HRABRA RODA IZ BALA

OVO JE JEDINSTVENA PRILIKA DA SE PROBLEM RIJEŠI. Danijela Drandić: Zbog čega bi žene trebale trpjeti medicinske zahvate bez anestezije?

Danijela Drandić (D. MEMEDOVIĆ)

Danijela Drandić (D. MEMEDOVIĆ)


Bolna svjedočanstva žena koja su doprla do javnosti ovih dana možemo zahvaliti udruzi Roda, među kojima je Daniela Drandić, voditeljica Programa za reproduktivno zdravlje udruge Roda, inače stanovnica općine Bale. To je bio povod da još jednom razgovaramo o toj temi.

Proteklih dana poruke žena čitale su se ispred Sabora i na drugim javnim mjestima s namjerom da se potakne rješavanje trpljenja boli žena pri zahvatima na reproduktivnim organima.

- Toliko je boli u tim riječima da mi dugujemo ženama, našim kćerkama i unukama da se ovo riješi. Jer to je prestrašno. Jedno svjedočanstvo koje sam pročitala pred Ministarstvom zdravstva u ponedjeljak govorilo je o tome da su ženi rekli da se ne miče jer bi je mogli ozlijediti i da je pri tom slomila dvije šestice koliko je stiskala zube trpeći medicinski zahvat na živo. To je svjedočanstvo iz 2016., a ne 1916. godine. Što na to reći, pita se Daniela.

Više od 500 svjedočanstava

Za sada je udruzi stiglo više od 500 svjedočanstva koje su žene napisale svojom rukom, slikale mobitelom i poslale. Pored toga na tisuće žena je komentiralo na facebooku i portalima tekstove i iznosilo svoja iskustva.

- Svjesni smo da žene neće izaći u javnost svojom slikom, imenom i prezimenom, jer bi ih osudili, posebno u manjim sredinama. A i zašto bi uostalom u javnosti iznosile svoju intimu. Na ovaj način iznoseći svoja iskustva doživljavaju neku vrstu katarze, a za nas koji prikupljamo te slike daje reality check da je to što piše žena i proživjela. Svaka čast saborskoj zastupnici, ali ona ima drugu vrstu platforme i druge privilegije i zadatke koji to dopuštaju. Mi ne možemo to očekivati od svake žene, smatra Drandić.

Raduje je ogroman odjek javnosti na akciju Prekinimo šutnju, jer očito je ova priča dirnula u nešto što je ljudima jako blisko i što smatraju da se treba riješiti.

- Mislim da je na nama svima zadatak da nastavimo pritisak i da nastavimo razgovor o tome. Uz malo političke volje koja postoji, velika je šansa da napravimo pomak u sustavu zdravstva, naravno ako budemo i dalje imali veliku podršku javnosti. Ovo je jedinstvena prilika da se problem sistemski riješi, komentirala je akciju Prekinimo šutnju, Daniela Drandić.

U Saboru o maternici

Riječ je o lavini reakcija koju je potaknula saborska zastupnica Ivana Ninčević Lesandrić iznoseći svoja iskustva o operacijskom zahvatu na maternici bez anestezije.

- Prvi put se žena ustala u Saboru i ispričala intimnu priču koju nismo navikli čuti na takvom mjestu. Bio je to šok. U Saboru je govorila o maternicama i vaginama i zato je prva reakcija bila - intimne stvari se tu ne iznose. Ženska tijela nisu za taj forum. Moramo postaviti pitanje zašto nisu? Žene do sada nisu imale snage ili su smatrale da nije društveno prihvatljivo govoriti u javnosti o onome što se radilo na njihovom reproduktivnom sustavu. Sada kada je to u javnosti iznijela saborska zastupnica to je nešto s čime se može poistovjetiti svaka osoba - muškarac i žena. Lako je razumjeti činjenicu da je njoj rađena operacija na živo. Ne samo to. Njoj nije rečeno što će se raditi. Rekli su joj legnite i krenuli operirati bez anestezije, pojašnjava Daniela i nastavlja.

- To se jednostavno ne smije raditi. Iz priča koje smo mi dobile i dosadašnjih akcija znamo da se ne radi bez anestezije samo kiretaže odnosno uklanjanje odumrlog tkiva iz maternice. Rade se i biopsije na reproduktivnom sustavu žena, abortusi na zahtjev, postupci potpomognute oplodnje gdje se ženama na živo rade aspiracije - vađenje jajnih stanica i na živo se rade postupci za poboljšanje prohodnosti jajovoda. Osim toga često se šivanje vagine nakon poroda radi bez sredstava za obezboljivanje, ali i samo rezanje - epiziotomija. Danas na raspolaganju imamo lijekove za obezboljivanje u spreju koji brzo djeluju, imamo jeftine, dostupne efikasne lijekove koji se mogu koristiti, a ne koriste se uvijek. Na kraju, na ginekologu ili porodničaru je da odluči ako i kada će pozvati anesteziologa. Anesteziolog ne može doći ako ga nitko ne zove. Postupci koje sam opisala se često prikazuju kao nešto što se ne može riješiti pod anestezijom jer su zahvati hitni, ali zapravo to nije uvijek tako. Biopsija, potpomognuta oplodnja, ali i kiretaža u većini slučajeva se može obaviti kada je u službi anesteziolog – ali ga treba pozvati, naglašava ona.

Nedostatak anesteziologa je realan problem pogotovo od kada smo ušli u Europsku uniju.

- Ne možemo od njega pobjeći, kao i od problema nedostatka zdravstvenog osoblja. Nije rješenje samo više anesteziologa to je tek dio rješenja. Problem ne davanja anestezije je puno stariji što je vidljivo iz priča koje dobivamo od žena. One koje su rađale još osamdesetih godina javljaju nam se sa svojim iskustvima. Kakva je to trauma da se i danas živo sjećaju onoga što im se dogodilo prije 30 - 40 godina. Neki zdravstveni radnici nisu svjesni kakvu traumu ostavljaju ženama.

Slična akcija udruge Roda od prije tri godine pobudila je širok interes javnosti, ali nije dala očekivane rezultate u bolnicama.

- Imali smo neke rezultate. Inspekcije su obišle bolnice. Došli smo do određene točke, ali nije odrađeno do kraja. Ono najvažnije nije odrađeno. Nitko u javnosti ne zna koji su problemi identificirani, niti koji je plan da se oni uklone i kako da se usluge poboljšaju. Ono što je potrebno je politička volja da se pokrene. Porodi jesu problematični u smislu skrbi, ali ovdje konkretno govorimo o zahvatima koji se rade bez anestezije, veli ona.

Udruga ima akcijski plan koji će usmjeriti i prema pacijenticama.

Edukacija pacijenata

- Ubrzano prevodimo smjernice Britanskog kraljevskog koledža za opstetriciju i ginekologiju. Oni imaju sjajno razvijene materijale za pacijente koji su razumljivi i objašnjavaju sve mogućnosti, prednosti i nedostatke na razumljiv način za pacijente. Koji postupci postoje i koje su posljedice, pa svatko treba odabrati za sebe. Smjernice će biti dostupne na internetskim stranicama udruge Roda.

- Osim toga proučavamo kodeks FIGO o postupku za informirani pristanak i kako ga dati, zatražiti te o privatnosti pacijenata. Primjerice liječnik iz Splita je u nekoliko navrata iznosio detalje zahvata nad saborskom zastupnicom iako je bio upozoren da time krši zakon, podsjeća Drandić.

Informirani pristanak je puno više od potpisa na papiru.

- Kada se uveo u početku je bio potpis na papiru. Kada uđu u bolnicu žene potpišu pristanak na bolničko liječenje, ali taj potpis na papiru nije potpis u kamenu. On se svakog trenutka može promijeniti, opovrgnuti. Imaš pravo promijeniti mišljenje. Informirani pristanak je nešto što se cijelo vrijeme liječenja odvija. Mislim da bi svi pacijenti u Hrvatskoj trebali znati koja su njihova prava, i da ne čekaju da im se dogodi prometna nesreća ili neka teža bolest. Svi mi imamo pravo na tjelesnu autonomiju, a to znači da odlučujemo o tome što će se dešavati na našim tijelima neovisno o tome gdje smo. To je razgovor koji trebamo započeti već s malom djecom. Nitko te nema pravo dirati bez tvojeg odobrenja. Vrlo jednostavno. To nije samo ženski problem, to je problem cijelog društva, naglašava.

Predstojnik riječke Klinike za porodništvo i ginekologiju Dr. Herman Haller naveo je da je kiretaža zastarjela tehnika koju suvremena medicina u pravilu ne koristi.

- Tu je u pravu. Prema britanskim smjernicama prvo se čeka 7 do 15 dana da spontani pobačaj krene sam. Ako se to ne dogodi sljedeći su korak lijekovi koji potiču maternicu da sama odbaci odumrlo tkivo. Budući da kod 15 posto slučajeva to ne uspije tek tada se ide na operacijski zahvat - kiretažu. Kod nas je vrlo velik problem to što se ti lijekovi u velikom broju bolnica ne koriste.

Nismo ginekolozi

- Ono što je problematično u našem sustavu jest to da mjera kvalitete jesu li majka i dijete preživjeli porod i koliko je bilo operacijskih zahvata kao što je carski rez. Međutim, kvaliteta je cijela slagalica vrlo važnih stvari koje se isprepliću i jedna ovisi o drugoj. Vrlo je važno da sustav počne malo objektivnije i različitije indikatore kvalitete uzimati u obzir ne isključivo kriterij preživljavanja. Što se toga tiče možemo se potapšati po leđima, reći da smo savladali taj korak, ali moramo krenut na druga poboljšanja. Dakle, žene preživljavaju porod – ali pitajmo se kako, naglašava.

Na pitanje je li imala neugodnosti zbog aktivnog izlaganja u javnosti, Daniela tvrdi da je to očekivano, ali se zna nositi s reakcijama.

-Ja ne mogu biti najbolja prijateljica liječnika, ministra ili zdravstvene administracija, ali moramo imati korektan i kritičan odnos. Pri tom moram pretrpjeti i neke pritiske u smislu da smo mi u udruzi nestručne, da nemamo pravo komentirati stručna pitanja, da nismo ginekolozi. Na to smo navikle. Puno je gore kada ti obećaju da će nešto napraviti, a drže fige u džep.

Mobilna aplikacija za trudnice

Udruga Roda priprema mobilnu edukativnu aplikaciju za trudnice. Pružit će im informacije koje su zanimljive za svaki tjedan trudnoće. Na projektu surađuju psihologinje, profesorice primaljstva, roditelji i drugi, pa to nije samo klasično medicinska aplikacija. Cilj je da trudnice osnažimo, veli ona. Projekt financira Erasmus +

Velika razlika između rodilišta

Užasno varira postotak epiziotomije u našim rodilištima. Ispod pet posto je prihvatljivo. Toliko je u Danskoj. U riječkom rodilištu kod 56 posto rodilja koje rađaju vaginalno obavi se epiziotomija. U Puli je to 33 posto, ali ona je usporediva sa sličnim bolnicama, jer se u Rijeci obavljaju četo i rizičniji porodi .

Rode razočarane izvješćem

Konačno je izašlo na svjetlo dana izvješće inspekcija obavljeno prije tri godine.

- Jako sam razočarana izvješćem Ministarstva zdravstva na dvanaest stranice, koje je rezultat 10-mjesečnog rada inspekcijskih timova koje smo svi mi platili da rade svoj posao. To su podaci koje više-manje možete naći u godišnjem izvješću HZJZ-a - komentira Daniela Drandić iz Roda. Očekivala je, kaže, da se analizira rad svake bolnice po konkretnim indikatorima, da znamo kako se gdje radi, i tražile smo ponovno detaljan nalaz. "Ako ćemo poduzeti konkretne radnje, moramo znati slabe točke", zaključuje. (Jasna ORLIĆ)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter


Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini