Povodom 77. obljetnice Dana oslobođenja Labinštine koji se obilježava 28.travnja delegacija Grada Labina i općina Kršan, Pićan, Raša i Sveta Nedelja, Udruge antifašista Labinštine, Saveza udruga antifašista Istarske županije, udruga proisteklih iz Domovinskog rata, Društva Josip Broz Tito i ostalih uzvanika položili su vijence i zapalili svijeće na Spomen obilježju u naselju Vinež uz prigodan komemorativni program. Predsjednik Udruge Antifašista Labinštine Severino Franković rekao je da je 28. travnja prije 77 godina bio dan kada su prestali patnja, teror i ubijanje, kada je okupator protjeran i kada je došla dugo očekivana sloboda.

-Istarski čovjek se odupro mnogo jačem okupatoru, nije otišao u rat za osvajanje nego u borbu za svoju slobodu. Istarski ljudi su otišli u rat 1943. nakon kapitulacije fašističke Italije, sa mnogo jačim neprijateljem, ne da bi osvajili nego branili ono što je njihovo.

Drugi svjetski rat je bio najkrvaviji u povijesti svijeta, uz milijunske žrtve i velike materijalne štete. Sa područja Labinštine u tom je ratu sudjelovalo sedam tisuća ljudi, a njih 1341 je poginulo. U Istri je poginulo 17 tisuća ljudi, to je grad veličine Labina, općine Raša i Svete Nedjelje zajedno. Obilježavanjem Dana oslobođenja moramo se prisjetiti i naših rudara koji su pred stotinu godina imali hrabrosti da se prvi odupru velikom nadolazećem zlu, fašizmu. Imali su hrabrosti da se bore za svoju pravicu i za oni što je bilo njihovo.

Severino Franković - predsjednik Udruge antifašista Labinštine

Danas se prisjećamo i naših dragovoljaca koji su devedesetih morali braniti ono što su njihovi očevi napravili, braniti domovinu od sličnog neprijatelja, samo drugog imena. Svoj su zadatak odradili vojnički korektno i bez ikakve mrlje. Na sve njih moramo biti ponosni, i jesmo ponosni na naše rudare, borce drugog svjetskog rata i borce Domovinskog rata. Svi mi znamo da se u ratu ljudi ubijaju, ali nismo vjerovali da se u Europi to može dogoditi. Nije moje pravo da ocjenjujem tko je u pravu a tko nije, ali slobodno mogu reći djeca, stari, nevini ljudi se ubijaju, ruši se sve što se srušiti može. Danas u 21. stoljeću to je tragedija, rekao je Franković u svom prigodnom govoru. Predsjednik Društva Josip Broz Tito, Josip Hrvatin podsjetio je na događaje koji su prethodili oslobađanju Istre i Trsta nakon što su se partizanske jedinice Dalmatinske divizije u sklopu 4. Armije sa Cresa i Lošinja u desantu iskrcale u Moščenićkoj Dragi i Brseču pa krenule u oslobađanje Labinštine i istočnog dijela Istre.

Labinski gradonačelnik - Valter Glavičić

-Nedešćina je oslobođena 27.svibnja a Labin dan kasnije. Nijemci su se pokupili u Rašu i Krapan gdje su vođene borbe, a nakon što su potjerani prema Puli srušili su most na Most Raši kako partizani ne bi krenuli za njima. Kada su potjerani iz Pule koja je oslobođena ofenziva partizana je nastavljena prema Trstu koji je kasnije oslobođen, podsjetio je Hrvatin. Labinski gradonačelnik Valter Glavičić rekao je kako vrijeme odmiče sve je teže pričati o tim vremenima, a u javnosti je sve manje dobrodošlice i empatije prema događajima iz drugog svjetskog rata. Istaknuo je i kako je Labin prošle godine velikom proslavom obilježio 100. obljetnicu Labinske republike koja je bila i prvi organizirani otpor nadolazećem fažizmu te kako treba očuvati spomenike iz NOB-a kako se ne bi zaboravilo što se tada događalo.

Sudionici komemoracije kod spomen obilježjana Vinežu

-Rat u Ukrajini je jedna velika glupost jer je jedna velika sila odlučila silom preuzeti nešto što joj ne pripada. Svi takvi ratovi završavaju pobjedom pravde i naroda koji je napadnut, pobjedom slobode i povratom okupiranog teritorija. Trebamo svi skupa više raditi na jačanju svijesti i prenošenju povijesnih događaja. Cijeli sustav je zakazao po tom pitanju pa i obrazovni jer se u našim školama ne uči o tim povijesnim događajima iz 2.svjetskog rata. Pozivam sve ljude da budu ustrajni i uporni, da čuvaju tekovine koje se ne smiju nikad zaboraviti, poručio je Glavičič. Nakon polaganja na Vinežu, cvijeće će položeno i na spomen obilježju u Sv. Nedelji.

Povezane vijesti

• Sedam filmova na prvom Shpeena DOX-u
• Mozaik kao slikarstvo za vječnost
• Obitelj Diminić - Štifanić pomaže svome zavičaju