(Ivo RAVLIĆ/CROPIX)
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku na području Istarske županije na dan 30. lipnja ove godine bilo je registrirano 21.210 poslovnih subjekata, od čega je 12.537, odnosno 59,1 posto njih bilo aktivno. U odnosu na isti datum prošle godine ukupni broj registriranih poslovnih subjekata na Poluotoku veći je za 965, dok je aktivnih 430 više nego lani. Najveći broj aktivnih tvrtki i poslovnih subjekata koncem lipnja bio je registriran u trgovini na veliko i na malo, a radilo se o njih 2.089, međutim u toj je djelatnosti u Istri uvjerljivo i najveći broj registriranih, ali neaktivnih poslovnih subjekata, i to čak 1.720. U djelatnosti građevinarstva je bilo 1.637 aktivnih, ali i više od tisuću neaktivnih poslovnih subjekata, dok su na trećem mjestu stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 1.373 aktivna i gotovo 600 neaktivnih subjekata.
Ostale uslužne djelatnosti krajem lipnja obavljala su 1.204 subjekta dok su na petom mjestu djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane u kojima su aktivna bila 1.172 subjekta. Slijede trgovanje nekretninama s 1.052, prerađivačka industrija s 1.003 i administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti s 772 aktivna poslovna subjekta na području Istarske županije 30. lipnja ove godine. I na razini Hrvatske, gdje je bilo registrirano 285.869, a aktivno 166.525 poslovnih subjekata, najzastupljenija je djelatnost trgovina s udjelom većim od 17 posto, a slijede ostale uslužne djelatnosti i građevinarstvo.
Podaci o teritorijalnoj raspoređenosti registriranih pravnih osoba na županijskoj razini pokazuju da se trećina pravnih osoba nalazi u Gradu Zagrebu, 10,4 posto u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 8,4 u Primorsko-goranskoj županiji, dok je Istarska županija na četvrtom mjestu s udjelom od 7,4 posto. Na području Zagreba i ove tri županije nalazi se tako gotovo 60 posto svih poslovnih subjekata koji su u Hrvatskoj bili registrirani koncem lipnja. Kada je u pitanju struktura registriranih pravnih osoba, na području Istarske županije najveći udio imaju trgovačka društva kojih je bilo 17.415, slijedi 7.491 pravnih subjekata registriranih kao obrti i slobodna zanimanja, te 3.681 onih koji su registrirani kao ustanova, tijelo, udruga, fond ili organizacija.
Istra je koncem lipnja imala tek 114 registriranih, a 25 aktivnih zadruga po čemu je smještena u donju polovicu liste hrvatskih županija. Državni zavod za statistiku analizira i strukturu trgovačkih društava prema pravno ustrojbenim oblicima, te se u objavljenom izvješću zaključuje kako na nacionalnoj razini uvelike prevladava oblik društava s ograničenom odgovornošću, čiji je udio registriranih 73,4 i aktivnih 72,6 posto.
Jednostavna društva s ograničenom odgovornošću prema brojnosti su drugi oblik. Njih je 25,2 posto registriranih i 26,2 posto aktivnih, dok preostalih 1,4 posto čine ostali oblici trgovačkih društava. Slični su omjeri i na području Istarske županije s tim da je na Poluotoku udio društava s ograničenom odgovornošću u ukupnom broju registriranih poslovnih subjekta čak i za nekoliko postotaka viši. Struktura aktivnih pravnih osoba prema oblicima vlasništva pokazuje da je privatno vlasništvo kojim je obuhvaćeno 78,5 posto subjekata, najčešći oblik vlasništva.
U državnom je vlasništvu 0,8 posto, u mješovitom 0,5 posto, a u zadružnom vlasništvu 0,5 posto subjekata, dok se za 19,7 posto pravnih osoba vlasništvo ne prati. Struktura vlasništva prema teritorijalnoj raspoređenosti na razini županija pokazuje da su subjekti u privatnom vlasništvu najzastupljeniji u Gradu Zagrebu, s udjelom od 85,4 posto, zatim u Istarskoj županiji, s udjelom od 83,3 posto, u Zagrebačkoj županiji, s udjelom od 81,0 posto, i u Primorsko-goranskoj županiji, s udjelom od 80,8 posto poslovnih subjekata.
Kad je zaposlenost u pitanju podsjetimo da je krajem lipnja, prema statistici DSZ-a, u Hrvatskoj bilo 1,512 milijuna zaposlenih, što je na mjesečnoj razini predstavljalo rast za 0,4 posto, a na godišnjoj pad za 4,6 posto. Prema djelatnostima poslovni subjekti iz prerađivačke industrije krajem lipnja ove godine zapošljavali su 225.777 osoba, u trgovini su bila 201.434 zaposlena, dok je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane zapošljavala 64.995 osoba.