NAJNOVIJE


RADNICI NA ČEKANJU

NEOBIČAN POTEZ CIMOSA Poslat će doma 40 radnika da vide mogu li bez njih?!


U proizvodnji ne bi trebalo biti viška, posebice stoga što Roč i Buzet koriste vanjske usluge kroz agenciju za posredovanje u zapošljavanju, odnosno nekakve kooperantske druge firme, komentar je Darka Vidmara, voditelja ureda Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije

Četrdesetak djelatnika hrvatskog dijela Cimosa iz tvornica u Buzetu, Labinu i Roču, većinom iz režije, dobilo je rješenje o oslobađanju od obveze rada. Drugim riječima na čekanju su te im je ponuđeno drugo radno mjesto, doznajemo neslužbeno. Onaj tko to ne bude htio prihvatiti dobit će otpremninu. Znači li to da se smanjuje obim poslovanja u idućoj godini, na što upućuju ove mjere optimiziranja, pitali smo Cimosov press centar uz zamolbu za komentar. U rekordno kratkom roku dobili smo odgovor da nam komentar neće proslijediti.

Podatak da su Cimosovi neproizvodni radnici doista na čekanju potvrdio nam je regionalni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske za Istru Đino Šverko.

Već otišlo tisuću radnika

- Imam istu takvu informaciju da je to čekanje i da se s time pokušava vidjeti jesu li ti ljudi potrebni i jesu li nužni za proizvodnju. Malo neobičan inovacijski postupak. Pošalješ ga doma i vidiš da li bez njega možeš ili ne možeš. Dao sam preporuku Radničkom vijeću i našem glavnom sindikalnom povjereniku u Cimosu da poruče Upravi da ne poduzima neke neuobičajene poteze, kao i da komunicira sa socijalnim partnerima, sa sindikatima, da vidi da li se baš tako mora ili ima načina da se zadrži te radnike. Posebno smo osjetljivi kada se radi o pitanju radnih mjesta. Nama je od početka godine otišlo tisuću radnika iz Uljanika i "3. maja" na sve strane, po Europi. To je pravi egzodus industrijskih radnika u Hrvatskoj, izjavio je Šverko.

Komentar smo zatražili i od Darka Vidmara, voditelja Ureda Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije koji kaže da je u P. P. C.-u koji objedinjuje Cimosove tvornice u Buzetu, Roču i Labinu s oko tisuću zaposlenika, uprava predložila Radničkom vijeću novu mikro shemu. Posljedica je četrdesetak radnika viška u organizaciji, najvećim djelom iz režijskih poslova no među njima je i sedam, osam proizvodnih radnika iz tvornice Labin.

Drugo radno mjesto ili otpremnina

- Radničko vijeće je ovih dana dalo suglasnost na takvu mikro shemu organizacije temeljem koje će poslodavac s tih četrdesetak radnika obaviti razgovore pojedinačno i nakon toga bit će im ponuđeno ili rješavanje kroz tehnološki višak, odnosno neko drugo radno mjesto u skladu s njihovom školskom spremom i dosadašnjim radnim mjestom. Problem koji mi kao sindikat vidimo je da se proizvodni radnici proglašavaju viškom jer smatramo da u proizvodnji ne bi trebalo biti viška, posebice stoga što Roč i Buzet koriste vanjske usluge kroz agenciju za posredovanje u zapošljavanju, odnosno kooperantske druge firme pa bi trebalo možda najprije porazmisliti o rješavanju viška kroz smanjenje učešća agencije za zapošljavanje i kooperanata, izjavio je Vidmar.

Procjenjuje se, kaže Vidmar, da bi taj postupak trebao završiti negdje do sredine prosinca, do onda će se znati tko će biti višak, tko je prihvatio novo radno mjesto.

- U 2019. godini očekuju veliki pad proizvodnje u Labinu i zbog toga takvi potezi poslodavca. No mi smatramo da to ne bi trebalo tako biti, jer već sada radnici iz Labina odlaze raditi u Buzet i Roč i tih godinu dana bi se moglo premostiti, umjesto da se nekim agencijskim radnicima plaća smještaj i hrana i da imaju daleko veće plaće od domicilnih radnika. Ne vidim razloga da bi trebalo otkazivati postojećim radnicima jer su to ljudi koji su po deset, petnaest godina u Cimosu. Na kraju će ostati na individualnoj odluci svakog radnika hoće li prihvatiti ponuđeno ili će radije otići, zaključio je Vidmar.

U kontekstu činjenice da je Cimos u privatnom vlasništvu jasna je Cimosova medijska zatvorenost. Proizvođač automobilskih dijelova Cimos d.d. - Automobilska industrija Kopar lani je prešao u ruke tvrtke TCH u sastavu talijanskog poslovnog sustava Palladio Holding Group sa sjedištem u Vicenzi. Međutim jasno je i da je okruženje itekako zainteresirano za sve što se događa u ovoj firmi za koju kažu da je po veličini i značaju druga metalska tvrtka u Istri.

Službeni komentar izostao je i kada smo u prvoj polovici godine pisali da Cimosu nedostaje radnika metalske struke s obzirom da je u hrvatskom dijelu Cimosa povećan obim poslovanja, razvijaju se novi proizvodi, a narudžbe stalno rastu. Povećana proizvodnja nije se tada uspijevala pokriti domicilnim radnicima već su se vrhovi u proizvodnji "peglali" kroz ispomoć radnika iz bivših tvornica koje je Cimosova grupacija imala u Srbiji, Bosni i Hercegovini, kao i posudbom radnika iz brodogradilišta.

Konačno, hrvatska država itekako je bila blagonaklona prema Cimosovoj akviziciji kada je vođena premisom očuvanja radnih mjesta u hrvatskom dijelu Cimosa, uoči kupoprodaje donijela odluku o načinu podmirenja duga kojeg je Cimos imao prema Riječkoj banci. Slovensko Društvo za upravljanje imovinom banaka od hrvatske Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka otkupilo je sedam milijuna eura potraživanja i taj iznos uplatilo u hrvatski državni proračun. Hrvatska je strana time otpisala dio duga od 20 milijuna eura, a upravo je rješenje Cimosova duga izvansudskom nagodbom između Slovenije i Hrvatske bio uvjet talijanskog fonda za realizaciju kupoprodajnog ugovora o privatizaciji Cimosa.

Dogovorili se oko zemljišta

Valja podsjetiti na još jedan potez. Početkom kolovoza ministar državne imovine i predsjednik Uprave tvrtke TCH Cogeme i izvršni direktor Cimosa potpisali su nagodbu kojom su riješeni dugogodišnji imovinskopravni odnosi na zemljištima na kojima se nalaze Cimosovi pogoni u Buzetu i Roču, ukupne površine 22 tisuća kvadrata, koji prilikom pretvorbe nisu prešli u vlasništvo Cimosa, a nisu bili evidentirani ni kao državna imovina. Zbog neriješenog statusa, investitoru i novom vlasniku Cimosovih tvornica u Istri otežano je bilo kakvo daljnje ulaganje u nekretnine. U državni je proračun za to zemljište uplatio dogovoreni iznos te najavio novi ciklus ulaganja u otvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje kvalitete postojećih uvjeta rada u tvornicama u Buzetu i Roču. Sada je međutim četrdesetak radnika na čekanju. (G. ČALIĆ ŠVERKO)


Podijeli: Facebook Twiter