Kad su stranci u pitanju, u zadnje vrijeme gotovo 80 posto kupaca je iz susjedne Slovenije, a upiti i interes pokazuju da smo sve više zanimljivi i Austrijancima i Nijemcima. S prostora Hrvatske u zadnje dvije godine primjetan je porast interesa kupaca s područja Zagreba, kazala je Snježana Gospić, predsjednica Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina pri Županijskoj komori Pula
Pula (Snimio Manuel Angelini / Arhiva)
Europski odbor za sustavne rizike krajem prošlog tjedna izrazio je zabrinutost, pozivajući Hrvatsku i još šest od ukupno 30 zemalja koje nadzire, da poduzmu mjere za suzbijanje rizika koje stvara porast cijena nekretnina. Europsko tijelo odgovorno za praćenje i sprječavanje opasnosti za europski financijski sustav upozorilo je da se tržište nekretnina u EU "odvojilo" od ostatka gospodarstva nakon što je pandemija pogodila svijet, povećavajući rizike za banke zbog rastućih cijena nekretnina, labavljenja standarda kreditiranja i rastuće razine duga kućanstava.
Prema pisanju Financial Timesa, cijene stambenih nekretnina u EU-u, potaknute niskim kamatnim stopama, lani su do sredine rujna porasle za 9,2 posto, što je znatno iznad rasta europskih plaća i bruto domaćeg proizvoda. Zbog toga su iz Odbora krajem prošlog tjedna pozvali Njemačku i Austriju da uvedu više zaštitnih mjera kao što je ograničavanje duga dužnika na postavljeni višestruki prihod i prisiljavanje zajmodavaca na veći kapital. Upozorili Bugarsku, Hrvatsku, Mađarsku, Slovačku i Lihtenštajn na povećanje rizika na tržištu nekretnina.
Ključne "ranjivosti" koje je Europski odbor za sustavne rizike identificirao uključuju brzi rast cijena kuća i moguću precijenjenost stambenih nekretnina, razinu i dinamiku zaduženosti kućanstava, rast stambenih kredita i znakove labavljenja standarda kreditiranja. Stanje na domaćem tržištu nekretnina za RTL televiziju je komentirao predsjednik Udruženja za poslovanje nekretninama pri HGK-u Dubravko Ranilović, koji je kazao da se taj trend povećane potražnje i rasta cijena odnosi samo na određene zone u zemlji.
- Dosta se govori o nekretninama u priobalju, Zagrebu, ali ne govori se da se u pola Hrvatske nekretninama uopće ne trguje. Imate manji dio nekretnina gdje je veliki porast jer se radi o novogradnjama i novijim nekretninama pa dobivamo privid rasta cijena, kazao je Ranilović.
Jedno od područja koja su se našla u fokusu interesa svakako je Istra u kojoj već neko vrijeme raste prisutnost, ali i vidljivost agencija koje se bave posredovanjem u kupoprodaji nekretnina.
- Na tržištu nekretnina Istre, ali i u Dalmaciji i na području grada Zagreba cijene su u kratkom vremenu narasle između 20 i 25 posto. To je nekakav prosječni rast cijena, s time da za objekte koji su smješteni na atraktivnim lokacijama, primjerice uz samo more, ili za visoko kvalitetne novogradnje taj postotak iznosi 30 posto, pa čak i više, kazala je predsjednica Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina pri Županijskoj komori Pula Snježana Gospić.
Ona tvrdi da je jedan od najvećih razloga tome najava skorog ulaska Hrvatske u schengenski prostor, što je doprinijelo značajnom porastu interesa stranih državljana za kupnju nekretnina, ali i zemljišta na području Istre.
- Moja tvrtka pretežito se bavi posredovanjem u prodaji nekretnina na području Umaga i Bujštine. Kad su stranci u pitanju, u zadnje vrijeme gotovo 80 posto kupaca je iz susjedne Slovenije, a upiti i interes pokazuju da smo sve više zanimljivi i Austrijancima i Nijemcima. S prostora Hrvatske u zadnje dvije godine primjetan je porast interesa kupaca s područja Zagreba, kazala je naša sugovornica, konstatirajući da je na pojačan interes kupaca s tog tržišta vrlo izvjesno utjecao potres koji je prije dvije godine pogodio glavni hrvatski grad, ali i pandemija koronavirusa.
Potražnja je najveća za apartmanima koji se nalaze u turističkim središtima i koji su investicija u smještaj i potencijalni posao, a slične namjere imaju i kupci kuća s bazenima koje su u zadnje vrijeme isto tako vrlo tražene na tržištu.
- Kamata na štednju nema, a one na zaduživanje nisu bile nikad niže, što je pokrenulo taj val potražnje i rast cijena. Na ovim prostorima nekako je i tradicija bila da u vremenima koja nose određene promjene ljudi radije štede u nekretninama nego u novcu. Koliko će taj trend povećane potražnje još trajati i kako će se dalje odraziti na kretanje cijena nekretnina, zasad je još teško prognozirati, zaključuje Snježana Gospić.
Podsjetimo da je nedavni popis stanovništva pokazao da je usprkos značajnom padu broja stanovnika broj stambenih jedinica u Hrvatskoj nastavio rasti. Prema recentnom popisu ima ih 2,35 milijuna, odnosno 5 posto više nego što ih je evidentirano popisom iz 2011. godine. Na području Istarske županije zadnjim je popisom pobrojano 148.389 nekretnina na 195.794 stanovnika, što znači da u prosjeku gotovo svaki stanovnik Istre ima u vlasništvu i jednu nekretninu.