Danas je vrlo teško pronaći dobrog majstora, stoga se HOK zalaže za reformu strukovnog obrazovanja da bi se u škole uvelo više prakse. Mijenja se Zakon o obrtu, pa HOK opet preuzima naučničke ispite koji su ranije bili u nadležnosti Agencije za strukovno obrazovanje

Na netom zatvorenom Obrtničkom sajmu u Puli predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dragutin Ranogajec upozorio je na nedostatak majstora u Hrvatskoj, ali i na neadekvatni obrazovni program u strukovnim školama koji nije prilagođen stvarnim potrebama na tržištu.  

- Danas je vrlo teško pronaći dobrog majstora, stoga se HOK zalaže za reformu strukovnog obrazovanja da bi se u škole uvelo više prakse. Mijenja se Zakon o obrtu, pa HOK opet preuzima naučničke ispite koji su ranije bili u nadležnosti Agencije za strukovno obrazovanje. Naime, HOK je jedina gospodarska institucija koja posljednjih 25 godina radi u redovnom strukovnom obrazovanju. Do 2013. bili smo nositelj pomoćničkih ispita koji se održavaju nakon završetka 3. godine strukovnog obrazovanja, i tad se vršilo vanjsko vrednovanje znanja mladih ljudi koji završe školovanje. Reformom iz 2013. taj je posao preuzela Agencija za strukovno obrazovanje. Međutim, problem je što Agencija nema razgranatu mrežu po cijeloj Hrvatskoj a u ovih šest godina pokazalo se da oni to ne mogu raditi iz Zagreba, objašnjava Ranogajec.

A upravo se zahvaljujući HOK-u, ali i Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, mijenja Zakon o obrtu, pa se nekadašnji pomoćnički ispiti, koji će se ubuduće zvati naučnički, vraćaju pod nadležnost Komore.

- Mi imamo 20 županijskih komora i u njima sufinanciramo ljude koji su zaduženi za strukovno obrazovanje. Preuzimamo taj dio posla jer ga želimo kvalitetno odraditi u suradnji s HGK-om i srednjim strukovnim školama, objašnjava Ranogajec.

        Problem je, kaže, što učenici strukovnih škola nemaju dovoljno prakse, pa iz škola izlaze bez znanja, na što obrtnici već godinama upozoravaju.

- Što znači da u školama nema dovoljno prakse? To znači da ravnatelj može samostalno odlučiti želi li da neko zanimanje djeca upisuju po klasičnom modelu s vrlo malo prakse jer se ona odvija u školskim radionicama ili po jedinstvenom, dualnom modelu obrazovanja. Ja se čudom čudim pokušaju da se uvede dualno obrazovanje koje ima manje prakse nego postojeći model. Istovremeno se javno tvrdi da se dualni model uvodi na zahtjev gospodarstva jer želimo više prakse pa bih volio da mi netko objasni kako manje prakse znači više prakse. Ako pretvarate jednu frizersku školu, trogodišnje zanimanje u četverogodišnje, uvodite tim učenicima hrvatski i strani jezik te matematiku po istom programu kao u gimnaziji, onda se pitam što želimo: da ova djeca upisuju fakultete ili da izađu spremna za tržište u svojoj struci. Dakle, o tome ćemo još raspravljati, oštro će Ranogajec.

Na pitanje što su u HOK-u poduzeli, kaže da pokušavaju dokazati Ministarstvu znanosti i obrazovanja da to nije dobar put jer smanjenje prakse i povećanje godina školovanja ne donosi ništa dobro.

- Željeli bismo da se i županije aktivnije uključe jer su one osnivači strukovnih škola. Potrebno je odrediti bodovni prag za gimnazije jer ako mi, kao država, težimo izvrsnosti, onda ne možemo dozvoliti da se netko s 45 bodova upiše u gimnaziju, sa slabom trojkom, a da istovremeno od nekog tko ima 60 godina očekujemo izvrsnost, da kreira budućnost ove države, veli Ranogajec.

Odgovarajući na pitanje zalažu li se obrtnici za veće smanjenje PDV-a, odgovara da se taj porez, kad za to dođe vrijem, može smanjiti na 23 posto.

- U sustavu smo već imali 23 posto, a možemo i 22, a možda i manje. To ovisi o državi zato što ona jedina ima mehanizme kojima može spriječiti sve one koji se bez ikakve registracije, bez obrta i trgovačkog društva, pojavljuju na tržištu. Za početak, HOK predlaže da se smanji porez na dohodak s 24 na 18 posto jer će to osjetiti svi radnici u svojim platnim vrećicama, a jedan posto smanjenja PDV-a s 25 na 24 posto neće osjetiti nitko, smatra predsjednik HOK-a.