POBUNA U SELU

ZID SMUTNJE I POTENCIJALNI SUKOB INTERESA U SELU KRUNČIĆI (1) Mještani prozivaju lokalnu geodetkinju: "Sama sebi oko kuće postavlja granice gdje će ona, sama ucrtava. TO JE TEROR U PROSTORU"

Mještani sela u Općini Sveti Lovreč potpisali su i peticiju kojom traže uklanjanje niskog zida sagrađenog na javnom dobru za potrebe privatnog parkirališta

| Autor: Anđelo DAGOSTIN
Edo Matošević i Davor Hrelja na iskopu parcele radi kojeg je moguć pad električnog stupa/88-godišnji Đenio Matošević na dijelom zatrpanom ulazu na svoju parcelu (Snimio Anđelo Dagostin)

Edo Matošević i Davor Hrelja na iskopu parcele radi kojeg je moguć pad električnog stupa/88-godišnji Đenio Matošević na dijelom zatrpanom ulazu na svoju parcelu (Snimio Anđelo Dagostin)


Čak 38 mještana sela Krunčići u Općini Sveti Lovreč potpisalo je građansku peticiju kojom se traži uklanjanje niskog zida sagrađenog na javnom dobru (k.č. 6675/1) za potrebe privatnog parkirališta, odnosno geodetkinje Petre Raca iz tih istih Krunčići. Što ih je motiviralo na javno negodovanje kod općinske uprave pokušali smo saznati na terenu gdje su nas mještani upoznali s barem tri sporna zemljišna momenta.

Stigavši u Krunčiće sa susjedom Davorom Hreljom dočekao nas je umirovljeni pulski kirurg Edo Matošević, koji je ondje naslijedio starinu (roditeljsku kuću, gospodarsku zgradu i jednu ruševinu), a i kupio je te obnovio jednu zapuštenu kuću preko puta svoje obiteljske na adresi Krunčići 14. Tu su u međuvremenu nastali problemi s prilaznim putem. Stari kameni zid visine 1,5 metara koji se ondje nalazio još iz doba Italije, srušen je jer su susjedi (Petra Raca) dokazali da im prema zemljišnim knjigama prelazi na njihov posjed. Nakon toga susjedi su izgradili svoj betonski zid koji je, smatra Matošević, neugledan, neprimjeren ruralnom području i prema njegovim mjerenjima visok 2,2 metra što je više od visine koju predviđa općinski prostorni plan u ovom kraju koji se sve više okreće ruralnom turizmu. Štoviše, izgradnjom toga zida izgubio je prilaz obnovljenoj kući, žali se, pa je upozorio građevinsku inspekciju na betonski zid.

Viša građevinska inspektorica Mirjana Krsnik koncem 2017. godine utvrdila je da se prema pravilniku o jednostavnim građevinama ondje može sagraditi ogradni zid, međutim, ako nije u skladu s općinskim prostornim planom tada je u nadležnosti općinskog komunalnog redarstva. Međutim, kako je Matoševiću neformalno kazano iz Općine, komunalno redarstvo ne može djelovati, jer nema zaposlenog ovlaštenog komunalnog redara.

- Inspektorica je utvrdila da je zid u redu, i nakon toga je na ograđenom prostoru niknula "šaka u oko", nakaradna drvena baraka i to sa salonitnim pločama kakve se svuda uklanjaju, kaže Matošević. Nakon što je angažirao odvjetnika građevinska je inspekcija naložila da se baraka ukloni i ona je uklonjena, međutim, zid je ostao, a Matošević izgubio kolni pristup do objekta.

- Strašno nam smetaju ti postupci koji narušavaju harmoniju sela, to je takav teror u prostoru, nastavlja Matošević.

Krenuli smo dalje selom. Pokazuju nam niski zid koji je na javnom dobru za potrebe privatnog parkirališta sagradila Petra Raca, vlasnica obližnjeg turističkog objekta, te time drugom susjedu, Davoru Hrelji, zapriječila put do njegove tri parcele. O tome je riječ u peticiji. "Oni tvrde da im je općina dala da koriste javno dobro, a u općinskoj upravi kažu da to nije istina", nastavlja Matošević.

- Ona je maksimalno iskoristila gabarite ove kuće i nije si pustila mjesta za parking, i sada neće dobit uporabnu dozvolu ako nema parkiralište. I ona je sad rekla da joj je općinska uprava rekla da si napravi zid ovdje, kaže Hrelja dodajući da joj je uvijek govorio da slobodno parkiraju turisti, ali da uzurpiranje nije način.

Sredstva za turistički resort koji je uredila od stare štale dobila je na temelju poticaja za mlade bez nekretnine, iako u njoj ne živi, napominju Hrelja i Matošević. "Sama sebi oko kuće postavlja granice gdje će ona, sama ucrtava. Razumijete to je sukob interesa", naglašava Hrelja.

- Imam 88 lit, ali pamtim dosta lipo. Vidite, to je moja particela i tu san s kolima vozija kad san bija mlad šenicu, gnjoj z dolu, i tako dalje. Alora, pamtin dobro, kazao nam je vitalni Đenio Matošević dodavši da ima staru mapu iz Italije gdje je precizno ucrtana granica njegove parcele. I pokazao nam ju je. Na njoj se jasno vidi da ima izlaz na javni put s njive na kojem mu se nalazi povrće i masline. "Ali oni su sve zatrpali, ta geodetica za mater da ima veću površinu", kaže Đenio, a susjed Hrelja objašnjava da je cilj bio povećati površinu kako bi mogla dobiti građevinsku dozvolu, "jer je nedostajalo kvadrature".

- To je kako ona poslovica: Kadija te tuži, kadija te sudi, smatra Đenio dodajući da je javno dobro vlasništvo svih i ne smije se zatrpati. A da ga je "lipo pitala sigurno bi joj bi da svojega, jer je s nonetima bi si vajk jako dobar".

Na toj, kako tvrde, proširenoj parceli, sada stoji ploča na kojoj piše da se parcela prodaje i broj telefona. U blizini je potkopan električni stup za kojeg se mještani plaše da će pasti na obližnje kuće.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter