Rastući problem zbrinjavanja komine maslina, osobito nakon novih zakonskih okvira iz 2025. godine, potaknuo je nova znanstvena istraživanja u Istri. U Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču provode se opsežni pokusi o kompostiranju tog nusproizvoda i njegovoj održivoj primjeni u poljoprivredi, a projekt vodi dr. sc. Marko Černe.

Komina maslina, nusproizvod prerade maslina, posljednjih je godina sve veći izazov za proizvođače. Novi propisi omogućili su njezinu izravnu primjenu na poljoprivrednim površinama, no takva praksa otvara niz pitanja o utjecaju na tlo, biljke i okoliš. Upravo zato istraživanja koja se provode u Poreču imaju važnu ulogu u traženju rješenja kako kominu pretvoriti iz problematičnog ostatka u vrijedan resurs koji se može sigurno vratiti u proizvodni ciklus.

(Institutu za poljoprivredu i turizam)

Projekt i istraživački tim

Projekt "Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti" provodi se u sklopu programa Hrvatske zaklade za znanost. Voditelj je dr. sc. Marko Černe, viši znanstveni suradnik na Zavodu za poljoprivredu i prehranu Instituta, dok je u istraživanje uključen i mladi istraživač Abdelaali Olcaid iz Maroka.

Projekt se nadovezuje na ranija istraživanja financirana također od Hrvatske zaklade za znanost, uključujući i bilateralni projekt sa slovenskim institutom Jožef Stefan pod nazivom "Valorizacija ostataka iz prerade maslina pomoću mikrobnog viševrstnog biokatalitičkog agregata". Planirano trajanje aktualnih pokusa je tri godine, uz mogućnost nastavka kroz nove projekte.

U središtu istraživanja je razvoj učinkovitih metoda kompostiranja komine maslina te procjena njezine primjene u različitim poljoprivrednim kulturama.

(Institutu za poljoprivredu i turizam)

Zašto je kompostiranje nužno

Kako ističe dr. sc. Marko Černe, komina u svježem stanju ima niz nepovoljnih svojstava.

"Komina u svježem stanju ima potencijalno fitotoksična i antimikrobna svojstva zbog prisutnosti ostataka ulja, fenolnih spojeva, organskih kiselina i kiselog pH. Takav materijal ne može se izravno primjenjivati na tlu jer može negativno utjecati na rast biljaka i mikrobiološku aktivnost tla. Upravo zato je nužna prethodna obrada, a kompostiranje se pokazalo kao jedno od najprihvatljivijih rješenja s ekološkog i ekonomskog aspekta", pojašnjava Černe.

(Institutu za poljoprivredu i turizam)

Kako funkcionira kompostiranje

U istraživanjima se koristi sustav aerobnih bioreaktora – tri spremnika zapremnine po 500 litara, opremljena sustavima za prisilno prozračivanje, mjerenje temperature i kisika te mehaničkim miješalicama.

Proces započinje pripremom kompostne smjese koja se sastoji od komine, strukturnih materijala poput slame te izvora dušika. Nakon punjenja bioreaktora, kompresor upuhuje zrak kroz smjesu kako bi se osigurali aerobni uvjeti nužni za aktivnost mikroorganizama. Temperatura se kontinuirano prati, a smjesa se povremeno miješa radi održavanja prozračnosti.

"Naš cilj je ubrzati proces biorazgradnje komine i pritom dobiti kvalitetan kompost koji se može sigurno koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji. Korištenjem bioreaktora s kontroliranim uvjetima možemo značajno unaprijediti učinkovitost kompostiranja", kaže Černe.

(Institutu za poljoprivredu i turizam)

Različite kompostne smjese

U sklopu istraživanja razvijeno je više tipova kompostnih smjesa. Osnovnu varijantu čine komina i slama, dok se u drugim varijantama dodaju izvori dušika poput uree ili ovčjeg gnoja. U novijoj fazi ispituje se i primjena kokošjeg gnoja.

"Ključno je postići odgovarajući omjer ugljika i dušika te osigurati dobru prozračnost smjese. Ako je komina previše zastupljena, proces kompostiranja se usporava ili zaustavlja, dok dodatak strukturnih materijala i dušika poboljšava razgradnju", ističe Černe.

Kompostiranje se provodi i u statičnim kompostnim hrpama kako bi rezultati bili primjenjivi u praksi kod maslinara. U oba slučaja optimalno trajanje procesa je oko pet mjeseci, što je znatno kraće od prirodne razgradnje koja može trajati i do četiri godine.

Pokusi na poljoprivrednim kulturama

Poseban dio istraživanja odnosi se na primjenu kompostirane i svježe komine u uzgoju različitih kultura poput kupusa, endivije, krumpira i luka.

"Primjena svježe komine može imati negativne učinke ako se koristi u prevelikim količinama. Fitotoksičnost može dovesti do smanjenog klijanja i rasta biljaka, pa čak i do potpunog izostanka vegetacije", upozorava Černe.

(Institutu za poljoprivredu i turizam)

Ovoga proljeća istraživanje se prenosi i na pokusno imanje Instituta, gdje su posađene presadnice ranog kupusa na parcelama tretiranima različitim vrstama komposta, ali i svježom kominom. Cilj je pratiti ponašanje materijala u stvarnim uvjetima proizvodnje.

Zakonski okvir i ograničenja

U pokusima se strogo poštuju važeći propisi, uključujući ograničenje unosa dušika od najviše 170 kilograma po hektaru. Istodobno se ispituje i učinak maksimalno dopuštene količine od 80 tona svježe komine po hektaru, što je predviđeno novim zakonskim okvirom.

Dugoročni cilj istraživanja

Istraživanje je osmišljeno kao dvogodišnji ciklus s plodoredom – nakon kupusa planira se sadnja endivije, a potom krumpira i luka. Time će se pratiti i dugoročni učinci komposta i komine na tlo.

Dodatna vrijednost projekta je povezivanje različitih organskih nusproizvoda, uključujući i kokošji gnoj, u sustav kružnog gospodarstva. Cilj je razviti model u kojem se nusproizvodi pretvaraju u siguran i agronomski vrijedan resurs.

Kako ističu istraživači, ključna poruka jest da primjena komine ovisi o dozi, načinu primjene i prethodnoj obradi. Kompostiranje se pritom pokazuje kao najučinkovitije rješenje jer omogućuje kontroliranu razgradnju i smanjenje štetnih svojstava.

Rezultati ovih istraživanja trebali bi dati konkretne smjernice poljoprivrednicima i maslinarima – treba li kominu prije primjene kompostirati, u kojim omjerima pripremiti smjese te kolike količine koristiti.

U konačnici, cilj je omogućiti održivo gospodarenje kominom maslina i njezino vraćanje u poljoprivredni sustav kao vrijedan resurs, umjesto da ostane okolišni problem.

Povezane vijesti

• PULSKI POVJESNIČAR IGOR JOVANOVIĆ: Neposredno poslije Drugog svjetskog rata, bjegovi su bili većinom političke naravi, jer se dio istarskog stanovništva nije slagao s novim političkim sistemom. ODLAZILI SU I UVJERENI KOMUNISTI KOJI SE NISU SLAGALI S RASKIDOM VEZA SA STALJINOM
• Nakon Drugog svjetskog rata, bjegovi su bili političke naravi jer se dio istarskog stanovništva nije slagao s novim političkim sistemom
• VIŽINADA: LAG-ov poljoprivredni natječaj