UMAG
ZAKLANJAT ĆE POGLED NA ROBNU KUĆU: Zeleni zid će biti prekriven zelenim biljem i osvijetljen efektnom rasvjetom
Trg slobode - Piazza grande i sporno sjenilo
U 2018. godini grad je ponovno raspisao natječaj za izbor arhitektonsko-krajobraznog projekta, a za koji je po drugi put odabran Ured ovlaštenog arhitekta Vedrana Matkovića datiranog 15. lipnja 2018., prema kojem je izdana i građevinska dozvola tri mjeseca kasnije
Nakon što je proteklog tjedna na budućem Trgu 1. svibnja počeo nicati u podnožju Robne kuće dvostrani betonski zid, visok približno četiri metra, a dužine nekih desetak metara koji zaklanja pogled na dio trgovačke zgrade, a dijelom na pristup parkingu u njezinu podzemlju, građani zbunjeno zastaju i pitaju se čemu služi ovaj neočekivani arhitektonski zahvat. Čuju se i duhovite usporedbe s mini kineskim zidom, zidom plača, a bilo je i onih koji su izjavili da se radi o legendarnim Semiramidinim visećim vrtovima.
Nikad predstavljen javnosti i vijećnicima
Zbog nerazumijevanja ove umjetničke interpolacije, pokušali smo doznati kako je došlo do odabira ovog arhitektonskog projekta i koja je bila arhitektova osnovna namjera kreacije ovog zida.
Naime, cijela je priča oko izgradnje novog trga u najmanju ruku nejasna jer nikada iz gradske uprave nisu uspostavili komunikaciju i dijalog s umaškom javnošću vezano uz idejni projekt, studiju vizije prostora trga, a kasnije i provedbu urbanističko-arhitektonskog natječaja. Nikada nije sazivana ni tiskovna konferencija da se predstavi strateški projekt od vitalnog značenja za grad Umag, a kao takav nije prezentiran ni vijećnicima na Gradskom vijeću koji su izglasali proračun i stavku u njemu od 11 milijuna kuna za realizaciju ove kapitalne investicije. Jedina (polu)informacija o budućem trgu, u vidu reklamnog panoa, bila je više od godinu dana postavljena na pročelju zgrade Pučkog otvorenog učilišta „Ante Babić“ na kojem se nazirala vizualizacija idejnog rješenja, studije budućeg trga, a bilo je otisnuto da će biti izgrađen do konaca 2018. godine.
No, građevinski su radovi započeli tek u prosincu prošle godine i u punom su zamahu ovih posljednjih nekoliko mjeseci i kako se privode kraju rastu i pitanja građana o njegovu konačnom izgledu i završnom roku radova koji su povjereni tvrtki Solida d.o.o. iz Trzina kraj Ljubljane.
Pristigla su svega tri rješenja
Nastojali smo doznati sve značajke oko izgradnje nove matrice ovog središnjeg dijela grada, koje je pitanjima na Gradskom vijeću inicirala vijećnica Gabrijela Đukes Bašić (IDS). U podrobnijem obrazloženju od 21.prosinca 2018. iz Ureda gradonačelnika je navedeno da je 19. prosinca 2014. godine pokrenuta nabava za izradu Idejnog projekta Arhitektonskog - krajobraznog uređenja Trga 1. svibnja i da su u natječajnom roku pristigle tri pravovaljane ponude te je Stručno povjerenstvo konstatiralo da je prema natječajnim kriterijima za odabir ponude najbolje bila rangirana ponuda koju je dostavio Ured ovlaštenog arhitekta Vedrana Matkovića.
Tko su bili ostali sudionici natječaja nije napisano pa smo njihova imena potražili na mrežnim stranicama Grada Umaga. Međutim, u elektroničkom popisu javne nabave Grada Umaga pod spomenutim evidencijskim brojem utvrdili smo da se radilo o bagatelnoj nabavi, a to znači da se ne raspisuje javni natječaj nego gradonačelnik ima pravo na direktnu pogodbu s ponuđačem pa je ostalo dvojbeno kakav se javni natječaj spominje u odgovoru vijećnici, tko su bili članovi stručnog povjerenstva i čije su dvije preostale prijave stigle na natječaj.
Nejasno je i da li se nakon odabrane Matkovićeve ponude idejnog rješenja prostora trga u 2014. godini, nakon četiri godine, dakle u 2018. ponovno raspisao natječaj za izbor Arhitektonsko-krajobraznog projekta, a za koji je opet odabran Ured ovlaštenog arhitekta Vedrana Matkovića datiranog 15. lipnja 2018., prema kojem je izdana građevinska dozvola 16. listopada 2018. godine i koji se razlikuje od idejnog rješenja.
Usporedba s izgradnjom Trga slobode
Vezano za izgradnju zida koji žulja kao trn u oku, dobili smo odgovor u Upravnom odjelu za prostorno planiranje i izdavanje građevinskih akata Grada Umaga. Vertikalni zid (kako piše u projektu) ili takozvani "zeleni zid" namijenjen je prije svega "vizualnom zaklanjanju oblikovnih vizura Robne kuće i ulaza u podzemno parkiralište, a bit će prekriven zelenim biljem koje bi na golemoj kamenitoj površini trga trebalo imitirati prirodu i humanizirati monotoni okoliš.
Još ne tako davno, u sjećanjima Umažana je izgradnja Trga slobode u starogradskoj jezgri. Po objavljenom javnom natječaju za izradu idejnog i urbanističkog rješenja glavnog gradskog trga, imenovan je od strane tadašnjeg poglavarstva stručni žiri i svi pristigli prijedlozi projekata, njih oko desetak, bili su izloženi u Gradskoj vijećnici na javni uvid građanima. Žiri se tada nije odučio ni za jedan rad, već je dodijelio dvije druge nagrade zagrebačkim arhitektima: timu Hrabak-Silađin i Nenadu Fabijaniću čiji se je natječajni rad već detaljno bavio oblikovanjem trga. Te mu je povjerena izvedba za koju je sam arhitekt, svjetski priznati i nagrađivani Fabijanić izjavio da bi naša "Piazza Grande" trebala postati gradsko središte s integrativnom funkcijom. A nadstrešnicu/sjenilo, koja je i danas mnogim građanima sporna poput ovog zida, objasnio je kao sadržajni korektor kojim je htio ukloniti oblikovne nedostatke na trgu. Za zgrade sagrađene nakon Drugog svjetskog rata. Time je kanio naglasiti povijesne vrijednosti mediteranskog trga kao budućeg okupljališta građana u novom tisućljeću, što je svojstveno primorskim gradovima. Analogno tomu bilo je oportuno da je i Matković kao autor Trga 1. svibnja građanima približio svoje umjetničko rješenje.
Podna rasvjeta
Planirana je i efektna podna rasvjeta radi stvaranja dodatnog vizualnog doživljaja u tami, dok su na suprotnoj strani trga uz Trgovačku ulicu ostale fontane kao u prvotnom idejnom rješenju. Time je integrirana kvaliteta urbanističko-arhitektonskog rješenja novog trga, koji će, promotren u cjelini biti atraktivan i raskošan, procijenjene vrijednosti od 11 milijuna kuna, i ponavljamo, čudi što nije prezentiran građanima Umaga koji se zanimaju za svoj novi gradski prostor.
Srednjovjekovne zidine
Zanimljivo da su nedavno arheolozi prilikom istraživanja na rubnim dijelovima novog trga, otkrili drugi pojas srednjovjekovnih zidina (XIV st.) koje su opasavale grad od sjevera do juga, pa su ih prema pravilima struke ponovno zatrpali, da bi potom na suprotnoj strani trga kao pandan ugledao svjetlo dana ovaj novi vertikalni zid.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
