Moramo se zapitati može li 93-godišnjakinja sama odvagnuti rizik ili trebamo mi kao društvo preuzeti tu procjenu rizika. Žena od 93-godina koja je proživjela Drugi svjetski rat morala je odvagati mnoge rizike u svom životu. Stoga ona sama može odlučiti želi li riskirati da se vidi s unucima posljednjih dana svoga života. Na ovaj način ne bi cijelo društvo imalo strahovite posljedice od restriktivnih mjera

Mi smo studirali društvene znanosti i kao takvi ne možemo suditi o izjavama znanstvenika iz oblasti medicine i biologije. Međutim, ono što nas sve više zabrinjava jest činjenica, da ugledni evropski znanstvenici (liječnici, virolozi, imunolozi, epidemiolozi) imaju dijametralno različite stavove o tome kako se epidemiološki pa i društveno-politički treba ophoditi s novim koronavirusom. Zabrinjava nas prije svega, da je komunikacija između njih oskudna – kao da je nema, te da mediji u Hrvatskoj (a do nedavno i u Švicarskoj, Njemačkoj i Austriji – govorna područja koja pratimo) daju prostor uglavnom znanstvenicima koji podržavaju vladajuću epidemiološku politiku, odnosno suzbijanje širenja virusa kroz zabrane okupljanja pa do totalnog „lockdowna“.

Također, do današnjeg dana nismo mogli čitati nijedan opširan, dobro istraživan članak u kojem bi se opisao i prokomentirao švedski put bez lockdowna.

Diskurs bez promjena

Očito je, da su mediji na početku pandemije uveliko doprinijeli senzibilizaciji čitatelja za korona-problematiku. Također su i činili pritisak na vladajuću elitu. Međutim, već je prošlo sedam mjeseci od navodno prvog pojavljivanja virusa na našim prostorima. To znači da medicinska a i društveno-politička znanost uveliko barata novim saznanjima i brojkama, no politički, pa i medijski diskurs NIJE se promijenio.

To nije samo naše mišljenje. Prije desetak dana moglo se čitati, kako Liječnička komora Gornje Austrije poziva na „činjenični, objektivan i konstruktivan diskurs o mjerama korone“. Oni kažu da rastući broj inficiranih uopće nije razlog za paniku. Naprotiv: nema drugog vala, već smo suočeni s "tehničkim laboratorijskim tsunamijem". Apsolutni broj slučajeva nije prikladan ključni broj za određivanje mjera. Tzv. „drugi val“ posljedica je strategije testiranja, a ne razvoja bolesti, navodi komora. Nadalje u članku piše: „Trenutne studije o Covid-19 pokazuju smrtnost od oko 0,25 do 0,36 posto. 'Stoga je smrtnost od Covid-19 veća (otprilike dvostruko veća) od one od sezonskih infekcija gripom, ali daleko od opasnosti koju poznajemo vezane za španjolsku gripu, SARS ili MERS', objašnjava Allerberger, specijalist za kliničku mikrobiologiju i higijenu u Linzu. 'Covid će ostati i pridružiti se poznatim bolestima.'“ Izvor: https://www.tips.at/nachrichten/linz/land-leute/516667-wir-haben-keine-zweite-welle-wir-haben-einen-labor-tsunami-aerztekammer-fuer-ooe-warnt-vor-corona-panik

Preciznost testova

Ako se pored ovog apela Liječničke komore Gornje Austrije čita i izjava Mikea Yeadona, bivšeg glavnog znanstvenika u Pfizeru i voditelja istraživanja plućnih bolesti i alergija, koji kritizira postupanje britanske vlade s koronavirusom, naša zabrinutost raste. Yeadon naime tvrdi, da mjere suzbijanja virusa temeljimo na potpuno lažnim podacima o koronavirusu te da su PCR testovi vrlo zahtjevna tehnologija koja je sklona nevidljivim, vrlo velikim pogreškama. Mnogi testovi su kobni jer dovode do mnogih netočnih rezultata. Yeadon upozorava na pogrešno tumačenje rezultata testa: (...) Skoro svaki pozitivni korona-test je pogrešan, i to ne samo 25% nego 90%. Izvor: https://www.unzensuriert.de/content/112252-ex-forschungsleiter-von-pfizer-fast-jeder-positive-corona-test-ist-falsch

Naš stav o pandemiji jest stoga, da bi mediji trebali apelirati na mjerodavne internacionalne i nacionalne institucije, da se prije odlučivanja o daljnjim mjerama napravi stručnu evaluaciju švedskog puta. Također tražimo da se stvori (barem europski) konzorcij zdravstvenih ministarstava, liječničkih udruženja i znanstvenih institucija raznih specijalizacija (medicinske, biološke, ali i psihološke, ekonomske, političke i pravne struke) čiji cilj bi bio odvagati između rizika i posljedica bolesti koronavirusa te rizika i posljedica po društveno-političko i zdravstveno ustrojstvo uslijed restriktivnih mjera.

Neka od bitnih otvorenih pitanja za vrhunske stručnjake su sljedeća:

1) Ukupna šteta po društvo od restriktivnih mjera treba se staviti u odnos s ukupnim mogućim štetama od švedskog puta.

2) Također treba staviti u odnos štetu koju činimo našoj djeci i mladima spašavajući naše starije sugrađane.

3) Nije li možda rješenje, u ovoj fazi, da starije osobe, osobe narušenog zdravlja i sl. koje smatraju da bi COVID-19 mogao značajno ugroziti njihovo zdravlje same sebi određuju restriktivne mjere, samoizolaciju i sl., kao što je prof. dr. Hendrik Streeck (jedan od najpoznatijih njemačkih virologa, direktor Instituta za virologiju Sveučilišta u Bonnu) napomenuo u svom govoru u Katedrali u Münsteru, 19. kolovoza:

"Rizik od teškog toka SARS-Covid-2 povećava se s godinama. Stoga se moramo zapitati može li 93-godišnjakinja sama odvagnuti rizik ili trebamo mi kao društvo preuzeti tu procjenu rizika. 93-godišnjakinja koja je proživjela Drugi svjetski rat morala je odvagati mnoge rizike u svom životu. Stoga ona sama može odlučiti želi li riskirati da se vidi s unucima u posljednjih nekoliko dana svog života.“ Izvor: https://youtu.be/MVcCRDQJOmE

Na ovaj način ne bi cijelo društvo imalo strahovite posljedice od restriktivnih mjera koje su već sada vidljive širom svijeta - demonstracije, nemiri, osiromašenje najširih slojeva pučanstva, porast kriminala, porast obiteljskog nasilja, psihičke smetnje kod djece i mladih itd.

Guranje u siromaštvo

Pod naslovom „Failing the poor“, u najnovijem THE ECONOMIST, od 26. rujna.2020. piše između ostalog. "Političari koji daljinski upravljaju iz svojih udobnih kućnih ureda trebali bi bolje razmisliti o tome kako bi njihove odluke mogle utjecati na one koje covid-19 potapa u duboko siromaštvo. Sramotno je kad njihovi odgovori na pandemiju povećavaju patnju onih koji imaju najmanje sreće.

Povezane vijesti

• Kina najavljuje stotine milijardi juana za gospodarstvo radi ublažavanja posljedica epidemije
• Južnokorejski predsjednik traži pomoć virusom pogođenom gospodarstvu
• EU razmatra mjere podrške sektorima pogođenima koronavirusom