Prijedlog Vlade o funkcionalnom spajanju općina, prema kojima bi veća općina preuzela manju, a država i dugove lokalnih jedinica, mogao bi izazvati podijeljene reakcije. Naime, na području cijele države postoji 576 jedinica lokalne i područne, odnosno regionalne, samouprave. Osim gradova i županija, postoji čak 428 općina.

Od ovog ukupnog broja, samo na području Istarske županije je njih 31. Za komentar o mogućnosti funkcionalnog spajanja općina koju je najavila Vlada, upitali smo istarskog župana Borisa Miletića.

"Držim da polazišna točka treba biti izrada jasnih kriterija prema kojima bi se išlo u spajanje općina. Prvi kriterij je njihova financijska samoodrživost, odnosno koje općine nisu ovisne o državnom proračunu i mogu samostalno i pozitivno poslovati, a drugi, koji je minimalan broj djelatnosti ili usluga koje općine moraju isporučivati svojim građanima i gospodarstvu. Ne zaboravimo da je dobrovoljno spajanje općina u RH moguće već 30 godina, no svjedočimo upravo suprotnome, a to je osnivanje novih općina", navodi Miletić.

Upitali smo ga bi li spajanje općina u Istarskoj županiji pridonijelo još bržem razvoju pojedinih općina, ili bi, pak, narušilo njihovu specifičnost i autohtonost.

"Na ovo pitanje nije moguće jednoznačno odgovoriti, ali smatram da su sve općine u Istarskoj županiji opravdale svoje postojanje", istaknuo je Miletić dodajući da veći ili manji broj općina ne mora nužno značiti brži ili sporiji razvoj pojedinog područja.

"Uzmimo primjer onih općina za koje je odvajanje značilo dodatni razvojni zamah, poput Fažane, Funtane ili Tar-Vabrige. S druge strane, imamo primjere općina koje zbog proračunskih ograničenja imaju nedostatne administrativne kapacitete i nisu u mogućnosti odgovoriti na brojne izazove s kojima se svakodnevno susreću, što također treba uzeti u obzir", istaknuo je župan.

Najava je Vlade da bi veća općina, preuzimajući manju, između ostaloga za poticaj dobila mogućnost da država preuzme njezine dugove. Kako će se Istarska županija postaviti prema tome?

"O tome ćemo moći konkretno govoriti kada dobijemo službeni prijedlog nacrta zakona", zaključio je Miletić

Povezane vijesti

• Miletić: Dva ministra govore jedno, dva drugo. NAŠU VLADU NE RAZUMIJE NI EUROPSKA KOMISIJA
• BRODOGRADNJA NAM JE NEOPHODNA. SVE SMO UČINILI DA POMOGNEMO ULJANIKU, ne znam kako bi se odgovornost prebacila na IDS
• Miletić: Vlada je mogla po postojećem modelu isplatiti plaće bez štrajka, tada se ne bi dogodilo otkazivanja narudžbi i brodova