FABRIZIO RADIN, ISTARSKI ŽUPAN:

VJERUJEM DA ĆE SE DOGODITI POSTEPIDEMIJSKA RENESANSA ISTARSKOG TURIZMA: Stvara se grupa eksperata koji će osmisliti konkretne aktivnosti

| Autor: Milan PAVLOVIĆ
Fabrizio Radin (Milivoj MIJOŠEK)

Fabrizio Radin (Milivoj MIJOŠEK)


Donosimo vam drugi dio razgovora s vršiteljem dužnosti istarskog župana Fabriziom Radinom, koji se osvrće na sve segmente aktualne koronakrize, kako u društvenom, tako i u gospodarstvom segmentu, te otkriva planove za rješavanje gorućih problema.

- Mislite li da će ova kriza pomoći da se razriješe neke kronične dvojbe u kojem bi se smjeru kao društvo trebali razvijati?

- Vjerujem da hoće, jer činjenica je da se od tog trenutka nadalje dogodio određeni kopernikanski obrat u svijesti naših ljudi. Stručnost i požrtvovnost djelatnika u zdravstvu, te nesumnjivi uspjeh u suzbijanju epidemije podigao je ugled javnozdravstvenog sustava, čak i u krugovima tradicionalno nesklonim javnom sektoru. U tom kontekstu pamtim pohvale izrečene od strane predstavnika HUP-a zdravstvenim djelatnicima, policajcima, carinicima, vojnicima, vatrogascima i pripadnicima civilne zaštite, odnosno svim javnim djelatnicima koji se na prvoj liniji fronte uspješno bore protiv epidemije, efikasno djeluju u izvanrednim situacijama, i čiji bi se rad trebalo više vrednovati i bolje plaćati. S tim stavom HUP-a u potpunosti se slažem, ali tu bih dodao nepravedno zanemarene, često zaboravljene djelatnike državnog inspektorata, dakle raznih inspekcija, čija je uloga nezamjenjiva kako u izvanrednim okolnostima tako i u mirnodopskim uvjetima. Oni također zaslužuju naše poštovanje, bolju opremljenost i materijalni status. Dakle, zaključno, smatram da je naš zdravstveni sustav, da su naše zdravstvene ustanove u Istri i u cijeloj Hrvatskoj položile ispit i da zaslužuju bolji materijalni status u javnim proračunskim rashodima, odnosno da bi se za njihovo financiranje trebalo izdvojiti veći udio u bruto nacionalnom proizvodu nego do sad.

- Uz zdravlje ljudi na snažnom udaru koronakrize našlo se i gospodarstvo. Je li odgovor na tu opasnost bio pravovremen i odgovarajući?

- U prvoj fazi mi se nismo usudili dati prednost očuvanju gospodarstvenih aktivnosti pod svaku cijenu, istovremeno uvodeći parcijalne epidemiološke mjere, poput djelomične zabrane okupljanja i „načelne“ mjere izolacije ljudi. U tom pogledu, nesretni su primjeri grada Bergama u talijanskoj Regiji Lombardiji ili austrijskog Ischgla, gdje se kasnilo s poduzimanjem konkretnih mjera, a da bi se nesmetano mogla dovršiti planirana skijaška sezona. Dakle alternative, barem na ovim meridijanima, nije bilo - ili strogo kontrolirana (jer dobrovoljna ne funkcionira) izolacija ljudi, ili stotine mrtvih i kolaps sustava. Čim su se zaštitili životi ljudi krenulo se s mjerama za pomoć gospodarstvu. Vlada Republike Hrvatske donijela je određene interventne mjere za pomoć gospodarstvu.

Isto tako i svi gradovi u Istarskoj županiji, koji su svim gospodarskim subjektima koji su u prethodnoj poslovnoj godini ostvarili prihode do 7,5 milijuna kuna oslobodili niza davanja. Naravno, to je još uvijek nedovoljno i treba na tome još poraditi narednih tjedana, kada će nam biti jasnija krivulja (ne)širenja epidemije odnosno izvjesni datum početka druge faze, s postepenim popuštanjem mjera i zabrana, te vraćanje na normalne uvjete života i rada.

- Što se po tom pitanju planira u Županiji?

- Što se tiče Istarske županije, usprkos očekivanom drastičnom smanjenju izvornih proračunskih prihoda, u predstojećem rebalansu proračuna osigurat ćemo maksimalno moguća sredstva za pomoć malim poduzetnicima i obrtnicima čija je djelatnost direktno trpjela zbog poduzetih epidemijskih mjera. Tu u prvom redu ciljamo na obiteljska poljoprivredna gospodarstva, na male ugostitelje i obrtnike u uslužnim djelatnostima poput brijača, frizera, pedikera, kozmetičara ili fizioterapeuta čiju smo djelatnost morali privremeno zabraniti zbog mogućnosti fizičkog dodira s klijentima i mogućnost zaraze.

Isto tako tu su i znatna kreditna sredstva koja se svake godine, po povoljnim uvjetima, dodjeljuju malim poduzetnicima kroz Fond za razvoj poljoprivrede i agroturizma Istre, koji će se i dalje, usprkos smanjenim prihodima, alimentirati putem županijskog proračuna.

- Kako će ova situacija utjecati na županijski proračun?

- Procjenjujemo da će se izvorni proračunski prihodi drastično smanjiti uslijed gospodarske krize izazvane epidemijom. Što se tiče poreza na dohodak, najvažnijeg nenamjenskog izvora prihoda iz kojeg se financiraju plaće, materijalni troškovi i programi proračunskih korisnika, za sada se procjenjuje da će se smanjiti za 30 posto, što bi odgovaralo iznosu između 30 do 35 milijuna kuna manje. Toliko ćemo morati smanjiti proračun na rashodovnoj strani.

- Uskrs je uvijek označavao ulazak u novu turističku sezonu, no ove godine po tom pitanju pred nama je samo neizvjesnost. Koliko je strah promijenio svijet kakav smo poznavali i kako će se njegove posljedice odraziti na turizam?

- Republika Austrija najavljuje popuštanje restriktivnih mjera već nakon 1. svibnja, što bi značilo da bi eventualno mogli računati na srpanj ili kolovoz za pokretanje neke turističke ponude, naročito u sektoru kampinga, nautičkog turizma, odnosno pojedinačnih dolazaka osobnim automobilima iz nama susjednih zemalja. Naravno, ukoliko epidemiološka situacija to bude dozvoljavala.

Ovih dana krenuli smo u stvaranje uže grupe eksperata, sastavljene od osoba s velikim iskustvom u turizmu, koja bi operativno i u kontaktu sa Stožerom i koordinacijom istarskih gradonačelnika osmislila moguće, konkretne mjere i aktivnosti za postepidemijsku renesansu istarskog turizma. Vjerujem da će se ona dogoditi.

- Ipak ova kriza ogolila je problem osjetljivosti lokalnog gospodarstva koje je pretežito oslonjeno na turizam. Je li to znak da je vrijeme i za djelomičnu promjenu smjera?

- U županijskoj Skupštini prošlog rujna govoreći o propasti Uljanika kazao sam da se bez industrijske proizvodnje i njenih radnika riskiramo pretvoriti u društvenu zajednicu u kojoj će glavnu riječ voditi špekulanti, rentijeri i koncesionari. Nažalost ostali smo bez industrije, a sad, barem privremeno, i bez turizma, te nam preostaje jedino poljoprivreda. U Istarskoj županiji zalažemo se za razvoj malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, OPG-a. Njih ćemo podržati, subvencionirati, poticati u razvoju kroz povoljne linije kreditiranja. To činimo već godinama, to ćemo nastaviti i u budućnosti. Usprkos krizi.

- Bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić u razgovoru za naš list upozorava na ogromne posljedice koje bi na standard života u Istri moglo imati dulje razdoblje bez turizma. Kako komentirate njegove riječi?

- Mislim da su naši ljudi, građani Istre, Istrijani, toliko naučili u svojoj povijesti i da su dovoljno inteligentni, sposobni i poduzetni, da će znati pronaći rješenje. U lokalnoj samoupravi i Županiji uvijek će imati partnera. Prema tome ja sam po tom pitanju ipak optimist. Nije ovo kraj turizma na ovim prostorima, svakako nije, a može biti razlog i poticaj za početak ozbiljnije djelatnosti u nekim drugim sektorima.

- Kako vi osobno doživljavate i proživljavate ovu situaciju? Što ste iz nje naučili i mislite li da će ona trajno promijeniti nas i neke naše navike?

- Deja vu. Već viđeno. Pripadam generaciji koja je ne jednom sve to već proživljavala. U ovoj situaciji jedino nam preostaje čuvati zdravlje. Takujin će se ionako puniti i prazniti, više prazniti nego puniti. Dakle, čuvajmo si zdravlje. I živce.

Nastavak gradnje Medicinske škole

- Što je s planiranim aktivnostima i projektima? Što će se nastaviti, što usporiti, a što eventualno morati odgoditi?

- Teško je to u ovom trenutku reći, odnosno to će se detaljno utvrditi u proceduri izrade Izmjena i dopuna proračuna koja je u tijeku. Načelno, sve donacije, pomoći i subvencije koje su ugovorene ili se tek trebaju ugovarati potrebno je umanjiti za 50 posto. Manifestacije, događaji i programi koji se, zbog uvedenih mjera zabrane okupljanja neće održavati, ne mogu, po prirodi stvari, računati na ikakvu proračunsku potporu. Od konkretnih investicija, mogu reći da nastavljamo s gradnjom nove zgrade srednje Medicinske škole u Puli te, uz potrebu prilagođavanja dinamike izvršenja, s projektom optimizacije postrojenja na Kaštijunu.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter