(Arhiva Glasa Istre)
Europski parlament i Vijeće EU-a postigli su povijesni sporazum o novom zakonu o kritičnim lijekovima koji za cilj ima riješiti problem prekomjerne ovisnosti EU-a o uvozu takvih lijekova, a u pregovorima je, kao izvjestitelj Parlamenta, važnu ulogu imao HDZ-ov eurozastupnik Tomislav Sokol.
Pregovarači Parlamenta i Vijeća u utorak su postigli privremeni dogovor o novim pravilima kojima se nastoji osigurati visoka razina zaštite javnog zdravlja građana EU smanjenjem ovisnosti o zemljama izvan EU i povećanjem konkurentnosti farmaceutskog sektora EU, prenosi Poslovni.hr
Pravila će se primjenjivati na kritične lijekove, a nekoliko odredbi također ima za cilj poboljšati pristup lijekovima od zajedničkog interesa – lijekovima koji nisu dovoljno dostupni da pokriju potrebe pacijenata u nekoliko zemalja.
Eurozastupnici su osigurali da lijekovi za rijetke bolesti mogu imati koristi od strateških projekata i mogućnosti suradnje u nabavi. Dogovoreni tekst utvrđuje kriterije za uspostavljanje industrijskih „strateških projekata” smještenih u EU za stvaranje, modernizaciju i povećanje proizvodnih kapaciteta. Tvrtke koje koriste nacionalnu ili financijsku potporu EU morat će ispuniti jasne obveze, uključujući davanje prioriteta opskrbi tržišta EU.
Za kritične lijekove čija je opskrba uvelike ovisna o trećim zemljama, naručitelji će moći poticati njihovu proizvodnju u EU putem nekoliko fleksibilnih opcija. To uključuje nagrađivanje dobavljača proporcionalno udjelu lijekova i njihovih aktivnih farmaceutskih tvari proizvedenih u EU.
Sporazum predviđa da će Komisija biti dužna pokrenuti postupak nabave u ime država članica, kada to zatraži pet ili više zemalja.
U pregovorima važnu ulogu imao je HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol, izvjestitelj Europskog parlamenta za ovaj zakon. Sokol ističe kako mu je cilj bio i osigurati dostupnost najmodernijih lijekova za hrvatske građane.
„Povratak proizvodnje lijekova u Europu i rješavanje sve izraženijeg problema nestašica lijekova glavni su ciljevi ovog zakona. Europa mora biti manje ovisna o uvozu lijekova koji je u zadnjih deset godina porastao za 88 posto, dok ujedno pacijenti iz manjih država teško dolaze do inovativnih terapija. Kao hrvatskom zastupniku, cilj mi je u ovom procesu osigurati da naši ljudi uvijek u ljekarni mogu nabaviti lijek koji im je potreban i da su im na raspolaganju i najmoderniji lijekovi, kao Nijemcima ili Francuzima”, rekao je Sokol.
Novost je uvođenje javne nabave lijekova na EU razini, što ojačava pregovarački položaj manjih država članica kao što je Hrvatska, i osigurava jednaki pristup najnovijim lijekovima. Pri nabavi lijekova, prednost će se davati lijekovima koji su proizvedeni u EU, čime se potiče povratak proizvodnje lijekova u Europu. Gradnja tvornica lijekova smatrat će se strateškim projektima za Uniju, a to znači više europskog novca za takve projekte.
„Posebno me raduje to što smo osigurali da stvaranje zaliha lijekova u velikim državama više ne smije dovoditi do nestašica u manjim državama. Nažalost, dosad se često događalo da zbog prekomjernog i nepotrebnog gomilanja lijekova u velikim državama, male države ostanu bez prijeko potrebnih lijekova. Takva praksa više neće biti moguća”, zaključio je Sokol.
Predsjednik Odbora za javno zdravstvo Adam Jarubas rekao je da zakon „označava prekretnicu za Europsku zdravstvenu uniju” te da „znači veću sigurnost lijekova za Europljane, ali će također biti bitna podrška reindustrijalizaciji i konkurentnosti EU-a“.
Europska komisija je u ožujku 2025. podnijela prijedlog uredbe o kritičnim lijekovima – kao što su antibiotici, inzulin, cjepiva i lijekovi za kronične bolesti – kako bi se osigurala njihova dostupnost u EU. Preko 50 posto prijavljenih nestašica lijekova uzrokovano je problemima u proizvodnji, uključujući nestašicu aktivnih tvari. Privremeni sporazum moraju odobriti i Parlament i Vijeće prije nego što nova pravila stupe na snagu.