Postoje i planovi za zaštitu novih prirodno vrijednih područja poput Ćićarije koja se intenzivno priprema za proglašenje u kategoriji regionalnog parka kao najveće kategorije županijske zaštite koju još nemamo u Istri. Sličan potencijal prepoznat je i za područje ušća Mirne gdje je mogućnost zaštite zapisana u posljednjim izmjenama Prostornog plana Istarske županije

Među ključnim trendovima u sektoru turizma je sve veća briga o okolišu, kako hotelijera i ostalih turističkih kompanija, tako i gostiju među kojima je sve više onih koji mijenjaju način kako putuju jer vode brigu o okolišu te traže sadržaje koji nude uživanje u prirodnim vrijednostima i netaknutoj prirodi. Sport i zdrav život postali su "in", a trend se zapravo primjećuje i među domaćim stanovništvom kroz sve veću popularnost outdoor sportova poput sportskog penjanja, svih oblika biciklizma, paraglajdinga, raznih disciplina trčanja na otvorenom i drugih sličnih sportova.

Zaštita (ni)je zabrana

        Prepoznao je to i turistički sektor Istre, kao i brojne turistički orijentirane istarske općine i gradovi koji sve više uređuju biciklističke, pješačke i pokazne staze te drugu sličnu outdoor infrastrukturu kao što su vidikovci, osmatračnice ili razne šetnice u netaknutoj prirodi. Kako bi pratili trendove i zadržali korak s konkurentnim turističkim destinacijama, turistima je potrebno ponuditi markirane staze s označenom zahtjevnošću i opisanim karakteristikama staza na čemu se dosta radilo posljednjih godina.

Sve je više zahvata uređenja postojećih ili opremanja novih penjališta, raznih sportskih poligona, staza i to često u zaštićenim ili prirodno vrijednim područjima upravo radi njihove ljepote odnosno estetske vrijednosti.

S druge strane, takvi trendovi predstavljaju pritisak i prijetnju za opstojnost prirodnih fenomena radi kojih su ta područja proglašena zaštićenima. To sigurno ne znači da se turizam i sport ne bi trebali razvijati u zaštićenim područjima, dapače. Novi se upravljački modeli zaštite prirode osmišljavanju pod geslom zaštita (ni)je zabrana, a zdrav život koji podrazumijeva češći boravak u prirodi poželjan je i potiče se od strane ustanova koje upravljaju i skrbe o zaštićenim prirodnim vrijednostima.

Očito je rješenje u suradnji sektora zaštite prirode i turizma, ali i sektora odgoja i obrazovanja. Svi zajedno trebali bi raditi na izradi održivih modela koji ne bi ljudima nudili samo adekvatnu infrastrukturu, već bi osigurali kreiranje cjelovitih turističkih proizvoda koji uz sportski i rekreacijski užitak, nude i informacije o razlozima zaštite tih područja, kao i mogućnost sudjelovanja i doprinosa zaštiti. Osjećaj uključenosti u tim je modelima presudan, a na isti je način potrebno razvijati i edukativne pakete koji bi prilagođenim sadržajima svim uzrastima razvijali svijest o značaju zaštite prirode na konkretnim primjerima iz uspješnih modela upravljanja zaštićenim prirodnim područjima Istre.

Na kraju, ali i ne i najmanje bitno je utvrditi da prirodu prvenstveno štitimo da bismo osigurali opstanak ugroženih staništa i vrsta koja su ugrožena upravo radi djelovanja čovjeka. Prirodu štitimo jer smo i mi dio prirode, radi očuvanja raznolikosti života o čemu ovisi naša budućnost, ali i radi njezine estetske vrijednosti koju promišljenim modelima upravljanja možemo iskoristiti kao turistički potencijal.

        Istarska županija je turistička destinacija koju krase brojne prirodne vrijednosti i krajobrazne ljepote koje nisu isključivo vezane uz more te ponude i turističke sadržaje na samoj obali. Na području Istarske županije je zaštićeno 35 područja prirode, a ulaskom Hrvatske u Europsku uniju dodatno nas krase i 66 Natura 2000 područja čime ukupna površina zaštićenih prirodnih vrijednosti u našoj županiji čini 37 posto našeg teritorija.

        Najpoznatija su područja koja su zaštićena i najvećim kategorijama zaštite, poput Nacionalnog parka Brijuni i dijela Parka prirode Učka koji se nalazi unutar administrativnog područja Istarske županije. Normalno je i da su ta područja pod najvećom zaštitom u smislu ograničenja korištenja, međutim u Istri postoje i brojna druga prirodno vrijedna područja poput Motovunske šume i šume Kontija u Vrsaru kao područja posebnih rezervata šumske vegetacije, Limskog zaljeva koji je zaštićen kao posebni rezervat u moru, ali i u kategoriji značajnog krajobraza u dijelu obronaka samog kanjona koji sa svojim prirodnim nastavkom Limskom dragom čini jedinstvenu cjelinu. Stijene iznad Istarskih toplica zaštićene su radi endemske biljne vrste koja postoji na samo pet lokacija u svijetu, a brojna su tu i druga zaštićena područja raznih kategorija zaštite.

Svako zaštićeno područje ima različit prihvatni kapacitet kao i ograničenja djelatnosti i aktivnosti na tim lokacijama, što je potrebno uzeti kao polaznu osnovu pri definiranju turističkih i drugih sadržaja na tim prostorima. Upravo radi navedenog se u posljednje vrijeme intenzivno radi na izradi planova upravljanja i raznim studijama prihvatnih kapaciteta za brojna naša zaštićena područja, a sve je intenzivnija suradnja i s turističkim sektorom uz korištenje financijskih izvora brojnih raspoloživih programa Europske unije.

EU projekt LIKE

U Istri postoje i planovi za zaštitu novih prirodno vrijednih područja poput Ćićarije koja se intenzivno priprema za proglašenje u kategoriji regionalnog parka kao najveće kategorije županijske zaštite koju još nemamo u Istri. Sličan potencijal prepoznat je i za područje ušća Mirne gdje je mogućnost zaštite prepoznata i predložena posljednjim izmjenama Prostornog plana Istarske županije 2016. godine.

Zaštita nekog područja predstavlja priliku za brendiranje čime se jasno definira identitet i potvrđuje vrijednost destinacije, a svi proizvodi i usluge dobivaju dodatnu vrijednost čime postaju poželjniji te lakše dolaze do svojih potrošača i korisnika.

Istarska županija nedavno je uspješno završila s provedbom EU-projekta LIKE kojim je kao vodeći parter, zajedno s ostalih sedam projektnih partnera osigurala 11.462.829 kuna iz Interreg VA Programa prekogranične suradnje Slovenija - Hrvatska. Taj pozamašan iznos projektni je tim u proteklih 30 mjeseci maksimalno iskoristio provevši brojne aktivnosti usmjerene na stjecanje novih znanstvenih spoznaja o prirodnim fenomenima krškog područja sjeverne Istre, ali i promišljenim aktivnostima popularizacije važnosti zaštite tog prekograničnog prostora, usmjerene prema donositeljima odluka i nadležnim institucijama, ali i prema široj javnosti.

Projekt je dosegao ambiciozno postavljene ciljeve izrade zajedničkih alata za upravljanje projektnim područjem i promocije usluga ekosustava, provedene su sve planirane demonstracijske akcije i aktivnosti planirane radi poboljšanja uvjeta staništa i vrsta, a osmišljeni su i brojni edukacijski paketi koji ostaju kao ostavština za nove projektne ideje.

Prekogranična suradnja

Partnerska struktura sastavljena je od nadležnih institucija, visokoškolskih ustanova i stručnih udruga ravnomjerno zastupljenih s obje strane granice, koje su svojim zajedničkim radom pokazali upravo ono što programi prekogranične suradnje i potiču, a to je izmjena znanja, iskustva i osiguranje dodatne vrijednosti zajedničkim radom na zajedničkim izazovima.

Ono što nakon projekta LIKE ostaje prvenstveno su rezultati poput izrađenih Smjernica za zajedničko upravljanje područjem Natura 2000 s obje strane granice, što je ujedno i zakonska obveza nadležnih institucija u Sloveniji i Hrvatskoj, stručna podloga za proglašenje regionalnog plana Ćićarija na temelju koje će Istarska županija sagledati opravdanost formalne zaštite Ćićarije kao najviše kategorije županijske zaštite koju još trenutno nemamo u Istri. Znanstveni dio projektnog tima izradio je nove ili unaprijedio postojeće programe monitoringa ugroženih vrsta vertikalnih stijena i krških travnjaka, a prepoznat nedostatak kvalitetnih i stručnih edukativnih programa usmjerenih na lokalne prirodne posebnosti nadomješten je gotovim didaktičkim materijalima za razne ciljne i dobne skupine, koji će se sigurno nastaviti koristiti i nakon projekta LIKE.

Razmatrajući pritiske na pojedine prirodne vrijednosti, projekt je osigurao potrebne infrastrukturne zahvate poput uređenja parkirališta namijenjenog sportskim penjačima i drugim rekreativcima u mjestu Osp u Sloveniji te novih penjačkih sektora LIKE u Buzetskom kanjonu s hrvatske strane.

Na kraju, možda i najveća vrijednost projekta je osjetna uključenost sportaša, znanstvenika, lokalnog stanovništva, predstavnika svih medija, lokalnih vlasti i drugih dionika. Projektni tim uložio je znatne napore na vidljivosti projektnih rezultata i promicanje važnosti zaštite prirodnih sustava krškog ruba putem formalne zaštite poput regionalnog parka. Pod sloganom "Ćićarija zove!" projekt LIKE otvoreno poziva sve da uživaju i žive krški rub, kao područje prirodne baštine obiju država.

EU projekt KLIM

Istarska županija partner je u EU projektu KLIM Kontija-Limski zaljev - Održivo upravljanje zaštićenim područjima, koji se provodi u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija s razdobljem implementacije od kolovoza 2018. do prosinca 2021. godine uz osiguran iznos od čak 13.647.164 kuna. Vodeći partner projekta je Općina Vrsar, a projekt se provodi sa svrhom održivog korištenja odredišta šume Kontija i cijelog Limskog zaljeva kroz izgradnju znanstveno-edukacijskog i prezentacijskog centra zaštićene šume Kontija, ali i osiguranjem brojnih dodatnih popratnih sadržaja u skladu s uvjetima zaštite prirode te šire vizije razvoja područja Limske drage, koje u svom prostornom obuhvatu uključuje projektno područje, ali se proteže i na područja za sada neuključenih gradova i općina (Pazina, Rovinja, Kanfanara, Sv. Lovreča, Svetog Petra u Šumi, Tinjana i Žminja).

Projekt KLIM je svojevrstan početak sustavnog pristupa valorizaciji šireg područja Limskog zaljeva i Limske drage koji obiluju iznimnom prirodnom, ali i kulturnom baštinom. Istovremeno, zbog iznimnih prirodnih vrijednosti Limskog zaljeva i šume Kontija, prepoznatih kroz nekoliko različitih kategorija zaštite prirode projektnog područja, Javna ustanova Natura Histrica projektom KLIM planira izradu planova upravljanja tim područjima u svrhu njihove zaštite i održivog razvoja. Šuma Kontija tako postaje jedan od ključnih prirodnih resursa za daljnji razvoj turizma u općini Vrsar.

Povezane vijesti

• Grčka kriza smanjila srpanjsku rupu na Jadranu
• U Istru ušlo više od 40.000 gostiju
• BICIKLISTIČKA STAZA PET IZVORA ĆIĆARIJE: Na 25 kilometara dugoj stazi moguće je piti vodu s pet izvora