Velikim mimohodom u ružičastim majicama protiv vršnjačkog nasilja

"Knjiga se ne sudi prema koricama", "Nasilje nije seksi", "Riječi ponekad bole više nego udarci", "Nasilje nikad nije rješenje", "Zaustavimo nasilje, zajedno smo jači", "Gdje je buling, tu je nasilje. Gdje je prijateljstvo, tu je sreća". Ovo je samo dio poruka koje su danas nosila djeca i odrasli na svojim prsima tijekom mimohoda kojim je u Puli obilježen Dan ružičastih majica.

Nekoliko stotina sudionika, u pratnji djelatnika Policijske uprave istarske, članova Vijeća za komunalnu prevenciju Grada Pule i drugih građana okupilo se na Trgu Portarata kako bi podržali Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja. Na samom trgu Portarata izvjesili su svoje misli i poruke o nasilju među djecom i mladima. Potom su prošetali centrom grada u atmosferi u kojoj bi svako dijete trebalo odrastati - s razdraganim osmijehom na licu i u društvu svojih prijatelja.

Porast broja prijava

Vedrana Milovan, policijska službenica za mladež PU Istarske poručila je da odrasli nasilnici postaju takvi odrastajući uz nasilje od malih nogu, zbog čega je vrlo bitno "liječiti uzroke". Danas je tako prevencija bila usmjerena na učenike petih razreda osnovnih škola s područja Pule i škole iz Barbana, koji su učestvovali u mimohodu.

- Djeca odrastajući promatraju svijet oko sebe i uče određene obrasce ponašanja. Upravo zato Policijska uprava Istarska i ovom manifestacijom nastoji ukazati na neprihvatljiva ponašanja i naglasiti da se bilo koji oblik nasilja među vršnjacima ne bi trebao događati nikome, u nadi da će djeca na taj način odrasti u odgovorne odrasle osobe. Moram priznati da bilježimo lagani porast prijavljivanja takvih nemilih događaja. Lani smo, primjerice, imali 87 evidentiranih događaja vršnjačkog nasilja, što je za 30 slučajeva više nego godinu ranije. Naravno, nisu svi rezultirali kaznenim prijavama, ali je policija adekvatno reagirala na sve prijave kako se ne bi dogodile neke daljnje negativne posljedice niti za žrtve, niti za nasilnike, rekla je Milovan.

Porast tog broja može se opravdati i u osvješćivanju javnosti i škola na obvezu prijavljivanja takvih događaja, ali i pozitivnog utjecaja na djecu da se nauče slobodno povjeriti roditeljima ili stručnim osobama i da potraže pomoć. Naravno, priznaje Milovan, suradnja sa školama bi mogla biti i još bolja, jer policija ima saznanja da mnogi događaji prolaze neprijavljeno u nadi da su to bile samo "jednokratne epizode koje se neće više ponavljati". Najčešće se radi o fizičkom nasilju koje je, nažalost, u 2017. rezultiralo s 11 kaznenih djela nanošenja tjelesne ozlijede. Potom slijedi psihičko nasilje koje se najčešće događa na internetu, a koje uključuje i objavljivanje nepoželjnih fotografija, i ružne i neprimjerene komentare vezane uz neku osobu, a koje na žrtvi ostavlja duboki psihološki ožiljak ili traumu.

Sve je više psihičkog nasilja

Elena Puh Belci, zamjenica gradonačelnika i predsjednica gradskog Vijeća za komunalnu prevenciju, rekla je da su s policijom postavili jasne ciljeve, a to je da se zajedničkim snagama bore protiv svih oblika nasilja.

- Iako statistike govore da je vršnjačko nasilje u porastu, to još uvijek nisu alarmantne brojke, međutim, pitanje je koliko se toga dogodi a da ostane neprijavljeno. Željela bih napomenuti da se ne slažem niti s onim tvrdnjama da su se djeca oduvijek tukla, jer su djeca takva. Pritom se zaboravlja da se to nasilje ipak promijenilo, to više nisu samo neke masnice, poderana ili zaprljana odjeća zbog nekakvog naguravanja ili tučnjave, čega je zaista uvijek bilo, danas je to ipak pitanje mentalnog zdravlja. Sve je više psihičkog nasilja, odnosno bullinga putem interneta, to je nešto što nam nerijetko može proći "ispod radara", a može, nažalost, biti vrlo pogubno. Zato moramo biti dosta oprezni i obratiti malo više pažnje na ponašanje svoje djece, poručila je Belci.

Vanjske rane uvijek se lakše liječe nego one unutarnje, napominje ona, te bi svi odrasli morali češće razgovarati s djecom o takvim oblicima nasilja i ohrabrivati ih da im se obrate i potraže pomoć kada takvo što prepoznaju. Činjenica je, istaknula je Belci, da današnja djeca žive u nekom nerealnom svijetu koji prije nije postojao. Od malih nogu često igraju video igrice u kojima imaju pet života, a u stvarnosti u toga nema, no jesu li djeca zaista svjesna toga? Nisu. Kao što nisu svjesna da su UFC ili MMA borci itekako dobro istrenirani sportaši. (Patricija SOFTIĆ, snimio Danilo MEMEDOVIĆ)