Prije 76 godina, 29. srpnja 1944. godine, iz sela Rušnjak u općini Višnjan prva organizirana skupina s Poreštine, 69 mladića i djevojaka u dobi od 16 do 25 godina, krenulo je u partizane u Gorski kotar i Liku, noseći sa sobom tek osam pištolja, dvije lovačke puške i jedan karabin.

Jedini stariji među njima, ujedno i vodič skupine, bio je tada 44-godišnji Martin Rakovac. Obljetnicu okupljanja na Rušnjaku i odlaska u partizane već desetljećima svečano obilježavaju mještani Poreštine i antifašisti iz cijele Istre, a ove se godine na Rušnjaku okupilo poveliko mnoštvo.

U svečarskom dijelu ovog prigodnog druženja u prirodi nastupio je niz govornika koji su osim o značaju tog povijesnog događaja govorili i o problemima današnjice. Predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Poreštine Arduino Matošević, koji je podsjetio na detaljeove akcije koju su u potpunoj tajnosti organizirali tadašnji voditelji antifašističkog pokreta u Istri, Joakim Rakovac, Jože Šuran, braća Drndić i drugi.

"Njih 69 je ustalo da bismo mi drugi živjeli u slobodi, ali danas u Istri na jugu imamo veliku tugu jer zatvara se Uljanik i nestaje na tisuće radnih mjesta, a na sjeveru imamo žicu koju nam postavljaju susjedi, kao da smo u logoru", rekao je Matošević.

Predsjednik porečke Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata Miro Sošić je rekao da je narodnooslobodilačka borba "za nas Istrane bila prvi Domovinski rat, jer koji je cilj uzvišeniji od borbe za pripojenje matici zemlji? Nažalost, danas ne možemo reći da je antifašizam u Hrvatskoj slobodno opredjeljenje, ali kao što je važno da se ne zaboravi Domovinski rat, jednako je važno i njegovanje demokracije na tekovinama antifašizma".

Potpredsjednik županijske organizacije antifašista Romano Božac je podsjetio da je nakon odlaska skupine mladih ljudi u partizane s Rušnjaka potkraj srpnja 1944. godine uskoro u kolovozu te godine uslijedilo još sličnih organiziranih odlazaka s Rovinjštine, iz Žminja i iz drugih krajeva. "Isto takvo zajedništvo Istra je pokazala i 1991. godine kada su se 119. i 154. brigada časno borile za hrvatske avnojske granice, ali danas je u Istri zajedništvo poljuljano. Nakon 163 godine gubimo brodogradnju i mnoga radna mjesta, nestale su tekstilna i ostale industrije, a umjesto toga nam se nudi proizvodnja češnjaka u Istri", ustvrdio je Božac, te uputio apel istarskim čelnicima da "skupe glave, sjednu za zajednički stol rasprave sve vruće teme i povedu ovaj narod u bolji život".

Predsjednik istarske zajednice Društava Josip Broz Tito Josip Hrvatin je pak rekao kako je "ova država u rasulu, a vlasti se bore oko raspodjele posljednjih ostataka bogatstava stvorenih u vrijeme Tita i Jugoslavije". Porečki gradonačelnik Loris Peršurić je pak poručio da okupljanja poput ovog na Rušnjaku "upućuju snažnu poruku svima: svi koji smo se ovdje okupili ponosimo se našom slavnom antifašističkom tradicijom i nećemo zaboraviti da su ti mladi ljudi u ključnom trenutku povijesti odabrali pravu stranu". Vršitelj dužnosti istarskog župana Fabrizio Radin je pak rekao: "Mi danas znamo koliko je teška bila njihova borba i koliko ona vrijedi, a na nama je da ne iznevjerimo njihove ideale. Zato se trebamo vraćati korijenima i zajedno stvarati pravednije društvo rada i solidarnosti".

Vrhunac službenog programa na Rušnjaku bio je govor bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, čestog gosta antifašističkih skupova u Istri. Ukazavši da ne treba "nasjedati lažima kojima nas uporno bombardiraju na javnoj i političkoj sceni, kroz medije i publicistiku, kroz obrazovni sustav i, ne smijem to prešutjeti, ulogu crkve", Mesić je naglasio da je "Fašizam 1945. poražen, ali nije uništen, on živi u isticanju sebe i svojih kao vrednijih i boljih od drugih i drugačijih. Usprkos tome, fašizam u nas neće doći na vlast, mi ćemo to spriječiti, ali ne oružjem kao naši djedovi nego glasanjem na izborima, kao što glasanjem trebamo spriječiti da nas u inozemstvu sramote nesposobni i kompromitirani".

Mesić je ukazao i na sramotno govorenje o Titu, jer ako se njegova uloga sagleda objektivno, on je, predvodeći oslobođenje od okupatora, stvarajući federativnu Jugoslaviju te pokret nesvrstanih, najveći državnik potekao s ovih prostora. "Sjećanje nije dovoljno, mi se i dalje borimo za bolje sutra jer ovo štio imamo danas nije dobro, a naša se borba nastavlja drugim sredstvima, sada na izborima", zaključio je Mesić i završio svoj govor sa "Smrt fažizmu - sloboda narodu", uz ovacije brojnih nazočnih na skupu.

Svečanost na Rušnjaku svojim su nastupima uveličali Limena glazba i folklorna skupina KUD-a Matko Laginja iz Svetog Lovreča, a nakon govora druženje u prirodi nastavljeno je uz fažol i vino.

Povezane vijesti

• Vijenci u povodu Dana spomena grada Pule
• Zajedništvo triju naroda ni jedna politika ne može porušiti
• 75 GODINA OD ODLASKA PRVE VEĆE GRUPE PARTIZANA IZ ISTRE U NOB, POD VODSTVOM JOAKIMA RAKOVCA