SRP I DRUŠTVO JOSIP BROZ TITO

OBILJEŽENA 177. OBLJETNICA ROĐENJA GIUSEPPINE MARTINUZZI: Pedagoginja, spisateljica, novinarka i socijalistkinja ispred svog vremena

| Autor: Branko BIOČIĆ
Giuseppina Martinuzzi

Giuseppina Martinuzzi


Prigodnom komemoracijom i polaganjem cvijeća predstavnici Regionalne organizacije SRP-a i Labinskog društva Josip Broz Tito na labinskom gradskom groblju obilježili su 177.godišnjicu rođenja istaknute pedagoginje, spisateljice, novinarke i socijalistkinje Giuseppine Martinuzzi.

O životnom putu, liku i djelu ove istaknute Labinjanke koja je bila među prvim ženama socijalistkinjama, uz rame Rose Luxemburg i Clare Zetkin govorio je predsjednik Regionalne organizacije SRP-a Vladimir Kapularin koji je istaknuo da je Giuseppina Martinuzzi koja se rodila 14. veljače 1884. bila među pionirkama među ženama onog vremena koja je svojim djelovanjem ostavila neizbrisiv trag iza sebe te osigurala svoje mjesto u povijesti Istre, Italije ali i puno šire.

Komemoracija u Labinu (Snimio Branko Biočić)

Rođena je u imućnoj porodici, otac joj je bio ugledni pripadnik gradskog društva, u nekoliko navrata i na poziciji gradonačelnika. Obitelj vuče porijeklo iz Furlanije a prvi prethodnik nastanio se u Labinu negdje sredinom 17.stoljeća. Giseppina je željela postati učiteljica što je i uspjela a osim pedagoškog rada bavila se pisanjem i novinarstvom, istaknuo je Kapuralin te dodao

- Radila je u školi u Labinu, Galižani, Mugi i Trstu. U sklopu svog pedagoškog opusa pisala je i priručnike, udžbenike. Poznat je njezin rad na memoničkom priručniku kao pomagalu za praćenje učnog programa. U svom radu nailazila je na nerazumijevanje austrijskih vlasti jer njezini radovi nisu nailazili na divljenje i ljubav kod djece prema austrijskom domu. Osim pedagoškog rada bavila se pisanjem poezije i proze, surađivala je sa mnogim novinama iz Istre i Italije a pokrenula je i vlastiti časopis Pro patria. Od samog je početka ispoljavala visoku dozu senzibiliteta za djecu siromašnih socijalnih slojeva i djecu radnika što će zadržati do kraja. U to je vrijeme pripadala republikanskom pokretu i iridentizmu ali ju je njezin rad sa djecom iz siromašnih radničkih obitelji senzibilizirao za društvenu nepravdu i predstavljao je osnovu za njezino kasnije političko djelovanje. Prema vlastitom kazivanju socijalistkinjom je postala 1900.godine, u zrelim godinama, a 1921. pristupila je novoosnovanoj Komunističkoj partiji Italije.

Surađivala je i s pokretom labinskih rudara a u njezonoj biblioteci pronađena su djela Marxa i Engelsa.   Svojim političkim i teorijskim radom jasno je pokazala kako borba protiv fašizma nužno podrazumijeva borbu protiv kapitalizma, rekao je Kapuralim te naglasio kako se nakon odlaska sa Životne scene o Martinuzzi nije puno govorilo jer je to bilo razdoblje fašističke okupacije. Zanimanje za nju počelo je 50-tih godina prošlog stoljeća do 70-tih, objavljena su i mnoga njezina djela a Giacomo Scotti napoisao je o njoj i biografsku knjigu.

Predsjednik gradskog društva Josip Broz Tito Josip Hrvatin rekao je kako je polaganje cvijeća na njezin grob i doprinos obilježavanju 100. obljetnice Labinske republike.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater