ZNANSTVENI POGLED U NEBO

Pula prva počela sustavno pratiti vremensku pognozu

| Autor: Robert BURŠIĆ
Ilustracija (snimio Duško MARUŠIĆ ČIČI)

Ilustracija (snimio Duško MARUŠIĆ ČIČI)


Meteorologija je početni zamah doživjela tijekom 17. stoljeća otkrićem fizičkih zakona koji djeluju u atmosferi te otkrićem osnovnih meteoroloških instrumenata kojima su se mogli izmjeriti pojedini meteorološki elementi, u prvom redu temperatura i tlak zraka. Tijekom 19. st., tehnološki napredak omogućio je jeftiniju proizvodnju instrumenata, koji su se počeli koristiti u institutima i novoosnovanim meteorološkim stanicama u većim europskim gradovima.

Već od samih početaka meteorologija je našla svoju primjenu i na području Istre, osobito u razvoju pomorskog prometa. Polovicom 18. st. usavršavaju se meteorološki instrumenti i širom Europe osnivaju prve prave meteorološke stanice na kojima se sustavno mjere i zapisuju svi najvažniji meteopodaci.

U tome je važnu ulogu imala Austro-Ugarska Monarhija, tada jedna od vodećih europskih država u području meteoznanosti. Trst, kao glavno središte austrougarske moći na Jadranskome moru, bio je prvi grad na tom području u kojem je krajem 17. st. počelo organizirano praćenje i bilježenje podataka o vremenu, ubrzo poslije prvih meteoroloških stanica u Europi. Uspostavom glavne austrougarske ratne luke, u Puli je osnovana prva meteorološka stanica u Istri, u početku u ratnoj luci, potom u jednoj od vojarni, a od 1871. u novoizgrađenom objektu na Monte Zaru.

Riječ je o hidrografskoj ustanovi Austrougarske ratne mornarice, koja je osnovana u Puli 1869. Prethodno je od 1863. djelovala kao spremišna podružnica prve hidrografske ustanove na Jadranu, koju je 1860. Austrougarska ratna mornarica osnovala u Trstu. Od 1864. obavljala je meteorološka promatranja, a imala je i astronomsku promatračnicu. Kada je 1866. zatvorena tršćanska ustanova, njezina je oprema preseljena u Pulu, a Spremišna podružnica postala je Hidrografsko spremište, da bi 1869. bio osnovan Hidrografski zavod, sastavljen od četiriju odjela: zvjezdarnice, Spremišta nautičkih instrumenata i Spremišta pomorskih karata te Mornaričke knjižnice.

Nova zgrada Zavoda otvorena je 1871. Od 1874. zavodski meteorološki opservatorij izrađivao je dnevne vremenske prognostičke karte. Objavljivao je časopise "Oglašavanja za pomorce" i "Hidrografske vijesti", koji su 1893. ujedinjeni u "Oglašavanja za pomorce" te izdavani kao prilog mjesečnika "Priopćenja s područja pomorstva".

Raspadom Monarhije i talijanskim zaposjedanjem Pule 5. studenoga 1918. prestaje djelatnost Zavoda. Talijanska mornarica preuzela je Zavod te je velik dio opreme odnesen u Italiju. Zgrada je uništena 1944. u angloameričkim zračnim napadima; sačuvana je samo jedna kupola zvjezdarnice.

U Poreču, tadašnjem centru poljoprivredne djelatnosti, počelo je početkom 1880-ih redovito praćenje i bilježenje meteopodataka u poljoprivrednoj školi, koja radi i danas. Odlukom Istarskog sabora u rujnu 1874. godine počele su pripreme za osnivanje Poljoprivredne stanice u Poreču, koja je dobila naziv Pokrajinska vinarsko-voćarska stanica, a s radom je počela u travnju 1875. Pri Stanici je 1883. godine osnovana prva poljoprivredna škola u Istri. Godine 1905. i 1906. imanje je povećano, podignuta je nova školska zgrada i time udovoljeno potrebama smještaja i uređenja svih odjeljenja: učionica, kabineta, laboratorija, biblioteke, poljoprivrednog muzej, ureda i - meteorološke stanice. U arhivi porečke stanice čuvaju se dnevnici s podacima o vremenu od početka mjerenja do Drugog svjetskog rata. (Djelatnost ove škole od 1989. nasljeđuje Institut za poljoprivredu i turizam).

U Istri su postojale i druge takve stanice. U doba talijanske vlasti nastavilo se s meteorološkim mjerenjima, razvio se sustav prijenosa podataka preko telegrafa, telefona i radija.

Poslije Drugog svjetskog rata, osnutkom zrakoplovne baze, a poslije i zračne luke, Pula postaje važan meteocentar za područje Istre gdje, osim meteorološke stanice, djeluje i prognostička služba, koja radi osiguranja zračnoga prometa prati vrijeme nad Istrom, Kvarnerom i Gorskim kotarom. Služba trenutno djeluje pri Hrvatskoj kontroli zračnoga prometa, ali se određeni poslovi obavljaju i za potrebe Državnoga hidrometeorološkoga zavoda u Zagrebu (DHMZ). Meteorološka se mjerenja obavljaju neprekidno 24 sata dnevno, u prvom redu radi osiguranja sigurnosti zračnoga prometa.

Druga po važnosti meteostanica nalazi se u Pazinu, čiji je osnovni zadatak praćenje klime u unutrašnjosti Istre te primjena tih mjerenja u agrometeorologiji, hidrologiji, itd.

Na više mjesta djeluju klimatološke stanice na kojima se mjerenja obavljaju samo u određenim terminima. Takve stanice postoje u Puli, Rovinju, Poreču, Novigradu, Labinu, Opatiji i na vrhu Učke. Nižega su ranga kišomjerne stanice kojih širom Istre ima mnogo više; mjere samo količinu oborina na određenome mjestu. Podaci iz svih stanica prikupljaju se u Zagrebu, gdje se dalje obrađuju i arhiviraju.

Od 1980-ih i 1990-ih godina u meteorologiju su uvedena računala i elektroničko mjerenje najvažnijih podataka te mogućnost pružanja informacija preko medija, što je meteorologiju znatno populariziralo. Sve stanice u Istri opremljene su suvremenim instrumentima, a one u Puli i Pazinu na raspolaganju imaju automatske sustave s elektroničkim senzorima i računalnom obradom izmjerenih podataka. U novije se vrijeme uvode i manji automatski sustavi mjerenja koji rade potpuno samostalno a podaci se izravno prenose u računalne sustave. Bržim tehnološkim razvojem te pojeftinjenjem sustava mjerenja meteorologija postaje sve važnija u planiranju razvoja turizma, poljoprivrede, vinogradarstva, maslinarstva i voćarstva.

Spomenimo da se Svjetski meteorološki dan obilježava 23. ožujka u znak sjećanja kada je toga dana 1950. godine službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija. Najpoznatije hrvatsko ime u meteorologiji zacijelo je mr. sc. Milan Sijerković (1935.-2018.), koji je 1991. godine dobio državnu nagradu za popularizaciju i promidžbu znanosti Fran Tucan. U istarskim okvirima najpoznatiji meteorolog je dipl. inž. Mario Grabar, dugogodišnji suradnik Glasa Istre, koji je također dobio priznanje za veliki doprinos u radu HMD-a.

Na najvišem vrhu Labinštine, vrhu Goli, postavljen je u svibnju ove godine najsuvremeniji meteorološki radar, koji obuhvaća područje Sjevernog Jadrana, a posebno je važan za praćenje opasnih meteoroloških pojava na sjevernom Jadranu. Udruga Sveti Rok iz Ročkog Polja postavila je 2019. godine automatsku meteorološku stanicu u suradnji s Istrametom. Riječ je o iznimno vjetrovitom području. Na krovu tvrtke Rudan u Žminju 2013. godine postavljena je prva profesionalna ultrazvučna meteorološka postaja u Istri. U Pazinu je 2016. godine postavljena profesionalna agrometeorološka postaja instalirana u svrhu kvalitetnog uvida u aktualne meteorološke prilike. Podaci prikupljeni putem stanice javno se prikazuju na jednostavnom sučelju prilagođenom široj populaciji na portalu Istramet.hr, a mjerodavni su za veći dio središnje Istre, posebice za više dijelove Pazinštine i Žminjštine.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum