Sutra s početkom u 17 sati u Mediteranskom plesnom centru u Svetvinčentu, održat će se otvaranje i predstavljanje izložbe "Palež u sjećanjima". Riječ je o projektu skupine autora: Željka Cetine, Roberta Doričića, Vane Gović, Igora Jovanovića, Petre Kavrečič, Mihe Kosmača, Nikše Minića, Gašpera Mithansa, Milana Radoševića i Igora Šaponje, a izložbu organiziraju Općina Svetvinčenat, Istarsko povijesno društvo i Udruga UABA Grada Pule. Izložba će biti otvorena za posjetitelje do 23. siječnja svakodnevno od 17 do 20 sati.
Projekt "Palež u sjećanju" usredotočen je na multietničko pogranično područje između Italije, Slovenije i Hrvatske zvano Julijska krajina ili, kako se nazivalo u Drugom svjetskom ratu, Adriatisches Küstenland, odnosno Jadransko primorje. To je područje koje je u zadnjih sto godina doživjelo brojne promjene granica i političkih režima. Primjerice, u Drugom svjetskom ratu jednoga je okupatora (Italiju) zamijenio drugi (Njemačka). Premda je regija od 1920. službeno bila dio Italije, hrvatsko i slovensko stanovništvo razvilo je ustanički pokret protiv režima i agitiralo za priključenje "domovini" Jugoslaviji ili, u nekim slučajevima, za autonomiju Julijske krajine. U Drugom svjetskom ratu došlo je do suradnje hrvatskih i slovenskih ustanika s talijanskim, dok je članstvo u Komunističkoj partiji Italije bilo višenacionalno još u međuratnom razdoblju. U vrijeme rata su nacističke i fašističke okupacijske snage spalile brojna sela u Julijskoj krajini. Ona su nositelji simbolizma područja koje je okupator pokušao "izbrisati" i stoga bi, smatraju autori izložbe, kao i slavni Oradour-sur-Glane, Lidice i Ležáky, morali biti prepoznati kao područja sjećanja.
Ti su ratni zločini obično poduzimani kao uzvratne mjere ili odmazda prema civilnom stanovništvu koje je podupiralo pokret otpora, prije svega partizane i Narodnooslobodilačku borbu. Palež sela gotovo uvijek su pratili pokolji nedužnog civilnog stanovništva, deportacije, pljačka i drugo nasilje. Primjerice, upravo je proteklog tjedna obilježena 75. godišnjica strašnog stradanja mještana sela Bokordići i Šajini, koji su u jednoj hladnoj siječanjskoj noći pali kao žrtve takvog nacifašističkog terora.
(P. SOFTIĆ)