Ako javna rasvjeta jednako rasvjetljava i prometnicu ispred parcele koja je neizgrađena, kao i prometnicu ispred izgrađene parcele, trošak je isti, a s obzirom da neizgrađene parcele imaju sve javne usluge kao i izgrađene, pravedno je da njezin vlasnik doprinosi održavanju komunalne infrastrukture naselja kroz plaćanje komunalne naknade, poručuje načelnik Predrag Pliško

- Nakon serije poskupljenja općinskih poreza, kao što su komunalna naknada za stambene objekte, te uvođenje komunalne naknade za kuće za odmor, općinska uprava nije stala s novim nametima. Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Marčane, usprkos protivljenju oporbe, donesena je odluka o plaćanju komunalne naknade za neizgrađeno građevinsko zemljište. To znači da će svi vlasnici, koji posjeduju urbanizirano građevinsko zemljište, a do njega postoji infrastruktura, ubuduće morati plaćati komunalnu naknadu koja će se obračunavati po metru kvadratnom, a visina naknade ovisiti će o zoni u kojoj se zemljište nalazi. Plaćanja komunalne naknade oslobođeni su svi oni koji imaju urbanizirano zemljište u zaštićenom obalnom području koje je prostornim planom namijenjeno za turističku izgradnju.

Neizgrađena građevinska zemljišta

Što se točno mijenja u nedavno donesenoj odluci, upitali smo načelnika Općine Predraga Pliška. On kaže da je odredba o plaćanju komunalne naknade za neizgrađeno građevinsko zemljište određena i u dosadašnjoj odluci.

- Prema Zakonu, neizgrađeno građevinsko zemljište smatra se zemljište koje se nalazi unutar granica građevinskog područja na kojem se mogu graditi zgrade stambene ili poslovne namjene, a na kojemu nije izgrađena zgrada ili na kojemu postoji privremena građevina za čiju izgradnju nije potrebna građevinska dozvola. Neizgrađenim građevinskim zemljištem smatra se i zemljište na kojem se nalazi ruševina. Dakle, komunalna naknada se ne plaća na neizgrađeno građevinsko zemljište na kojemu nije moguća gradnja zgrada stambene ili poslovne namjene jer je ono neuređeno, ili se ne može graditi na njemu zbog premale veličine čestice, njezina oblika, odnosno drugih ograničenja, primjerice, jer nema infrastrukture u blizini, navodi Pliško.

Vlasnik zemljišta sam odlučuje hoće li na zemljištu graditi ili će ga čuvati za potomstvo, ili za kasniju bolju prodaju.

- Međutim, unutar izgrađenih i uređenih dijelova naselja imamo neizgrađena zemljišta uz koje postoji sva komunalna infrastruktura koja se održava, dakle i cesta, i javne površine, i javna rasvjeta i drugo, a to održavanje nosi i određeni trošak. Ne može se u naselju ne asfaltirati dio ceste i ne održavati ga, odnosno ne postaviti javna rasvjeta, zato što neka parcela nije izgrađena. Dakle, ako javna rasvjeta jednako rasvjetljava i prometnicu ispred parcele koja je neizgrađena, kao i prometnicu ispred izgrađene parcele, trošak je isti, a s obzirom da neizgrađene parcele imaju sve javne usluge kao i izgrađene, pravedno je da njezin vlasnik doprinosi održavanju komunalne infrastrukture naselja kroz plaćanje komunalne naknade, poručuje Pliško.

Nove obveze lokalnoj samoupravi

Načelnik je objasnio da je do promjene odluke došlo zbog novog Zakona o komunalnom gospodarstvu, koji je stupio na snagu 4. kolovoza ove godine, te su sve lokalne odluke o komunalnoj naknadi morale biti usklađene s istim u narednih šest mjeseci.

- Osnovna promjena koju donosi novi Zakon je da je jedini kriterij za određivanje područja zona, uređenost i opremljenost područja komunalnom infrastrukturom, dok je prijašnji Zakon kao kriterije za određivanje zona postavljao pogodnost položaja i komunalnu opremljenost određenoga područja, kaže Pliško.

Druga bitna novost je da novi zakon proširuje vrste i opseg pojedinih komunalnih djelatnosti, pa time nameće nove obveze jedinicama lokalne samouprave, primjerice održavanje građevina, uređaja i predmeta javne namjene i drugo. Inače, komunalna naknada plaća se po Zakonu za stambeni, poslovni, garažni, otvoreni poslovni prostor i neizgrađeno građevinsko zemljište koje se nalazi na području na kojem se najmanje obavljaju komunalne djelatnosti održavanja nerazvrstanih cesta i održavanja javne rasvjete. Te koje je opremljeno najmanje pristupnom cestom, niskonaponskom električnom mrežom i vodom prema mjesnim prilikama te čini sastavni dio infrastrukture jedinice lokalne samouprave. Daljnje novosti odnose se na prošireni krug obveznika koji ne plaćaju komunalnu naknadu, te povoljnije uvjete za oslobađanje plaćanja ili djelomično oslobađanje plaćanja komunalne naknade. No, hoće li i koliko točno poskupjeti komunalna naknada za mještane općine Marčana, načelnik odgovara potvrdno.

Desetak kuna više za apartmane

- Zbog nove odluke promjena će biti i u visini komunalne naknade, te će neki obveznici plaćati nešto više nego do sada, netko isto, a znatan broj mještana plaćat će i manje nego dosad. Na primjer, korisnici poslovnog prostora, koji su inače plaćali komunalnu naknadu nekoliko puta višu od korisnika stambenog prostora, ubuduće će plaćati 20 do 30 posto manje nego do sada, osim u Dugoj uvali, gdje će plaćati isto, a za pojedine djelatnosti naknada će porasti i do 33 posto. Međutim, kako se to povećanje odnosi na pojedinačne apartmane koji se iznajmljuju, a isti imaju površinu u prosjeku 32 do 35 metara kvadratnih, povećanje po apartmanu iznosit će samo desetak kuna po apartmanu mjesečno, objašnjava Pliško.

Korisnici stambenog prostora u Dugoj uvali plaćati će isto kao i do sada, kunu po metru kvadratnom korisne površine mjesečno, u Krničkom portu umjesto 0,35 kuna ubuduće bi plaćali 0,30 kuna po metru kvadratnom, u Marčani, Loborici, Krnici i Raklju umjesto 0,25 trebali bi plaćati 0,30 kuna po metru kvadratnom mjesečno, a u ostalim naselja i naseljenim mjestima sa asfaltiranim pristupnim cestama trebali bi plaćati 0,27 kuna po metru kvadratnom mjesečno umjesto dosadašnjih 0,25 kuna.

Načelnik priznaje da bi u konačnici nova odluka trebala rezultirati otprilike istim prihodima kao i dosadašnja, oko 1,3 milijuna kuna godišnje. (Patricija SOFTIĆ)

Povezane vijesti

• Gostu je drago kada ga pozdravite na njegovom jeziku
• Marčanci ostali bez banke
• Marčana dobiva novu školu i vrtić