NAJNOVIJE



DOC. DR. ANDREA DEBELJUH

RAZVOJ MOZGA POVEZAN JE S MOTORIKOM: Dijete ne smije biti pred ekranom više od dva sata, mora se kretati najmanje 60 minuta

| Autor: Lara BAGAR

Toliko smo se fokusirali na kognitivno, da dijete često mnogo zna, ali nema dovoljno motoričkih aktivnosti. Dijete za razvoj dnevno treba barem 60 minuta intenzivnog kretanja i ne smije biti ispred ekrana više od dva sata. Djeca se razvijaju u pokretu i sinaptičke veze u mozgu formiraju se kada se ti dijelovi mozga stimuliraju

 

 

Tko god danas ima tinejdžere zna koliko vremena provode na društvenim mrežama, tabletima i mobitelima. Roditelji sve više strepe nad djecom i ono početno oduševljene tehnologijom sada sve više stvara prijetnju. Djeca su sve više za ekranom, sve manje komuniciraju među sobom, a društveni život i igra odvija se ispred ekrana. Kao moguća posljedica toga su sve prisutniji poremećaj ili manjak koncentracije kao neki generacijski „millenium bug“ što u konačnici ima posljedice i u procesu učenja. Stoga je neizbježno zapitati se kako tehnologija utječe na dječji mozak?

Prof. doc. sc. Andrea Debeljuh, docent pri Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti na Sveučilištu u Puli predaje kolegije vezane uz djecu i to: Rad s darovitom djecom, Teoriju predškolskog odgoja, Predškolsku pedagogiju i Strategije aktivnog učenja. Upravo stoga godinama prati utjecaj tehnologije na razvoj djece. Osim toga bavi se i inovativnom NTC metodom, čiji je idejni tvorac ugledni neuroznanstvenik dr. sc. Ranko Rajović.

Riječ je o metodi koja spaja neuroznanost i pedagogiju. Cilj joj je razvijanje mozga, funkcionalnog znanja i to sve učenjem kroz igru.

Dvosjekli mač

- Znanstvena istraživanja pokazuju da je razvoj dječjeg mozga usko povezan sa motorikom. Na taj način funkcionira naša fiziologija. Zahvaljujući tehnologiji svijet se rapidno mijenja, i mi zajedno s njim. Posebice je to vidljivo u posljednje dvije generacije. Nekada je život većine ljudi bio povezan s pokretom, a danas s tehnologijom, uslijed čega smo i mi sve više statični. Osobno nisam protiv tehnologije, ali upozoravam da se ona mora pravilno koristiti. Protiv sam prekomjernog korištenja tehnologije, pogotovo za djecu. Tehnologija može biti dvosjekli mač. Dobra usporedba može biti kirurški skalpel kojeg koristi kirurg. Taj nožić čini čuda u pravim rukama. Međutim, što mi radimo? Mi dajemo kirurški nožić djetetu od tri godine. I tu nastaje problem. Trebamo biti svjesni namjene tih alata, znati pravila kako ih koristiti, pogotovo imajući u vidu dob osobe koja to koristi, kako bi od toga imali korist, jer u protivnom ti alati mogu postati opasni.

Istraživanje američke agencije Common sense media pokazuje da 95 posto kućanstva s djetetom do osam godina ima nekakvu vrstu smartphonea ili tableta u kući, a 42 posto djece ima svoj tablet. Tablet možemo usporediti s kirurškim nožićem. Ako smo djetetu omogućili da ga koristi bez da smo mu jasno definirali pravila i način korištenja, moguće ja da će se "ozlijediti". No, pitanje je i da li on u dobi u kojoj se nalazi može shvatiti opasnosti i rizike tog alata. Dakle, ako mama i tata imaju i koriste "nožić", to ne znači ga može imati i dijete, metaforički je iznio svoj stav doc. dr. sc Debeljuh, te napominje da su, kada je tehnologija u pitanju, etika i odgoj iznimno bitni. "Istraživanja u SAD-u pokazuju da do osme godine djeca u prosjeku provode 2,20 sata dnevno pred raznim ekranima, a mlađa od dvije godine, 49 minuta. S godinama raste i broj sati pred ekranom. Tako dijete između 13 i 18 godina provodi čak devet sati dnevno pred ekranom, a u to nije uključeno vrijeme pred ekranom u školi i za rješavanje domaće zadaće. Pritom samo tri posto tog vremena provode stvarajući neki sadržaj. Ostalih 97 posto vremena su pasivni konzumenti "nečega". Pri tom želim naglasiti da čak 67 posto roditelja smatra da je vrijeme provedeno pred ekranom korisno za djecu. Kažu: "Pomaže u učenju", a istovremeno nam se događa druga realnost, a to je da je poremećaj "ovisnost o internetu" postala dijagnoza. Zašto? Odgovor je jednostavan. Poremećaj je nastao jer se u mozgu aktiviraju isti receptori kod igranja igrica i konzumiranja droga, veli doc. dr. sc. Debeljuh.

Nema kritičkog razmišljanja

Smatra da je digitalizacija škole dobra, ali opet se postavlja pitanje od koje dobi i u kojoj mjeri.

- Smatram da je "ekran" do osnovne škole nepotreban. Od prvog do četvrtog razreda treba limitirati korištenje i upoznati učenike s korisnim načinima korištenja te tehnologije, te se pobrinuti da se uklone mogućnosti krive uporabe tehnologije, na isti način kako se brinemo da dijete pravilno koristi nož. Osobno bih i to izostavio, no s obzirom na društvenu sredinu, dozvolio bih dva sata na tjedan, kako bi djecu usmjerili da tehnologiju pravilno koriste kod kuće. Obrazovanje ima odgojnu i obrazovnu komponentu. Smatram da smo previše usmjereni na obrazovnu, dok je u današnjem društvo jako bitna odgojna i etička komponenta. Računalo može nadomjestiti informacije, no što se odgoja tiče neizostavna je ljudska komponenta. Stoga je naša najvažnija uloga djeci prenijeti vrijednosti, naučiti ih kako koristiti alate, gdje tražiti informacije i kako stvoriti kritično mišljenje. Hrvatska je danas, po kritičnom razmišljanju, nažalost, četvrta zemlja u svijetu, odozdo. Od 140 zemalja, mi smo 136. Kritično razmišljanje je postavljanje pitanja, provjeravanja i imanje stava. Naše društvo, odnosno Hrvatska, prema navedenom istraživanju ne blista po tom pitanju. To znači da su ljudi skloni vjerovati bez provjeravanja. Ne postavljaju si pitanja. Stoga je jako bitno djecu naučiti da misle, što je temeljni cilj NTC sustava učenja.“, veli profesor.

U radu sa studentima primijetio je da slabo pamte, odnosno da uče repetitivno, ali ne nauče. U sklopu istraživanja o najsuvremenijim metodama poučavanja, kontaktirajući uglednog istarskog znanstvenika Korada Korlevića, isti ga je uputio na rad Ranka Rajovića. Oba znanstvenika rade, između ostalog i s darovitom djecom.

- Mozak se najintenzivnije razvija do 12 godine kada se stvara većina sinaptičke mreže. Do pete godine se formira oko 50 posto sinapsi u mozgu, do sedme 75 posto, a do 12 godine 98 posto. To je neuronski potencijal djeteta. To vam je kao sjeme koje smo posijali u vazu. Dakle, najprije ćemo u vazu staviti zemlju, nakon toga potrebna je voda i sunce. Tako je i s djetetom. Ako stavimo sjeme u vazu i nakon toga stavimo malo zemlje i puno vode mi ćemo dobiti blato. I ta biljaka će biti labava. To je metafora za razvoj djeteta. I mi to, nažalost, radimo, putem ranog učenja i fokusiranja pretežno na kognitivne sposobnosti, a manje na motoričke. Toliko smo se fokusirali na kognitivno, da dijete često mnogo zna, sve vidi ali nema dovoljno motoričkih aktivnosti. Američka organizacija zdravlja tvrdi da dijete za razvoj dnevno treba imati bar 60 minuta intenzivnog ili srednje intenzivnog kretanja, dok američka pedijatrijska organizacija tvrdi da dijete ne smije biti ispred ekrana više od dva sata. Dakle, vratimo se na biljku. Kada proklija to je super, ali moramo imati omjer koji je bitan za njezin razvoj. Ako znamo da se djeca razvijaju u pokretu, i sinaptičke veze se formiraju kada se ti dijelovi mozga stimuliraju, onda je to pravi omjer i tu je NTC sustav izuzetan, stav je doc. dr. Debeljuha.

NTC u pazinskoj školi

Vrijednost NTC-a prepoznala je i pazinska Osnovna škola Vladimira Nazora koja je prva škola u Hrvatskoj nositeljica licence NTC sustava učenja. Metoda je prepoznata kao zanimljiva i primjenjiva te se od samog početka svidjela učiteljima, učenicima i roditeljima.

- U školi su učitelji počeli koristiti NTC metode u nastavi. Prvi korak u uvođenju NTC metoda u Pazinskoj školi je bio program za darovite. NTC Istra je darovala pazinskoj školi program kako bi se pomoglo darovitima s dodatnim sadržajem. Taj se program provodi uz pomoć NTC radnih bilježnica. Na svakoj radionici imaju poligon - to je aktivnost u kojoj moraju u pokretu koristiti misaone klasifikacije. Primjerice, prije poligona baci se kocka u kojoj izađe voće. Na putu do cilja, dijete mora govoriti sve asocijacije na voće. To je dosta zahtjevno. Kako bi to približili i roditeljima i njima povremeno ponudimo da to iskuse.

U Istri djeluje i jedini NTC centar u Hrvatskoj koji je lociran u Bujama. NTC radionice za djecu koje organizira NTC centar pohađa dvjestotinjak djece u Bujama, Pazinu, Poreču i Puli. Radi se na edukaciji roditelja i učenika, jer je okruženje jako bitno. Učitelji nam govore da im radionica od sat i pol vremena proleti, a zadovoljstvo ne kriju ni roditelji kao ni mali polaznici.

Razna istraživanja ukazuju da sretna djeca bolje i lakše uče u školi. Sreća je bitna, a puno djece, nažalost nisu baš sretni u školi, zaključuje doc. dr. sc. Debeljuh, stoga, obzirom da su na tu temu u Istri su baš protekli tjedan održana predavanja i radionice.

Mobilna aplikacija

No, osim rada u školi uz inovativne metode za konkretne probleme novih generacija razvili su i NTC Green mobilnu aplikaciju koja donosi sasvim novo korištenja mobitela. „Mobitel prvenstveno služi djeci da budu dostupni roditeljima putem poziva i poruka. Nakon toga dolaze Facebook, igre, youtube. Kako smo svjesni da bi roditelji željeli ali ne znaju kako ograničiti korištenje mobitela svojoj djeci, NTC tim je razvio NTC green aplikaciju. Aplikacija dozvoljava neograničeno korištenje mobitela, ali samo 40 minuta dnevno. Nakon toga NTC Green postaje NTC red. U tom modalitetu korištenje mobitela je ograničeno samo na svoju osnovnu funkciju: komunikacija (putem poziva i poruka). Naravno djeca će tražiti više, a to im je omogućeno uz jedan uvjet: da se kreću. Kako bi dobili još 20 minuta neograničenog korištenja, trebaju se kretati sat vremena. To znači, ako dijete želi još 20 minuta neograničenog korištenja, mora se kretati sat vremena više. Dakle, ako dijete želi bonus korištenja od 20 minuta morat će priječi 4 kilometara. Rezultat je da će se morati kretati dva sata da bi bilo na mobitelu koliko stručnjaci tvrde da je gornja granica. A to mu je tako jaka motivacija da će se to vjerojatno i dogoditi“, veli profesor. Aplikacija je trenutno u testnoj fazi i uskoro će se naći na Google Playu i Apple Storeu.


Podijeli: Facebook Twiter




Više iz rubrike

Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Aquarium − ndash; Fort Verudela
Pula: Aquarium − ndash; Fort Verudela
Webcams provided by webcams.travel add a webcam