valorizacija Parka skulptura
NOVA STRATEGIJA Dubrova ima izvanrednu budućnost za lokalnu zajednicu, ali i šire, za kulturu i turizam
Par skulptura Dubrova
U izradu dvojezične strategije tijekom sedam mjeseci bili su uključeni svi ključni dionici koji mogu utjecati na razvoj Parka skulptura Dubrova kao brenda kulturnog turizma. Marta Berčić, iz Društva za istraživanje i potporu Rijeka, istaknula je da veliku ulogu u brendiranju toga područja imaju lokalna zajednica i Istarska županija, koje trebaju odlučiti o budućem upravljanju i valorizaciji Parka, a po strani ne smije ostati ni država jer su skulpture u Parku od iznimne vrijednosti
Strategija kulturno-turističke valorizacije Parka skulptura Dubrova ima tri prioritetna područja valorizacije kulturne i prirodne baštine ovoga područja usmjere ka turizmu ali najprije treba srediti dokumentaciju i vlasništvo. Potom slijedi zaokruživanje financijske konstrukcije i tehničko opremanje kako bi se zaštitilo ovo područje od uništavanja.
Rekla je to, između ostaloga, Marta Berčić, iz Društva za istraživanje i potporu Rijeka, koje je izradilo dvojezičnu strategiju na 80-ak stranica, a u čiju su izradu tijekom sedam mjeseci bili uključeni svi ključni dionici koji mogu utjecati na razvoj Parka skulptura Dubrova kao brenda kulturnog turizma. Naglasila je kako veliku ulogu u brendiranju toga područja imaju lokalna zajednica i Istarska županija, koje trebaju odlučiti o budućem upravljanju i valorizaciji Parka, a po strani ne smije ostati ni država jer su skulpture u parku od iznimne vrijednosti.
Prva i ključna stepenica
- Gosti koji ovdje dolaze predstavljaju dio novog turizma, njegovu novu dimenziju. Glavni cilj treba biti osiguranje sredstava za redovno i investicijsko održavanje, a važno je i odabrati model upravljanja kako bi se sve to stavilo u funkciju turizma, zaključila je Berčić istaknuvši kako je strategija prva i ključna stepenica za daljnje održavanje i razvoj kulturne baštine.
Renata Kiršić iz Mediteranskog kiparskog simpozija istaknula je također da je ovo temeljni dokument za očuvanje Parka skulptura Dubrova i njegov daljnji razvoj.
- Slijedi izrada studije održivosti koja će pokazati kako doći do financijske održivosti. Imamo različite pristupe u svemu što se radi, izazovno je držati sve pod kontrolom i za sada u tome uspijevamo. Ove mjere pokazuju nam u kome smjeru ići i kako zatvoriti financijsku konstrukciju. Ova strategija pomoći će svim donosiocima odluka, vrlo je korisna i nadam se da se nećemo osloniti samo na lokalni proračun za njezinu realizaciju, rekla je Kiršić.
Nova publika i nova energija
Vladimir Torbica, pročelnik Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije, izrazio je zadovoljstvo što je ova strategija ugledala svjetlo dana i zahvalnost svima koji su na njoj radili i surađivali.
- Imamo različite parkove i kiparske kolonije u Istri ali ništa nije usporedivo sa Dubrovom koja je Muzej suvremene umjetnosti na otvorenom. Nigdje na jednom mjestu nema toliko velikih imena pa se na svim razinama moramo organizirati da ovaj park što bolje valoriziramo i iskoristimo. Moramo sjesti i procijeniti što je najbolje, te kako i gdje pronaći sredstva za ovaj Park skulptura na Dubrovi jer Dubrova ima izvanrednu budućnost za ovu lokalnu zajednicu ali i šire za kulturu i turizam. Dubrova bi trebala biti središte za Istru, ali važna je i na nacionalnoj razini, rekao je Torbica.
Labinski gradonačelnik Valter Glavičić rekao je kako svi znamo da je Dubrova jedinstvena ali pitanje je da li je takvom i doživljavamo.
- Ovdje je neprocjenjiva vrijednost ne samo za nas nego i za cijelu državu i Europu a mi smo u zadnje vrijeme vodili borbu sa smećem u parku jer sa malim koracima čovjek je često najviše opterećen. Na otvorenju ovogodišnjeg Mediteranskog kiparskog simpozija bilo je mnogo ljudi, posebice mladih što pokazuje da se budi jedna nova energija. Svi EU fondovi neće nam pomoći ako se mi ne zbudimo. Probudili se jesmo i sada moramo gledati naprijed. Studija tj. strategija definira ovaj prostor u segmentu kulture i turizma jer ovdje prolazi 300 tisuća ljudi koji opstaju po sedam dana, znamo tko su i odakle dolaze, i to trebamo iskoristiti, zaključio je Glavičić.
Strategija je izrađena u sklopu projekta RECOLOR koji se odnosi na oživljavanje i unaprjeđenje umjetničkih djela i krajolika na Jadranu. Projekt traje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2021., a njegova je ukupna vrijednost oko dva milijuna eura od čega se iz proračuna Grada Labina osigurava 208 tisuća eura a bespovratna sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj iznose 176.800 eura ili 85 posto. Opći cilj projekta RECOLOR je povećati turistički potencijal urbanih i prirodnih krajobraza u Hrvatskoj i Italiji, koji često nisu u potpunosti iskorišteni.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
