Katolička crkva sutra, 17. siječnja, slavi blagdan sv. Antuna pustinjaka, nazvan i Antun Opat, Antun Veliki, zaštitnik životinja, smatran ocem isposništva, utemeljiteljem asketizma. Slavi se i u Pravoslavnoj crkvi.

Sv. Antun opat zaštitnik je Kršana i Rovinjskog Sela, no u Istri ima niz crkvica posvećenih ovom popularnom svecu: grobljanska u Balama iz 14. st.; gotička, također iz 14. st., u Galižani, pa iz istoga stoljeća u Svetvinčentu; u Gradinju (Oprtalj) iz 17. st.; Roču uz župnu sv. Bartolomeja iz 12. st. (što bi bila najstarija); u Višnjanu iz 15. st.; Vodnjanu, sagrađena 1456., obnovljena za potrebe staračkog doma 1894.; u Vrhu, na Buzeštini, sagrađena 1894.; u naselju Slavčići (Zarečje) iz 15. st., u kojoj je kip sv. Antuna pustinjaka iz 1457. godine.

Zadivljujuća je crkva posvećena sv. Antunu pustinjaku u Žminju. Izgradio ju je 1381. godine majstor Armirigus o čemu svjedoči gotički natpis na pročelju crkve. Zidana je velikim, vješto obrađenim kvadrima s jedva primjetnim spojnicama. Zanimljivi su prozori kojima je okvir izrađen zajedno s tranzenama od jednog monolitnog kamena. Krov je pokriven škriljama, a u unutrašnjosti zidovi su pokriveni freskama. Teme slika obrađuju motive iz Kristova života, dopunjene slikama apostola Petra i Pavla te prizorima iskušenja i bičevanja sv. Antuna pustinjaka. U apsidi je prizor krunjenja Djevice Marije okružene anđeoskim korom s glazbalima, najstarijem prikazu glazbenih instrumenata u Istri. Ta je slika po likovnoj vrijednosti svrstana u red najvrednijih ostvarenja srednjovjekovne umjetnosti Istre. Rad je to nepoznatog majstora s kraja 14. stoljeća.

Ova se crkvica može usporediti s najkvalitetnijim spomenicima gotičke arhitekture zapadnoobalnih istarskih gradova. Restaurirane i konzervirane freske, prema mišljenju stručnjaka, spadaju u vrh zidnog slikarstva srednjovjekovne Istre. Profesor Andrija Mohorovičić ovu je crkvicu nazvao "malom bazilikom". Crkva je svojedobno bila desakralizirana, korištena kao vinski podrum i poljoprivredno skladište sa stajom. Nakon što se u njoj, prema pučkoj predaji, izleglo tele s dvjema glavama, korisnici su je prepustili zubu vremena.

Crkvicu sv. Antuna opata u Žminju kupio je 1911. u ime nadvojvode Franje Ferdinanda konzervator carsko-kraljevskog Središnjeg povjerenstva za zaštitu spomenika Anton Gnirs (1873.-1933.). Nakon pregovaranja vlasnica, udovica Fosca Petech, pristala je prodati objekt, a da bi ubrzao proceduru, Gnirs je osobno, privatno, kupio crkvu, koja će kasnije u zemljišnim knjigama biti upisana kao vlasništvo nadvojvode Ferdinanda. Nakon što je 14. ožujka Ferdinandu, koji je u to vrijeme duže boravio na Brijunima, podnesen izvještaj o napredovanju poslova, propisan je naputak: "Po najstrožoj naredbi mora se kupiti crkva za iznos od 200 kruna za Njegovo Carsko Kraljevsko Visočanstvo, s čime je prof. Gnirs već sporazuman".

Gnirs je krenuo u Žminj 16. ožujka, ali udovica Petech nije više bila spremna prodati crkvu za 200 kruna. "Nakon pregovora koje sam posljednjih dana vodio, dogovorili smo prodajni iznos od 450 kruna", izvijestio je Gnirs 23. ožujka Središnje povjerenstvo. Osam dana kasnije preuzeo je kupljenu crkvu i nadgledao njezino čišćenje. U ljeto godine 1911. izvedeni su restauracijski radovi s kojima se složila Centralna komisija.

Idući je korak bio saniranje fresaka. Gnirs je zajedno sa slikarom i restauratorom Gustavom Langom razgledao freske; njemu je bio povjeren ovaj zahtjevan posao. Izbijanje Prvoga svjetskoga rata zapečatilo je i sudbinu Gustava Langa: 1914. pozvan je u vojsku i poginuo u veljači 1915. godine.

Prije toga, 28. lipnja 1914., u atentatu u Sarajevu ubijen je prijestolonasljednik, nadvojvoda Ferdinand. "Kapelica sv. Antuna opata zajedno s oslikanim zidovima, koji potječu iz kraja XIV. stoljeća, mogla je biti sačuvana od sigurnog propadanja zahvaljujući neodgodivom zalaganju Antona Gnirsa i nebirokratskoj intervenciji Franje Ferdinanda", zaključuje arheologinja i filologinja Brigitta Mader u prilogu "Crkva sv. Antuna i nadvojvoda Franjo Ferdinand – Žminj u godinama 1911.-1914." (Žminjski libar 2, 2008.).

Južnim obodom Kršana, uz utvrđenu feudalnu rezidenciju, dominira župna crkva sv. Antuna opata. Današnji oblik dobila je nakon opsežne barokizacije u 18. stoljeću, kada je srednjovjekovnoj jednobrodnoj crkvi pridodan još jedan brod. Akademik Branko Fučić je nakon Drugoga svjetskog rata obišao Labinštinu i zabilježio tada još živu tradiciju prema kojoj su prigodom ukidanja pavlinskoga reda te napuštanja crkve i samostana na nekadašnjem Čepićkom jezeru u kršansku župnu crkvu prenesena dva oltara.

Rovinjsko Selo osnovali su i naselili 1525. prebjezi pred Turcima iz unutrašnjosti Bosne, Zadra, općenito Dalmacije, čak i Crne Gore. Župna crkva građena je 1593./1595., a župa je osnovana 1596. godine odvajanjem od rovinjske župe. Crkva je jednostavna, jednobrodna, s tri mramorna oltara. Selo ima malo ulica, ali zato postoje 22 zaselka koji čine Rovinjsko Selo.

Jedna od najstarijih crkava u nas posvećenih sv. Antunu pustinjaku je ona u Barbanu, pred Velim vratima. Sagrađena je krajem 14. stoljeća u romaničkom stilu, nadsvođena šiljastim svodom, prekrivena škriljama. Oslikana je freskama u 15. stoljeću. Na bočnim zidovima i na svodu nižu se u dva pojasa prizori iz života sv. Antuna pustinjaka: smrt, pokop, nalaz groba, prijenos u Carigrad te prizor čudesnog ozdravljenja po njegovu zagovoru. Po zidovima je ugrebano mnogo grafita-hodočasničkih zapisa, pa i glagoljicom (najstariji iz 1420. godine).

Povezane vijesti

• Uz blagdan Velike Gospe nadnaravni događaj u supetarskoj crkvi na Badnjak 1721. godine: IKONA CRNE GOSPE JASNOGORSKE PROPLAKALA U SRCU ISTRE
• Istarska duhanska priča počela je još krajem 19. stoljeća: SAMO JOŠ KANFANAR MOTA CIGARETE
• ZRCALO VREMENA: Prvi put u svojoj povijesti narod Istre uzeo kormilo u svoje ruke