U hrvatskom jeziku, svibanj je dobio ime po svibu ili svibovini, grmolikoj biljci iz porodice drijenova. Stariji nazivi za ovaj mjesec bili su: cvetanj, cvjetnjak, červenj, filipovčak/filipovščak, mađo, maj, majuš, rosnjak, rožen, rožnjak, rožocvet, sviben, veliki traven/travan. U mnogim jezicima svibanj je dobio ime od grčkog (Μα?ος), i latinskog (maius). Prvobitno značenje bilo je posvećeno razvoju, a u Rimskom kalendaru bio je treći mjesec u godini.

U knjizi "Istarske pučke izreke i pošalice" Marko Bijažić za Maj je zapisao: "Bit će vinca za prosinca, ako u maju daždi padaju. Ča već grmljavine u maju, to smo bliže zemaljsken raju. Kad maj moči, jačmik ima oči.

Hrvatska u svibnju slavi nekoliko značajnih praznika i spomendana. Na prvome mjestu, Praznik rada (1. svibanj/maj), a potom, krajem mjeseca, Dan državnosti (30. svibnja), praznik u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora, 1990. godine.

U Istri se oduvijek svečano obilježavao i slavio Prvi maj, od jutarnjih budnica do prigodnih sportskih natjecanja i druženja u prirodi, odnosno proslava od graha do igara (u Šijani ove godine uz srdele). Poreč danas (30. travnja) slavi svoj dan, a prvomajska fešta, kako je najavljeno, vraća se u punom formatu na Gradskom kupalištu. Krajem travnja 1945. godine oslobođeni su, između ostalih, Buzet i Labin, a u svibnju Pula (5. svibnja) te Rovinj, Pazin i Umag 6. svibnja.

Izmjenama iz 2001. godine praznik Dan hrvatske državnosti 30. svibnja, koji se obilježavao od 1990., zamijenjen je datumom 25. lipnja, dok je 30. svibnja postao spomendan Dan Hrvatskog sabora. Istim izmjenama spomendan Dan Hrvatskog sabora 8. listopada proglašen je spomendanom Dana neovisnosti. Od listopada 2019. Dan državnosti obilježava se 30. svibnja (praznik), 25. lipnja obilježava se Dan neovisnosti (spomendan), a 8. listopada Dan Hrvatskog sabora (spomendan). Zbog dvaju datuma koji su postali spomendani, za razliku od jednog prijašnjeg, praznikom je proglašen Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje (18. studenoga).

Među brojnim istarskim župama nijedna nije posvećena sv. Josipu Radniku, koji se slavi 1. svibnja. Ipak, dvije su crkve posvećene ovom najpoznatijem radniku-tesaru; obje je posvetio biskup Dragutin Nežić: na Marcilnici u Donjem Labinu 1962. i u Fjorinima, u brtoniškoj župi, 1983. godine koju je uresio akademski kipar Aleksandar Rukavina.

Kada je 1889. godine Druga internacionala odlučila da će se 1. svibnja slaviti kao svjetski praznik radništva, iste godine papa Lav XIII. izdaje encikliku o sv. Josipu „Quamquam pluries“ (Nekoliko puta). U njoj "radnike i sve ljude skromnih životnih prilika ‘upućuje na sv. Josipa’ kao uzor i primjer za nasljedovanje". Šezdeset i šest godina kasnije, papa Pio XII. uveo je 1955. godine u crkvenu godinu blagdan sv. Josipa Radnika te odredio da se taj blagdan slavi 1. svibnja, na dan "koji si je svijet rada izabrao kao svoj praznik".

U Filipani, župi u općini Marčana, 3. svibnja slave svoje nebeske zaštitnike: sv. Filipa i Jakova mlađeg, apostole i mučenike. Filipana se spominje 990. godine, a župa je osnovana za bjegunce 1618. godine odvajanjem od Vodnjana. Trobrodna crkva sagrađena je 1609. godine.

Trećeg svibnja Draguć slavi blagdan Sv. Križa. Jednobrodna župna crkva Sv. Križa spominje se u 15. stoljeću, a tu su još tri crkve - Gospa od Ružara, Sv. Elizej i Sv. Rok, te u Oslićima (Sv. Rita), Dragućkoj Vali (Gospa od Zdravlja) i selu Zajerce (Sv. Ivan Krstitelj). Spomenimo da je Draguć nazvan istarskim Hollywoodom, po brojnim filmovima koji su ovdje snimani, a tu je 2015. godine otvorena Kuća fresaka.

Kapelanija Sv. Pankracija u Brkaču kod Motovuna svoj blagdan slavi 12. svibnja. Godine 1840. pripojena je matičnoj župi Motovun, a 1909. proglašena je kapelanijom. Jednobrodna crkva obnovljena je 1922., nanovo građena 1942., koju je 1944. posvetio biskup Reffaele Mario Radossi. Ima preslicu u koju je ugrađen glagoljski natpis stare crkve iz 1602. godine.

Blagdan Gospe Fatimske pada 13. svibnja i slavi se u donjem Labinu (Podlabin). Podlabin je posljednje izgrađeno naselje u tzv. fašističkoj eri, od 1940. do 1942., a svečano je inauguriran 28. listopada 1942. Oblikovanje novog naselja povjereno je afirmiranom arhitektu Eugeniju Montuoriju.

Izvorno, crkva je bila posvećena Sv. Franji. Župa je osnovana 1960. odlukom biskupa Dragutina Nežića. U labinskom naselju Kature od 1496. do 1787. djelovao je samostan franjevaca konventualaca u sklopu crkve Sv. Vida i Modesta, koja je srušena 1936. godine. U ovome je samostanu živio fra Baldo Lupetina, koji je proglašen heretikom, triput osuđivan na smrt, dvaput pomilovan, da bi ga 1562. godine utopili u moru.

Župa Sv. Peregrina u Umagu blagdan slavi 23. svibnja, a župna crkva posvećena je Uznesenju Marijinu, sagrađena 1757. godine. Doduše, na području Umaga nalazi se i crkva Sv. Peregrina, na obali kraj Đube, sagrađena u 12. st. i više puta obnovljena.

Zadnjeg dana svibnja svoj blagdan slavi laniška župa Sv. Kancija, Kancijana i Kancijanite, mučenika. Župna crkva sagrađena je prije 95 godina (1927.) na mjestu ranije iz 1609. godine. Ovdje je mučeničku smrt podnio mladi svećenik don Miro Bulešić, ubijen nožem u župnom stanu 24. kolovoza 1947. godine, proglašen blaženim u pulskoj areni 28. rujna 2013. godine.

Povezane vijesti

• Bulić: U kapitalizmu nema gornje granice pohlepe, ni donje bijede
• Kutlača: Sad je vrijeme za borbu
• U Vodnjanu fažol, u Fažani meso s roštilja