"U najraskošniji hotel u cijelom komunističkom svijetu 2. listopada doputovala je grupa od 180 američkih turista JAT-ovim 'Boeingom 707' koji je sletio na aerodrom 'Rijeka', pisao je Glas Istre 3. listopada 1972. godine. Amerikanci su tada sedam dana proveli na odmoru u hotelu "Palace" u Malinskoj, a bila je to prva grupa američkih gostiju koja je došla nakon privremenog zatvaranja kockarnice Penthouse-kluba u Malinskoj. Jedan od osnovnih razloga otvaranja ovog luksuznog kompleksa leži u tome što su početkom 70-ih godina u Sjedinjenim Američkim Državama zabranjene kockarnice, što je motiviralo vlasnika da na Krku otvori elitno mjesto za imućne goste, s fokusom na inozemne klijente. Bob Guccione, multimilijuner i osnivač porno magazina Penthouse, u ovaj kompleks uložio je čak 45 milijuna dolara, a uz to je pozamašnu svotu uložio i u njegovo oglašavanje.

Saddamova napojnica od dvije tisuće dolara

Zvijezda jugoslavenskog turizma, kompleks Haludovo, otvorio je svoja vrata upravo 1972. godine, a projektirao ga je poznati hrvatski arhitekt Boris Magaš, ujedno i autor splitskog Poljuda i Pravnog fakulteta u Rijeci. Hotel je "prštao" od raskoši - visećih lustera, glamuroznih fotelja, bazena s koktel barom, skupih večera i još skupljih usluga. Pričalo se čak da je jednom prilikom čitav bazen bio napunjen skupocjenim šampanjcem, iako to nikad nije bilo potvrđeno. Prepoznatljiv simbol ovog hotela bile su i Penthouseove "zečice", njih 50-ak, koje je Guccione doveo sa sobom, zajedno s većim brojem Amerikanaca koje je zaposlio u hotelu. Među bogatom klijentelom često su se mogli naći i poznati gosti poput pjevača i glumaca, a jednom je prilikom u hotelu odsjeo i nekadašnji irački predsjednik Saddam Hussein koji je, navodno, ostavio napojnicu od dvije tisuće dolara.

Samo godinu dana od njegova otvorenja, kompleks je počeo propadati zbog nedostatka stranih gostiju. Hotel je nastavio s radom sve do Domovinskog rata, no u nešto drugačijem smjeru, bez ekstravagancije s kojom je započeo svoju priču. Nedugo zatim, namještaj i uređaji bili su rasprodani ili ukradeni, a svakim takvim činom, gubila se nada da će se Haludovo jednog dana oporaviti i ponovno zablistati. Ovo najvažnije djelo hrvatske hotelske arhitekture sedamdesetih godina, danas posjećuju tek znatiželjni turisti kojima samo preostaje da usred napuštenih i devastiranih prostorija hotela zamišljaju njegovo nekadašnje sjajno ruho.

Samostalna novinska djelatnost

Prva jugoslavenska tvornica silikatne opeke sagradit će se u Puli, u sklopu poduzeća "Siporeks", najavio je Glas Istre prije 49 godina. Gradnju tvornice kreditirali su njemački proizvođači opreme s kojima je potpisan ugovor o uvjetima kreditiranja u Beogradu.

- Novi domaći proizvod, sve više tražen na tržištu, omogućit će "Siporeksu" potpuno korištenje već postojećih kapaciteta eksploatacije kamenog pijeska, a kako će se postrojenja nove tvornice graditi u sklopu postojećih hala, time će i sama investicija biti značajno umanjena, pisao je Glas Istre.

Istog je dana izvješteno kako će novinari s područja Srbije moći otada samostalno obavljati svoj posao, baviti se svojim pozivom, bez obaveze pripadanja nekoj redakciji, a da im se istodobno priznaje radni staž kao što je to slučaj s glumcima, umjetnicima… Ta se mogućnost ostvarila "sklapanjem ugovora između Udruženja novinara Srbije i Republičkog zavoda za socijalno osiguranje, kojim se samostalnoj novinarskoj djelatnosti priznaju ista prava na mirovinsko i invalidsko osiguranje kao i ostalim osiguranicima i njihovim obiteljima. Uvjet tome je da samostalni novinari uplaćuju određeni doprinos u skladu s mirovinskim stažom i izabranom osnovicom osiguranja".

Ljekovita "Senjska mast" za sinuse

Iste godine aktualna je bila "Senjska mast" za sinuse, čiju su pošiljku pacijenti širem zemlje nestrpljivo čekali.

- U arhivi senjske ljekarne mjesecima se gomilaju narudžbe za "senjsku mast" i pisma u kojima brojni pacijenti u superlativima govore o njenoj djelotvornosti. Nemoguće je posumnjati u djelotvornost, jer i broj pisama i vrijednost narudžbi od oko 1 milijun novih dinara ukazuju na činjenicu da su autori pisama mast iskušali i da su, u najmanju ruku, zadovoljni njenim djelovanjem. Ipak, taj lijek već od prvih dana njegove masovnije izrade nailazi na pravno-administrativne komplikacije, uključivši tu i potpunu zabranu koja traje skoro šest mjeseci, pisao je Glas Istre 1972.

Riječ je o preparatu kojeg je proizvodio Dragan Plehati, a koji je namijenjen protiv neugodnih posljedica upale sinusa. Ova se terapija koristila i prije nego što je postigla određen publicitet. No, nakon što je izašla iz svoje anonimnosti, objavljuju se neslužbene vijesti da zagrebačka tvornica lijekova "Pliva" nije dala stručnu propusnicu Plehatijevom preparatu. Postojalo je tada mnogo upitnika oko ovog preparata. Tada se nije ponudilo objašnjenje o ljekovitosti ili toksičnosti ovog preparata, a javnost je interesiralo i postoji li farmakološka podudarnost između poznate masti Wick Vaporum koju proizvodi Tradica GMBH Hamburg i Plehtijeve "Senjske masti".

Povezane vijesti

• GLAS ISTRE SE NA DANAŠNJI DAN 1980. BAVIO I PRIJEVOZNIČKIM PROBLEMIMA: Taksist dobio godinu dana zatvora zbog preskupih vožnji!
• NA DANAŠNJI DAN 1977. GODINE: U podmorju pronađen kvalitetni plin - samo što nije stigao
• LOKALNE AFERE U GLASU ISTRE NA DANAŠNJI DAN 1970. GODINE: Pula u novogodišnjoj noći kao Divlji zapad