje svjedoče o razdoblju snažnog društvenog i gospodarskog preoblikovanja.
Središnji dio večeri obilježilo je predstavljanje novog kataloga izložbe "Napredak i jedinstvo – Obrtnici Umaga". Katalog dokumentira rad i doprinos trinaest obrta i dvadeset šest obrtnika koji su sudjelovali u obnovi i razvoju grada nakon Drugog svjetskog rata. Autorice kataloga i izložbe, Barbara Crnobori i Biljana Bojić, kroz istraživački i dokumentaristički pristup istaknule su ključnu ulogu obrtnika u oblikovanju suvremenog Umaga.
Nakon toga održano je i predstavljanje brodomaketarskih kitova za djecu, razvijenih tijekom posljednje dvije godine u suradnji s inženjerima brodogradnje. Riječ je o modelima dvaju tradicijskih drvenih plovila umaškog kraja – istarskog topa i savudrijske batane. Završnicu programa obilježilo je stručno vodstvo po arheološkoj izložbi "In memoriam". Tijekom cijele večeri posjetiteljima je bio dostupan stalni postav o prapovijesnom brodu iz Zambratije, najstarijem šivanom brodu na Mediteranu, kao i prodaja suvenira.
Susret s kazivačima u Poreču
I u Poreču je uspješno održana Noć muzeja. Program je započeo stručnim vođenjem po starogradskoj jezgri u pratnji višeg kustosa Davora Munde koji je zainteresirane poveo u razgledavanje najznačajnih srednjovjekovnih kulturno-povijesnih spomenika. Kustosica Sabina Damiani održala je zanimljivu grafičku radionicu tetrapak tiska za najmlađe posjetitelje. "Poreč i njegovi arhitekti: Berlam, Pagano, Cuzzi" bio je naslov predavanja kustosa Gaetana Benčića u kojem je predstavio poznate arhitekte s početka 20. stoljeća porijeklom iz Poreča i one koji su značajno djelovali u gradu, kao i njihovu arhitektonsku ostavštinu. Središnji dio programa bio je susret s kazivačima - svjedocima osamdesetih - Brunom Mihajlović, Miroslavom Vukušićem i Robertom Poropatom a iznimno zanimljiv razgovor moderirala je ravnateljica Elena Uljančić. Kazivači su s prisutnima podijelili sjećanja, priče i anegdote iz vlastitog profesionalnog i privatnog života.
Program je zaključen predstavljanjem novih akvizicija u Zbirci fotografija izlaganjem više kustosice Elene Poropat Pustijanac. U Noći muzeja mogao se razgledati i nedavno otvoren muzejski stalni postav u Romaničkoj kući pod nazivom "Kultura stanovanja u Poreču u 19. i 20. st.".
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
