Što nas čeka na jesen i zimu, za koju mnogi najavljuju da će biti najteža od završetka Drugog svjetskog rata, a Ujedinjeni narodi upozoravaju da svijetu prijeti glad. Hoće li hrvatski gradovi biti bez dovoljnih količina plina i struje, hoće li nas potopiti inflacija i tsunami cijena. Kako će ljudi plaćati kredite ako porastu kamate, što će biti s umirovljenicima koji ionako jedva preživljavaju.

Pitanja je napretek, odgovora nema, ali je posve jasno da nas čekaju teški dani. Ne samo hrvatske građane, već i građane Europe, svijeta…

Pandemija korone i sada rat u Ukrajini zatvorili su knjigu lagodnog života, a kriza koja kuca svima na vrata mogla bi prekinuti i godine blagostanja i razvoja. Ruska blokada ukrajinskih luka zbog koje Ukrajinci ne mogu izvoziti žitarice mogla bi pokrenuti lavinu problema s gladi, što u konačnici ne bi mimoišlo ni europske države.

Već sada u Hrvatskoj svjedočimo nevjerojatnom udaru cijena, a najgore tek predstoji. Cijena litre ulja dosegla je i 17 kuna, najavljuje se da će pileće meso dosegnuti i cijenu od 100 kuna za kilogram, uskoro bi i svinjetina mogla poskupjeti, a o voću i povrću da se ne govori. Mi se pripremamo za uvođenje eura 1. siječnja sljedeće godine, ali je pitanje kako će Europska unija reagirati na udar inflacije u Hrvatskoj. Iz Vlade dolaze umirujuće vijesti da sve ide po planu, ali porast cijena sigurno bi ipak mogao pokvariti predviđeni ritam ako EU bude striktno poštivala pravila za ulazak u eurozonu.

Građane ni najava uvođenja eura ne veseli previše, jer se boje novih poskupljenja. Mnogi će sigurno pokušavati loviti u mutnom, 'zaokružiti' cijene na više, a za sada nije jasno tko će i kako kontrolirati prelazak na europsku valutu. To vrijedi i za 'male' troškove, poput kave u kafićima koja već sada košta oko 2 eura, ali je puno opasnije što će se događati sa građevinskim materijalom, hranom, lijekovima, cijenom prijevoza.

Hrvatske građane čeka i povećanje kamatnih stopa na kredite, navodno već od jeseni. Po grubim procjenama godišnje rate bit će u prosjeku za stambene kredite veće za oko 3.800 kuna, a kako su banke u Hrvatskoj ionako davale kredite pod daleko lošijim uvjetima nego one u Europi, nije teško pretpostaviti da i sve one koji već sada teško otplaćuju kredite čekaju još teži dani.

Kako sada stoje stvari, plina će biti i samo je pitanje cijene koju će građani već na jesen plaćati. Iako je skladište plina sada poluprazno novi ministar Davor Filipović uvjerava da će do zime biti popunjeno više od 90 posto što bi, uz plin iz domaće proizvodnje i onaj iz LNG terminala, bilo dovoljno za grijanje stanova.

Ako sve bude tako, možda ćemo lakše od drugih prebroditi zimu, a iz Njemačke stižu gotovo alarmantne vijesti. Bez ruske nafte i plina njihova industrija bi trpjela nevjerojatnu štetu, a posljedice bi bile opasne za cijelu Europu. Jer ako Njemačka uđe u recesiju, svi će to osjetiti. Naravno i mi, jer naša industrija i izvoz itekako ovise o Nijemcima.

Sada više nije jasno jesu li sankcije Rusiji bile pucanj Europe u vlastite noge ili će ujedinjena Europa naći način kako preživjeti bez ruske nafte i plina. Ali, sljedeća zima za mnoge će biti izazov bez presedana. Možda će to biti prilika da se napokon riješe i odnosi sa Mađarima koji i dalje čvrsto drže Inu i riječku rafineriju, a kod njih je cijena benzina niža od 10 kuna, dok je kod nas već prešla 14 kuna.

A da smo daleko od bogate Europe u kojoj je država itekako podmetnula leđa da građani što manje, bar u ovoj fazi, osjete sve te nedaće, pokazuje primjer Italije. Sada će gotovo svi stanovnici dobiti 200 eura, posebni stimulansi predviđeni su za najsiromašnije, a građani dobivaju i bonuse za kupnju klima uređaja. Svi koji se odluče za energetsku obnovu dobit će od države i superbonus, praktički će im sve biti nadoknađeno. Kod nas, na Baniji, nesretni ljudi i dalje životare u kontejnerima, zabrinuti da će morati platiti i troškove struje. Talijani s druge strane od države dobivaju povrat troškova za kupnju namještaja i velikih kućanskih aparata za opremanje nekretnine koja se obnavlja! Da se ne govore da svi koji djecu u dobi od 5 do 18 godina školuju u glazbenim školama dobiju od države 1.000 eura.

Sve su oči u Hrvatskoj uperene prema predstojećoj turističkoj sezoni, koja će po svemu sudeći biti uspješna. Kao i mnogo puta do sada osigurat će mnogima da lakše prebrode zimu, ali s turizmom nikada ništa nije posve sigurno. Za ovu sezonu Istra se kao i uvijek dobro pripremila, bolje od drugih turističkih regija i vrijeme je da na čelo HTZ-a dođe stručnjak iz Istre. Uostalom, da nije bilo istarskog turizma prošlih godina i ovo pandemijsko vrijeme mnogo bi teže prošli, pa je zaista trenutak da se istarski turistički recept primjeni na cjelokupni hrvatski turizam. Kao zlatnu koku koja nam garantira koliki-toliki mir u vremenima koja dolaze.

Sretnici koji imaju posao, pogotovo u Zagrebu, za sada imaju relativno pristojne plaće za hrvatske prilike, već oko 8.500 kuna. Ali, armija je onih koji dobivaju nešto malo više od minimalca, a veliki broj ljudi ne može do posla ni za sitne plaće. S druge strane nedostaje radnika pa su sve češće informacije da je neki poslovni prostor zatvoren jer je nemoguća misija nekoga zaposliti. Za male novce, s kojima se ne pokrivaju ni osnovni troškovi, ljudi ne mogu raditi, a poslodavci pritisnuti velikim obavezama naprosto ne mogu odvojiti više za plaće. I tako se krug zatvara, turizam preko ljeta krpa se na sve moguće načine da nađe sezonce, a građevinari više ni to ne mogu. Vladina inicijativa da se financira povratak Hrvata je propala, a mladi i dalje jednim okom gledaju prema bogatim zemljama Europske unije gdje se zarađuje daleko više nego u Hrvatskoj. U većini su europske plaće bar tri puta više od hrvatskih, a troškovi života često isti ili čak manji.

Uz svakodnevno bombardiranje novim, još više zastrašujućim vijestima, svi živimo ova teška vremena. Neki se s nostalgijom prisjećaju 'starih dana', oni stariji i izazova iz bivše države, od vožnje 'par-nepar' do odlazaka u Trst po jeftinije krpice.

Nakon dvije godine tijekom kojih smo zbog straha od zaraznog virusa većinu vremena proveli po kućama, ponovo stižu upozorenja da korona nije nestala. Uostalom, kod naših susjeda u Italiji dnevno se zabilježi gotovo 50.000 novooboljelih, Kinezi žive u dramatičnim uvjetima zatvaranja, a američka administracija zbog širenja virusa ponovo uvodi nove mjere. I naši stručnjaci upozoravaju da nas korona ponovo čeka na jesen.

U kombinaciji sa podivljalim cijenama, nestašicom energenata, višim kamatama na kredite, ratom u Europi, posvađanim državnim vrhom, predstojeća zima mogla bi zaista biti gora od ijedne do sada.

Povezane vijesti

• Afganistanske vlasti počele dijeliti besplatan kruh širom zemlje
• OPASNO MIRIŠE NA RAT Američki vojnici poslani su u Europu, a ostvari li Rusija svoje prijetnje, bit će to veliki rat s teškim posljedicama za cijeli svijet
• Sve je manje nade da Europu čekaju mirni dani. Hrvatska mora biti posebno oprezna, jer će se KRIZA PRELITI SVE DO NAŠIH GRANICA