Kad smo probno minirali, ono se gotovo nije ni čulo, kaže Dea Pauletić dodajući da su tom prilikom mjerili buku sa šest mjernih instrumenata te podigli dron kako bi vizualno nadgledali miniranje

Oko otvorenja dvaju kamenoloma na području općine Gračišće u središnjoj Istri dugi se niz godina lome koplja na lokalnoj razini između onih koji im se protive, općinske uprave i ostalih institucija, te investitora. Jedan je kamenolom Krase površine 10 hektara pokraj ceste Lindar - Žminj u koncesiji Ceste Pula koji je ne tako davno započeo s radom. Drugi je kamenolom tehničko-građevnog kamena Križarovica površine 17 hektara u blizini ceste Sveta Katarina - Žminj, točnije između Milotskog Brega i zaselka Križarovica. Upravo u tom drugom kamenolomu Križarovica prije nekoliko mjeseci započeli su pripremni radovi.

Na području zaselka Križarovica ogoljena je, tako, niska vegetacija, započeli su prvi otkopi, a i sagrađena je pristupna makadamska cesta, u što smo se uvjerili na terenu. Na ploči praznog gradilišta stoji natpis koncesionara - tvrtka Cavea iz Kaštelira vlasnika Deana Pauletića, a u blizini je i rovokopač tvrtke Dekop istog vlasnika.

Posljednju informaciju o ovom kamenolomu, o kojem su rasprave počele još davne 2004. godine, dao nam je prije tri godine gračaški općinski načelnik Ivan Mijandrušić, napomenuvši da kroz planirano eksploatacijsko polje kamenoloma Križarovica prolazi javni put zbog kojeg je "Županijski sud u Puli odbio zahtjev za uknjiženje investitorima". Tada je općinski načelnik ustvrdio da vjerojatno neće biti ništa od kamenoloma. Međutim, sada nam kaže da je investitor očito uspio riješiti imovinsko-pravne probleme.

S pitanjem kada je taj javni put postao dijelom eksploatacijskog polja kamenoloma obratili smo se na dvije adrese, Istarskoj županiji i Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta (Sektor za rudarstvo). Jedino što smo saznali je da sadašnji koncesionar ima sve potrebne dozvole za početak rada.

Uputili smo se stoga do Kaštelira, u tamošnju poduzetničku zonu, gdje je sjedište sadašnjeg koncesionara, tvrtke Cavea, a ujedno i betonara građevinske tvrtke Dekop. Dočekao nas je spomenuti vlasnik dviju tvrtki Dean Pauletić, inače član predsjedništva IDS-a Poreča koji je u razdoblju do kraja 2017. bio predsjednik Gradskog vijeća Poreča.

- Tvrtku Cavea sam preuzeo lani. Znam da je bilo nekih sudskih sporova i tužbi, a mada nisam posve kompetentan da to komentiram, prije našeg preuzimanja sve su provjerili pravnici koje sam angažirao i znam da je sve riješeno, da je sve čisto, jer da nije kamenolom ne bi mogao raditi, kaže nam poduzetnik Pauletić i dodaje da je 2018. budući kamenolom obišao i nadležni inspektor koji je utvrdio da sa spomenutim putem koji prolazi kroz kamenolom nema ničeg spornog.

Inače, vlasnici Cavee dotad su u 90-postotnom vlasništvu bili firma Comaco Italiana (regija Emilia-Romagna) te po 5 posto osobno Italo Savi iz Palmanove i Milan Bratović iz Novigrada.

- Ovaj je kamenolom na izuzetno dobroj lokaciji, daleko od naselja i mislim da nikome neće neposredno smetati. Kad smo probno minirali, ono se gotovo nije ni čulo, kaže Pauletić dodajući da su tom prilikom mjerili buku sa šest mjernih instrumenata, a i podigli dron kako bi vizualno nadgledali miniranje.

Od kamenoloma će se graditi pristupna cesta prema jugu odnosno na odjeljak županijske ceste Milotski Breg - Križarovica. Pitamo Pauletića hoće li se gradit i betonara?

- Ne. Ona je prema dozvoli moguća, ali zasad planiramo samo kamenolom i to ne velikih aktivnosti, uglavnom za potrebe naše firme, kaže Pauletić i dodaje da im taj kamenolom znači dugoročnu sigurnost.

Inače, ugovor o koncesiji traje do 31. prosinca 2025. godine s mogućnošću produženja, dok utvrđeno eksploatacijsko polje Križarovica vrijedi do 31. prosinca 2053. godine, kako su nam odgovorili iz Istarske županije. Najmanja godišnja eksploatacija utvrđena je na 75.000 prostornih metara u sraslom stanju, dok je najveća godišnja eksploatacija 150.000 prostornih metara u sraslom stanju.

Kako su nam odgovorili iz Ministarstva, na dijelu zemljišnih čestica eksploatacijskog polja u cijelosti je dodijeljena koncesija za eksploataciju tehničko-građevnog kamena (trećina eksploatacijskog polja), na dijelu je koncesija dodijeljena tek na dijelovima čestica, a na trećima još nije dodijeljena. Rješenje o prihvatljivosti za okoliš namjeravanog zahvata s mjerama zaštite donijeto je od strane Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, 27. prosinca 2005. godine, a nakon provedenog postupa procjene utjecaja na okoliš, kažu iz Istarske županije.

Protivljenje kamenolomu

Budući da su protivnici kamenoloma i lokalni ekolozi upozoravali da se zbog zaštite izvora pitke vode u dolini Raše (Sveti Anton, Bolobani i Rakonek), a s obzirom da se radi o III. vodozaštitnoj zoni, ondje ne smije dozvoliti otvaranje kamenoloma, zanimalo nas je li prilikom dobivanja potrebnih dozvola obavljen geološki elaborat o mikrozoniranju. Prema dostupnoj dokumentaciji nije, a od nadležnih institucija na to pitanje nikad nije odgovoreno.

- To je nekad davno možda obavljeno, ne znam, ali suštinski je najvažnije da se kamenolom nalazi daleko od sela i nikome ne smeta. Nema razloga da on nekome smeta, ako hoćemo dobre ceste, jeftin beton, da je sirovina blizu, da se nekoga zapošljava, da se plaća PDV, ali naravno da je važno držati se zakona. Dakle, da se ne praši, da se ne buči, da se poštuju norme i onda nema problema. Ono je krš i pogodan teren za kamenolom, zaključio je poduzetnik Pauletić.

Povezane vijesti

• I Općina protiv kamenoloma u Gustoj Vali
• Vinkuranske Cave Romane postaje centar kulture i sporta
• Traže brisanje svakog traga zahvata u Gustoj vali