INFLACIJA
POSKUPLJENJE HRANE "GRICKA" PLAĆE ISTRANA. Ulje skočilo na 14 kuna, mlijeko je već 8 kuna po litri
Litra suncokretovog ulja s 9 kuna u nekim pulskim trgovinama dosegla je cijenu od 14 kuna. Mlijeko je koštalo 6 kuna, sada je 7 i pol, 8 kuna. Drugim riječima, sadašnja cijena na akciji je ono što je prije bila puna cijena * Osim cijene struje i plina rast će i neke druge cijene, poput mesa budući da je poskupjela stočna hrana, kaže Krešimir Sever
(Foto Cropix)
Maslac je nekada na akciji koštao 10 kuna, sada se u pulskim trgovinama ne može naći ispod 14 kuna. Litra suncokretovog ulja s 9 kuna u nekim trgovinama dosegla je cijenu od 14 kuna. Mlijeko je koštalo 6 kuna, sada je 7 i pol, 8 kuna. Drugim riječima, sadašnja cijena na akciji je ono što je prije bila puna cijena. Pecivo kajzerica sa 60 lipa skočilo je na 95 lipa. Jogurti su sa 2, 90 kuna poskupjeli na 4, 50 kuna. Jaja sa 14 na 16 kuna u trgovačkim lancima. Salame su poskupjele od oko 20 do 40 posto, a vrećica sira ribanca koja je u prosjeku koštala 6 kuna u jednoj se pulskoj trgovini prodaje kao suho zlato po 18 kuna!
Ove cijene govore da je inflacija naveliko ušla na vrata i u pulske trgovine i domove gdje je potrošačka je košarica sve laganija i skuplja. Brojke u trgovinama i na računima govore da život u Hrvatskoj pa tako i u Puli postaje (pre)skup, a bit će još skuplji jer novi rast tek predstoji, kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Prostora za optimizam nema, kako u Hrvatskoj tako i u cijeloj Europi, no Sever napominje da ipak nije svejedno u kojoj se zemlji živi.
- Udio troška hrane u mjesečnoj potrošnji u Hrvatskoj je bitno veći nego što je prosjek Europskoj uniji. Mi u Hrvatskoj imamo udio negdje oko 27,2 posto, dok je u Europskoj uniji taj udio negdje oko 13 posto, a u razvijenim europskim zemljama ispod 10 posto. Što je zemlja siromašnija, to je veći udio troška hrane u mjesečnoj potrošnji. To su prosjeci, a kada je riječ o nižim mirovinama i plaćama, tu je udio dalek veći i udio troška hrane kreće se više od 40 posto mjesečno, a jednako tako je i udio troška stanovanja 30 posto i više na mjesečnoj razini. Ono što je najgore: kako budu poskupjeli električna energija i plin, tako će, da bi poplaćali te skuplje račune za stanovanje jer će ih u protivnom netko blokirati, građani povlačiti sredstva i kredite za hranu. Pritom se hrane još nezdravije i lošije i istu hranu plaćaju skuplje da bi mogli poplaćati povećane račune, veli Sever. Službena statistika kazuje da su plaće u Hrvatskoj rasle brže i u većim iznosima nego što su rasli troškovi života, što je točno, ali je praktički udar koji se događa zbog visokog udjela troška hrane i troška stanovanja ogroman i daleko veći nego što to zapravo statistika kao takva može mjeriti, kaže sindikalist. Statistika je jedno, a realnost je drugačija.
Moramo inzistirati na većem povećanju plaća koje će za sobom povući mirovine, napominje Sever i upozorava na prijetnju ozbiljnog siromaštva.
-U Hrvatskoj je gotovo 20 posto ljudi siromašno. Više od pet posto zaposlenih koji rade i primaju plaću su ispod granice siromaštva, ispod one granice od 19 posto. Velik broj ljudi u Hrvatskoj si ne može ni priuštiti grijanje tijekom zimskih mjeseci. Ono što nam prijeti je još veće potonuće. Dobar dio ove potrošnje koja raste temelji se na zaduživanjima. To nisu samo stambeni krediti, nego banke kažu da su to sve više gotovinski, nenamjenski krediti", istaknuo je Sever. Osvrnuo se na aktualnu sezonu grijanja i dramatičan rast cijena energenata. "Čak i najoptimističniji prognostičari ili analitičari govore o tome da će barem u prvom dijelu godine još uvijek i dalje ta inflacija lagano rasti.
-Zapravo prostora za neki veći optimizam nema: ne očekuje se da će se cijene energenta smirivati u nekom razdoblju, što znači da će osim cijene struje i plina rasti i neke druge cijene, a pri tome je velika nepoznanica što će se događati s cijenama nafte i naftnih prerađevina, a onda se cijene energije i nafte prelijevaju u konačne cijene. Mi smo do kraja prošle godine pa i početkom ove bili pošteđeni nekog rasta cijena energije na području plina i električne energije. Za razliku od nas, u Europi su te cijene već rasle. Građanstvo je bilo pošteđeno, međutim, na drugoj strani gospodarstvo nije i oni već od ranije plaćaju skuplju struju i plaćali su plin po jednoj cijeni, međutim, od jeseni prema zimi počeli su dobivati ugovore s lokalnim distributerima po većim cijenama. Ono što je vrlo jasno da mi već ove ogrjevne sezone plaćamo plin skuplje nego što je bio u prethodnoj ogrjevnoj sezoni jer je plin poskupio još od 1. travnja prošle godine, objašnjava Sever. Kaže da će, prema najavi ministra gospodarstva, od 1. travnja ponovno doći do rasta cijena plina, a vjerojatno i električne energije. Jasno je iz toga da će se na to nadovezati cijeli niz drugih cijena, pa će i one još dodatno rasti. "Očekujemo i rast cijena mesa jer je poskupjela i stočna hrane" rekao je Sever o dramatičnim razmjerima cijena hrane i energenata koji nam predstoje.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
