ZA NJIH NEMA KRIZE

OBITELJSKI POSAO KOJI TRAJE SKORO 70 GODINA Na njivama OPG-a Grbac u Pomeru stalno se nešto sadi i bere. Svakodnevno prodaju na svom štandu, a kupce čekaju i gotove košarice s raznim povrćem. Počeli su proizvoditi i PRAVU DOMAĆU VEGETU!

Emil Grbac je završio srednju školu za poljoprivrednog tehničara u Poreču, s ocem na njivi radi od malih nogu. Sada vodi posao zajedno sa suprugom Marinom. Kaže da ne može zamisliti da radi išta drugo osim poljoprivrede

| Autor: Doria MOHOROVIĆ
Marina i Emil Grbac (Snimio Milivoj Mijošek)

Marina i Emil Grbac (Snimio Milivoj Mijošek)


Na šest hektara zemlje crvenice u Pomeru vlasnik Emil Grbac uzgaja razno povrće, a od 2013. godine posluje i kao OPG. Povrće koje uberu sljedećeg dana prodaju na svom šarenom štandu u Lošinjskoj ulici na Vidikovcu. Riječ je o obiteljskom poslu koji traje skoro 70 godina, a pokrenuo ga je Emilov djed 1952. godine.

Oko 10 sati dolazimo na njivu OPG-a Grbac u Pomeru. Dočekuje nas Emil koji je već odradio dobar dio radnog dana. Naime, na njivu svakim danom dolazi već u 5 sati, a na polju zna biti sve dok ne padne mrak. Radnici mu se priključuju oko 8 sati, dok ljeti posao za njih započinje već u 6 sati. Primjećujemo da na velikom polju radi šest radnika, a kako kažu supružnici Grbac, ljeti ih je zaposleno čak 12.

Radi se na sve strane; 57-godišnja radnica spretno manevrira traktorom punim povrća, drugi traktor priprema zemlju za sadnju krumpira, a istovremeno se ubrane mrkve stavljaju u stroj za pranje.

foto

Spremanje ubranog povrća (Snimio Milivoj Mijošek)

- Na ovom poslu nema ni dana pauze. Raditi se mora jer ljudi svaki dan jedu, kaže nam vlasnik Emil, koji zajedno s radnicima vrijedno premješta košare pune ubranih plodova. Ni vremenski uvjeti ne mogu spriječiti vrijedne radnike, pa tako rade i po suncu, kiši, snijegu, buri…

- Bitno je prikladno se odjenuti za posao, u skladu s vremenom. Čizme i kabanica po kiši ili šešir kad je sunčano. Nećete vjerovati, ali i kada puše bura, ovdje nije hladno jer ste stalno u pokretu, veli nam Emilova supruga Marina koja vodi štand s povrćem, a često pomaže i na njivi.

Emil je završio srednju školu za poljoprivrednog tehničara u Poreču, s ocem na njivi radi od malih nogu. Sada vodi posao zajedno sa suprugom. Opisuje svoju veliku ljubav prema poljoprivredi, pa kaže da ne može zamisliti da radi išta drugo, što nam potvrđuje i njegova supruga.

- Poljoprivredni posao se stalno isprepliće. Jedno beremo, drugo je u rastu, treće pripremamo za sadnju. Tako da smo uvijek zaposleni, cijelu godinu. U suprotnom, ovaj bi posao bilo nemoguće raditi, priča nam Marina Grbac. Dodaje da su i za vrijeme prvog lockdowna nastavili raditi.

- S obzirom na to da su mnogi dobili otkaz ili morali pauzirati sa svojim poslom, sezonu su radili kod nas. Među njima su bili i studenti i odvjetnici koji su bili izrazito zadovoljni s poslom. Poslije su mi rekli da je rad na polju za njih bilo opuštajuće i ispunjavajuće iskustvo, govori nam sugovornica.

foto

Košarica povrća s pomerskog OPG-a (Snimio Milivoj Mijošek)

Na njihovom štandu na Vidikovcu svakodnevno se može pronaći svježe sezonsko povrće. U dnevnoj su ponudi radič, salata, kapula, kupus, kelj, karfiol, brokula, blitva, špinat, poriluk, celer, peršin, mrkva, cikla, korabica, luk, koromač, batat i tikve. Osim toga, uzeti se može i košarica sa zimskim povrćem.

- U košaricama je krumpir, kapula, mrkva, cikla, kelj, karfiol, kupus, salata, blitva, radič, mladi luk, celer i peršin, objašnjava nam Marina Grbac i dodaje da je cijena svega toga 40 kuna.

OPG Grbac ima svoje stalne mušterije, pa tako svaki dan na štandu prodaju 30-ak takvih košarica. Supružnici su i humanitarci koji donacijom košarica s povrćem pomažu obiteljima iz potresom pogođenih mjesta, a koje su na privremenom smještaju u Puli. Proizvode i domaću vegetu koja se sastoji od sjeckanog povrća, a također je dio ponude na štandu.

- Mrkva, kapula, pomidor, pastrnjak, paprika, celer, koraba i peršin nasjeckaju se na sitne kockice, nakon čega se dodaje sol, otkriva nam postupak proizvodnje Marina Grbac. Cijena jedne takve tegle od 750 ml iznosi 40 kuna. Kaže nam i da u svakom obroku koristi svoje povrće i voće, a ujutro sebi i djeci najviše voli napraviti zdravi smoothie.

Osim njive na kojoj uzgajaju povrće, imaju i maslinik te voćnjak. U ponudi imaju mandarine, kruške, šljive, jabuke i nektarine, ovisno o sezoni. Dio njihove ponude u ljetnoj sezoni su i jagode, a osim postojećeg, posadili su i novi nasad jagoda u kolovozu.

- Svake dvije do tri godine mora se raditi novi nasad. Ove godine očekujemo jaku berbu jagoda. Prva godina je slabija, ali druga je uvijek najplodnija, a tada su i jagode najslađe, dodaju supružnici koji se vesele berbi tog slatkog ploda. Uskoro će započeti i sa sadnjom kiwana, egzotičnog voća koje su imali u ponudi prije tri godine.

- Spremamo se i za pripremu šalše koja će biti bez konzervansa i bez soli. Prije pet godina smo počeli poslovati i s Podravkom, ali svake godine je sve niža otkupna cijena pa smo odustali od toga, veli nam Emil.

Kada imaju viška povrća, prodaju ga trgovačkim centrima. Supružnici vole biti u doticaju sa svojim mušterijama pa se tako raspoloživost povrća i voća može s njima i provjeriti na broj 099/2931502.

foto

Mrkva je najzahtijevnija za uzgoj (Snimio Milivoj Mijošek)

Emil Grbac priča nam o najzahtjevnijem povrću za uzgoj pa izdvaja mrkvu. Objašnjava da ona traži puno vode, sije se 1. kolovoza kada je sunce najupornije, a treba joj osam dana da nikne.

- Tlo za to vrijeme mora biti neprestano vlažno, ako nije, ne može niknuti. I nakon tog razdoblja tlo mora nastaviti biti vlažno dok mrkva ne napravi svoju tanku žilicu. U suprotnom izbijaju krakovi i ne uspije. Mnogi prijatelji, vlasnici OPG-ova pokušali su uzgajati mrkvu, no nije im uspjela. Razlog je, kaže, zemlja crvenica. "Kada ljeti sunce zapeče, zemlja postaje kao kamen. Lakše je mrkvu uzgajati u primjerice Čakovcu, gdje je zemlja pjeskovita", objašnjava Emil koji je znanje i vještine uzgoja mrkve usvojio od oca. Dugi niz godina njegov se otac bavio uzgojem i distribucijom mrkvi.

- Opskrbljivao je mrkvom cijelu Hrvatsku. Na tone i tone tog povrća odlazilo je dnevno iz Pule prema Zagrebu, zaključuje Marina.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater