Poslijeratni turistički razvoj u Istri počinje nakon 1950. godine kada se osnivaju ugostiteljsko-turistička poduzeća i ugostiteljske komore, a stanovništvo se okuplja u turistička društva. Godine 1952. zemlja se otvara inozemnom turističkom tržištu i te je godine osnovan prvi regionalni turistički savez: Turistički savez za Istru, Hrvatsko primorje i Gorski kotar, koji 1953. godine postaje suosnivačem Turističkog saveza Hrvatske i Turističkog saveza Jugoslavije.

Istra se nakon završetka velikoga rata orijentira na tzv. radnički turizam (Odmara se radnička klasa, plavi se Jadran talasa) te na masovni turizam temeljen na konceptu 3 S (sea-sun-sand, tj. more-sunce-pijesak); s iznimkom Brijuna koji od 1949. godine postaju rezidencija predsjednika države Josipa Broza Tita. Tek će 1983. Sabor RH Hrvatske Brijune proglasiti nacionalnim parkom i godinu dana kasnije Brijuni se otvaraju za masovni turizam.

Promociju turizma u doba socijalizma obavljali su turistički savezi i društva (mahom osnovani 1952. godine), gospodarske organizacije (ugostiteljska i prometna poduzeća, turističke agencije i dr.) te specijalizirane organizacije. Promotivne kampanje bile su usmjerene na domaće tržište.

Da bi ubrzala gospodarsku suradnju sa Zapadom, Jugoslavija je 1952. godine učinila važan reformski korak otvaranjem turističkih predstavništava u inozemstvu, reorganizacijom rada putničkih agencija i pasoških formalnosti na graničnim prijelazima te uvođenjem sustava saveznih dotacija namijenjenih obnovi hotela i ostalih smještajnih sadržaja. Hrvatska se u sklopu Jugoslavije pozicionirala kao cjenovno povoljna destinacija za ugodan odmor, čemu je pridonio i strani tisak.

Neka su se primorska mjesta željela pozicionirati kao prestižna ljetovališta pa su uspoređivana s mondenim destinacijama: Rovinj se uspoređivao sa Saint Tropezom, a Opatija s Nicom i Monte Carlom. Status elitne destinacije Opatija je nastojala održati obogaćivanjem ponude, pa je 1963. godine otvoren Casino Rosalia, prva kockarnica u Jugoslaviji i općenito u istočnoj Europi.

U Istri se otvaraju renomirane ugostiteljsko-turističke tvrtke. U Poreču je u studenome 1953. godine osnovano ugostiteljsko poduzeće Riviera. Na inicijativu članova francuskog kluba ljubitelja prirode Polynesie iz Pariza u Poreču je podignut klasični kamp sa šatorima. U veljači 1957. godine osnovano je poduzeće Plava laguna - camp hotel, koje je dvije godine kasnije preimenovano u Plava laguna.

Godine 1961. osnovano je ugostiteljsko-turističko poduzeće Rabac, godine 1963. Jadran u Rovinju, poduzeće Lim iz Vrsara preimenovan je u Anita...

Turizam kao nova gospodarska djelatnost ostvario je funkciju inicijalnog čimbenika razvitka Istre. Godine 1969. usvojen je Regionalni prostorni plan Istre koji je postao osnova za donošenje Koordinacijskog plana za Gornji Jadran 1972. Plan je posebno valorizirao turistički razvoj u Istri.

U specifičnoj turističkoj ponudi Istre iskače naturizam, kada je na Koversadi 1961. godine otvoren prvi naturistički kamp na Jadranu, a tu je prije pedeset godina (1972.) organiziran Međunarodni naturistički kongres. U rovinjskom naturističkom naselju Polaris osnovana je Organizacija naturista Jugoslavije. Godinu dana ranije (1971.) Jugoslavija je pokušala steći dodatnu popularnost na međunarodnom planu kandidirajući Zagreb za sjedište Svjetske turističke organizacije. Međutim za prijestolnicu je tada odabran Madrid.

U idućim godinama realizirano je nekoliko značajnih kapitalnih infrastrukturnih projekata. Ponajprije, na razini Hrvatske 1965. godine završena je Jadranska magistrala. Iste godine turizam dobiva status jednog od strateških pravaca razvoja. U Istri je izgrađeno akumulacijsko jezero Butoniga; godine 1967. vojni aerodrom u Puli proširen je i na civilni promet; u promet je 1981. pušten tunel Učka, gradi se Istarski ipsilon; godine 1986. otvorene su četiri marine: Umag, Rovinj, Pula i Pomer; te godine osnovana je Istra-Jadran koja obuhvaća sve turističke tvrtke na području Istre i Malog Lošinja.

Vrijeme Domovinskog rata (1991.-1995.) nije bilo pogodno za turizam, a u Hrvatskoj se usporedo odvijao i proces tranzicije u kojemu je trebalo provesti i proces privatizacije poduzeća, nositelja turističke ponude u Istri. Važnu uloge u promociji i razvoju turizma u Hrvatskoj dodijeljene su Ministarstvu turizma i turističkim zajednicama.

Izuzetno važno bilo je osnivanje Turističke zajednice Istarske županije 1994. godine, prve takve zajednice u Hrvatskoj. TZ Istarske županije jedan je od pokretača i nositelja Master plana razvoja turizma u Istri. To je ključni dokument na temelju kojega je počeo proces repozicioniranja Istre na turističkom tržištu. Umjesto destinacije sunca i mora, Istra se opredijelila za diversifikaciju turističke ponude, pa je podijeljena na sedam obalnih područja/klastera i jedan klaster u unutrašnjosti Istre. Klaster Umag/Novigrad pozicionira se kao destinacija aktivnog odmora i sporta (Umag), odnosno ribarsko naselje (Novigrad); Poreč kao grad s bogatim kulturnim nasljeđem i koncentracijom aktivnih doživljaja; klaster Vrsar/Funtana kao ribarski gradić namijenjen ljubiteljima prirode i umjetnosti; Rovinj kao romantični grad u mediteranskom okruženju; klaster Pula/Medulin karakterističan je po kulturi, povijesti te namijenjen obiteljskom odmoru; klaster Labin/Rabac obilježava jedinstvo prirode i nasljeđa i raj za umjetnike, dok je unutrašnjost Istre karakteristična po gastronomiji i očuvanom tradicionalnom načinu života. Brijuni s dugom tradicijom u turizmu koji pripadaju klasteru Pula/Medulin promoviraju se kao Otočje djevičanske ljepote.

Po statističkim podacima, u Istri se početkom 21. stoljeća moglo smjestiti više od 218.077 posjetitelja, pogostiti hranom i pićem 237.100 posjetitelja, rekreirati njih 300.000 na više od 70 različitih igrališta i terena, a u lukama se moglo usidriti više od 2.687 jahti turista nautičara.

Povezane vijesti

• PIONIRI POREČKOG TURIZMA: Vizionari i karizmatične osobe vezle sitni vez raskošnog turizma
• PLAN RAZVOJA TURIZMA: Dokument za strateško planiranje razvoja turizma, ali i za buduće investitore
• ISTARSKA ŽUPANIJA: Objavljen Javni poziv za dodjelu potpora za razvoj turistički manje razvijenih područja Istre