Kako se predizborna kampanja sve više zahuktava, a 18. svibanj sve je bliži, uzavrela je atmosfera i među pretendentima za istarskog župana ili istarsku županicu. Razumljivo, teme u fokusu su one koje se tiču nadležnosti Županije, a prema riječima kandidatkinje za zamjenicu župana na listi nezavisnog Borisa Miletića i pročelnice županijskog Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb doktorice Gordane Antić iznosi se puno krivih informacija.

- I sama oduvijek cijenim struku i nikad mi nije padalo na pamet da govorim o nečemu o čemu ne znam. A i kad bih govorila o nečemu, prvo bih se potrudila informirati se. Nažalost, to nije slučaj kod gđe Sanje Radolović koja je o temi zdravstva i socijalne skrbi u Istarskoj županiji neupućena. Pozivati se na "svi mi govore“ je neozbiljno i zapravo vrijeđa struku. Zato sam odlučila razjasniti nekoliko iznimno bitnih stvari kako bi građani imali istinitu i točnu informaciju, a napominjem da sam i 2020. godine, nakon sličnih neutemeljenih izjava gospođe Radolović, poslala otvoreno pismo svim medijima.

- Primjera radi, Radolović je do nedavno govorila, za svoje dnevno političke potrebe u cilju samopromocije, da je cijena u županijskim domovima 1.500 eura, ali ju je struka demantirala pa je nedavno počela baratati pravim iznosima, ističe Antić.

Životno ugroženi pacijenti zbrinjavaju se u Izoli!

Prva, neistina koju je Radolović iznijela, odnosi se na zbrinjavanje životno ugroženih pacijenata sa sjeverozapada Istre u Općoj bolnici Izola. Protokol zbrinjavanja takvih pacijenata je uspostavljen zahvaljujući projektu prekogranične suradnje EMERGENCY EuroRegion, koji smo odradili u Nastavnom zavodu za hitnu medicinu, napisan je i potpisan je Protokol za prijevoz pacijenata, a nakon njegovog okončanja, točnije od 2021. do 2023., Istarska županija je preuzela na sebe troškove liječenja životno ugroženih pacijenata u Izoli, za što je izdvojeno gotovo 100 tisuća eura.

- Prioritet je bilo rješavanje hitnih stanja - da se unutar "zlatnog sata“ životno ugroženi pacijenti zbrinu u Izoli i to je postignuto. U srpnju 2023. godine potpisan je potpisan je Sporazum između Vlade RH i Vlade Republike Slovenije o prekograničnoj suradnji u pružanju hitne zdravstvene zaštite, pojašnjava Antić. Danas u Istri imamo i hitnu helikoptersku službu.

Mala i velika hitna ne postoje, važna je edukacija građana

- I struka je reagirala na izjave o "maloj i velikoj“ hitnoj pomoći, ali Sanja Radolović i dalje o tome govori. Iako radim u sustavu hitne medicine više od 25 godina, specijalista sam hitne medicine, zadnjih dvadesetak godina educirala sam (i educiram) na stotine zdravstvenih profesionalaca iz područja hitne medicine, članova Hrvatske gorske službe spašavanja, te naših građana iz prve pomoći, medicinski direktor sam američke podružnice International Trauma Life Support (globalna neprofitna organizacija, koja ima za cilj smanjenje smrtnosti i invalidnosti nakon ozljeđivanja), nije mi poznat termin "mala ili velika“ hitna, niti što bi "mala hitna“ predstavljala.

"Mala hitna“ ne postoji u Republici Hrvatskoj, pa se stoga ne može osnivati kao oblik zdravstvene zaštite niti u Istarskoj županiji, jer djelatnost hitne medicine mora biti u skladu s propisima koje donosi Hrvatski sabor i nadležna ministarstva u vidu podzakonskih akata. Niti jednim aktom nije regulirana djelatnost "mala hitna“.

Dakle, izvanbolnička hitna medicinska služba spašava živote u realnom vremenu na mjestu gdje se dogodilo hitno medicinsko stanje, i takav je sustav uspostavljen reformom hitne medicine 2011. godine. Mrežu hitne medicine u Republici Hrvatskoj čine županijski zavodi za hitnu medicinu, s dispečerskim centrima i timova hitne medicinske službe, koji su specijalizirani isključivo za hitne medicinske intervencije na terenu, upravo iz razloga loših ishoda liječenja hitnih medicinskih stanja (kada se radi o životima pacijenata) u cijeloj Republici Hrvatskoj.

U ispostavama Nastavnog zavoda postoje i prostori za reanimaciju/ambulante u kojima se provode mjere i postupci hitnog izvanbolničkog medicinskog zbrinjavanja bez mogućnosti dodatne dijagnostike bilo koje vrste (koja se po važećim zakonima ne može niti ugovoriti s HZZO).

Naš županijski Nastavni zavod za hitnu medicinu je ogledni primjer na razini Europe i usporedbe radi 2011. godine, nakon iznenadnog srčanog zastoja, u Istarskoj županiji, stopa preživljavanja je bila 2.2%, a zadnjih desetak godina je oko 24-25%, što je oko 60 spašenih ljudskih života godišnje (tri spašena života 2011. godine) i to čini razliku!

Objedinjeni hitni bolnički prijem u Općoj bolnici Pula zaprima sve pacijente, koji dođu, prema trijažnim kategorijama hitnosti. Istina je da se u turističkoj sezoni čeka dugo, ali tu je bitno naglasiti da više od 70 % osoba koje dođu tamo, nisu hitna stanja. Stoga, u županijskom Planu za zdravlje kroz sve prioritete radi se na zdravstvenoj pismenosti građana i na prevenciji. U ljetnom periodu osim OHBP OB Pula, rade i turističke ambulante pri Istarskim domovima zdravlja (i privatne) za akutna stanja.

- Svaka reorganizacija zdravstvenog sustava zahtjeva promjenu državnih zakona, za koje nije nadležan župan, pa NIJE PRIRODNO da župan može mijenjati zakone, ili provoditi reorganizaciju sustava, koju "namjera“ provesti gospođa Radolović osobno po svojoj volji, kao županica. Ukoliko je gospođa Radolović smatrala da su postojeći zakoni loši, imala je mogućnost kao saborska zastupnica osobno ili u okviru svoje stranke, predlagati promjene zakona i podzakonskih akata. Župan može obavljati samo poslove u skladu s propisima koji su u njegovoj nadležnosti, te smatram da kandidati za župana ne bi trebali u svojoj izbornoj kampanji obećavati ono što po zakonu ne mogu provesti i to smatram PRIRODNIM.

NIJE PRIRODNO da kandidati za župana obećavaju nešto što nije u nadležnosti župana i to ne mogu ispuniti, jer nije u skladu s važećim propisima.

Napominjem, da smo prije više od dva mjeseca predali Inicijativu za unaprjeđenje javnog zdravstvenog sustava, kako bismo poboljšali zdravstvenu zaštitu u okviru Istarske županije, konkretno ukupno 10 prijedloga. No, još čekamo odgovor nadležnih institucija. Bez promjene zakona i podzakonskih akata, ova Inicijativa se ne može provoditi, kao niti bilo koja druga reorganizacija javnog zdravstvenog sustava, nastavlja doktorica Antić.

Djelatnici u zdravstvu i socijalnoj skrbi su iznimno zadovoljni mjerama

Istarska županija je kao prva krenula u ozbiljno rješavanje problema nedostataka kadra, pa je tako prvo inicirana Burzu zdravstvenih radnika, a od 2023. i brojne mjere s ciljem zadržavanja i privlačenja kadrova (Inicijatorica svega je upravo doktorica Antić).

- Godinama se nije razmišljalo da će nam liječnici odlaziti u mirovinu, nije se ništa poduzimalo po pitanju privlačenja budućih kadrova. Mi smo u ove 2 godine napravili puno i djelatnici to prepoznaju. Reći da smo diskriminirali dio zaposlenika je apsolutno netočno! Mjera "Bonus vjernosti“ poslodavcu je namijenjena onim djelatnicima, koji imaju određeni broj godina staža, a nosili su svojim radom sustav u prethodnoj godini (u prethodnoj godini zaposlenik je odradio najmanje devet mjeseci o dvanaest), to nije niti demografska, a niti socijalna mjera. Demografske i socijalne mjere moraju obuhvatiti sve građane jednako (ne mogu postojati samo za zdravstveni i socijalni sustav). Za sada takve mjere postoje od strane Vlade Republike Hrvatske, naglašava nadalje kandidatkinja za zamjenicu župana i dodaje:

- Uspostavili smo Tim za ljudske resurse s 15 članova, od kojih je 5 iz našeg Upravnog odjela, a svi ostali su predstavnici zdravstvenih i socijalnih ustanova, koji najbolje poznaju sustav iz kojeg dolaze. Oni su zajednički definirali kriterije za dodjelu sredstva, koji jesu restriktivni jer se radi o javnom novcu te svi koji smatraju da su zakinuti, imaju pravo podnijeti prigovor svojoj ustanovi. Svaki pojedini prigovor će biti razmotren.

- Ono što najbolje oslikava pogođenost Programa je anketa koju smo proveli među zaposlenicima koji su u velikoj mjeri izrazili zadovoljstvo mjerama. Dobili smo i sugestije kako Program učiniti još boljim na čemu ćemo i dalje raditi, jer želimo imati zadovoljne i motivirane zaposlenike koji znaju koliko ih cijenimo.

Naš cilj je imati kvalitetan i otporan javni zdravstveni i socijalni sustav, koji potiče izvrsnost u radu, koji je okrenut prema pacijentu/korisniku i stavlja ga u središte, kao i imati zadovoljne, educirane zaposlenike, dobro opremljene medicinskom opremom s kvalitetnom infrastrukturom, a planiramo i novi Program mjera za pacijente, a što ne bi trebalo biti predmetom politike, posebno ne izborne kampanje na lokalnom nivou, nego isključivo struke, zaključuje pročelnica.