PTICE I ŠPILJE "OTPUHALE" STRUJU Vjetroelektrane na sjeveru Istre i dalje na čekanju

(M. MIJOŠEK)

S obzirom na to da je interes Općine Lanišće planiranje vjetroparka snage oko 80 MW potrebno ga je planirati Državnim planom prostornog razvoja za koji će se provesti postupak strateške procjene utjecaja na okoliš i glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Općina Lanišće već je uputila zahtjev prema Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja da se uvrsti u Državni plan prostornog razvoja

Korištenje energije vjetra kao obnovljivog izvora za proizvodnju električne energije, za sada nije među razvojnim mogućnostima istarskog Krasa s obzirom je potencijalna lokacija vjetroparka izbrisana iz izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja općine Lanišće, jednoglasno usvojenih na posljednjem zasjedanju laniškog vijeća. Uvažena je time primjedba Ministarstva zaštite okoliša i energetike da je planirana lokacija vjetroparka neprihvatljiva sa stanovišta zaštite prirode radi blizine područja očuvanja značajnog za ptice, područja ekološke mreže Učka i Ćićarija i područja očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove, odnosno područja ekološke mreže Špilja kod Velikog Bresta, dok cjelokupno šire područje obiluje špiljama te je tu lokaciju stoga potrebno izbrisati iz plana.

Demografski oporavak laniške općine

Izmjene i dopune prostorno planske dokumentacije, ističe laniška načelnica Roberta Medica, pokrenute su kako bi se laniški prostorni plan uskladio s planovima više razine i zakonskim i podzakonskim propisima, a potaknute su zahtjevima mještana koji žele pokrenuti proizvodno-poslovne, turističke i poljoprivredne djelatnosti na tom području.

- Prostorni plan uređenja općine Lanišće na snazi je od 2005. godine. Od tada su bitno izmijenjeni zakonski i podzakonski propisi temeljem kojih se izrađuje prostorni plan uređenja općine. Za izradu izmjena i dopuna koristio se važeći PP, podaci i planske smjernice te sva raspoloživa dokumentacija prostora koju iz područja svog djelokruga osiguravaju javnopravna tijela. Stručni izrađivač izmjena i dopuna PP-a Lanišće bio je Zavod za prostorno uređenje Istarske županije, a financijska sredstva za izradu izmjena i dopuna PP-a Lanišća osigurala je Istarska županija, ističe Medica.

Izmjene i dopune prostorno planske dokumentacije, naglašava također Medica, pokrenute su s ciljem promišljanja daljnjeg razvoja Općine Lanišće koja u svom sastavu ima 14 naselja, rijetko naseljenih s pretežno samačkim kućanstvima. Plan je potreban kako bi se osigurao gospodarski, a posljedično i demografski oporavak laniške općine. Planirani vjetropark vrlo je važna investicija za lanišku općinu kao mogući pokretač gospodarskog oporavka, otvaranja novih radnih mjesta, prihoda od obnovljivih izvora energije, kažu u laniškoj općini u kojoj su ujedno svjesni značaja i očuvanja prirode, bioraznolikosti i ekološke mreže te teže razvoju stočarstva i eko-turizmu.

- Sukladno Uredbi o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja i odredbama za provođenje Prostornog plana Istarske županije daje se mogućnost da se prostornim planovima uređenja gradova, odnosno općina mogu planirati elektrane za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, instalirane snage do 10 MW. U prijedlogu našeg plana za javnu raspravu, planirala su se svega nekoliko vjetroagregata u sklopu vjetroparka snage do 10 MW i takva je snaga svakom potencijalnom investitoru premala, kaže Medica.

Ptice grabljivice i strvinari te šišmiši

S obzirom na to da je interes Općine Lanišće planiranje vjetroparka snage oko 80 MW, potrebno ga je planirati Državnim planom prostornog razvoja za koji će se provesti postupak strateške procjene utjecaja na okoliš i glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Općina Lanišće već je uputila zahtjev prema Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja da se planiran vjetropark uvrsti u Državni plan prostornog razvoja. Kako je Državni plan prostornog razvoja plan kojim se između ostalog planiraju projekti državnog značaja iste projekte nije potrebno sagledavati u planovima nižeg reda.

Obrazlažući primjedbu da je lokacija planiranog vjetroparka neprihvatljiva, u resornom ministarstvu, uz ostalo navode da se nalazi dijelom unutar, a dijelom u neposrednoj blizini područja ekološke mreže Natura 2000. To su područja očuvanja značajna za ptice Učka i Ćićarija i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove Park prirode Učka, Špilja kod Velikog Bresta, Žbevnica, Novačka pećina, Radota špilja i Jama kod Rašpora, na koje se nadovezuje područje ekološke mreže Natura 2000 u Republici Sloveniji - Kras.

U blizini planirane lokacije nalaze se aktivna gnijezda surog orla. Prema raspoloživim podacima ta lokacija predstavlja ujedno područje aktivnog leta, preleta surog orla, zmijara, bjeloglavog supa, ciljne vrste područja ekološke mreže i strogo zaštićene vrste. Na području Hrvatske ukupno ima 25 parova surog orla te gubitak jedne jedinke predstavlja značajan negativan utjecaj na populaciju te vrste. Prema raspoloživim podacima najznačajniji negativni utjecaj vjetroelektrana upravo je na ptice, grabljivice i strvinare te na šišmiše. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)