Svaka sredina, pa i šira lokalna zajednica ima svoje specifičnosti koje treba uvažavati, njegovati i održavati. Naročito se to odnosi na ruralne sredine u Istarskoj županiji koje su udaljene od većih središta, slabo prometno povezane s gradskim naseljima, naglasila je pročelnica županijskog Upravnog odjela za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Patricia Percan

Prijedlogom smjernica za izradu Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, Ministarstvo znanosti i obrazovanja predlaže, uz ostalo, racionalizaciju i optimiziranje broja škola i programa, te ukidanje postojećih srednjoškolskih ustanova u onim sredinama gdje one nisu optimalne veličine. Od svih se osnivača očekuje da argumentiraju rad onih škola s malim brojem učenika te odluče koja će se obrazovna ustanova ugasiti, a koja promijeniti status.

Prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, matična srednja škola može se ustrojiti s najmanje osam razrednih odjela i 150 učenika, a srednja škola optimalne veličine ima 16 do 20 razrednih odjela, odnosno 400 do 500 učenika. Iznimka su škole koje se nalaze na potpomognutim područjima i brdsko planinskim područjima.

Da li je time doveden u pitanje opstanak buzetske Srednje škole, ustanove s 40-godišnjom tradicijom, koju u aktualnoj školskoj godini pohađaju ukupno 133 učenika? Upitali smo Istarsku županiju kao osnivača kakav je njen stav.

Neke izuzete

U Istri je ukupno sedam škola s manje od 150 učenika. Uz Srednju školu Buzet, to su Škola primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula, Talijanska srednja škola "Leonardo da Vinci" Buje, Talijanska srednja škola Rovinj, Glazbena škola I. M. Ronjgova Pula, Škola za odgoj i obrazovanje Pula i Privatna gimnazija Jurja Dobrile Pula. Međutim, iz smjernica se da iščitati da potencijalna opasnost gašenja, ukoliko je sudeći po najnovijim istupima resorne ministrice uopće ima, prijeti samo buzetskoj školi. Jer iz optimalne veličine škola izuzete su srednje škole koje izvode programe za rijetka i tradicijska zanimanja, umjetničke škole, škole s programima na jeziku i pismu nacionalnih manjina i škole za učenike s teškoćama, škole na otocima, područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima te privatne škole s pravom javnosti.

Zabrinut zbog mogućeg gašenja buzetske Srednje škole, gradonačelnik Buzeta Siniša Žulić je krajem prošlog tjedna uputio jdopis Ministarstvu znanosti i obrazovanja, ministrici Blaženki Divjak. Gubitkom brdsko-planinskog statusa koji je dosada "štitio" Buzet od stroge primjene nekih državnih standarda Buzećani se pribojavaju da postoji opasnost da buzetska Srednja škola više neće imati uvjete za opstanak.

Nova mreža izrađuje se i za osnovne škole. Prilikom izrade prijedloga Mreže osnovnih škola na svom području osnivači se trebaju pridržavati i određenih smjernica pa tako i racionalizacije škola, za škole manje od optimalne škole, odnosno manje od 300 učenika, a svakako za one manje od 150 učenika, uzimajući u obzir određene kriterije. Potrebno je preispitati opravdanost samostalnog rada škola s manjim brojem učenika od optimalnog. Utvrditi potrebu i dinamiku okrupnjavanja škola, statusnim promjenama matičnih škola u područne škole, pripajanjem ili spajanjem matičnih škola s manjim brojem učenika kao i statusnim promjenama područnih škola, racionalizacijom njihova broja ili pripajanjem drugoj matičnoj školi. No, za sada ne raspolažemo s brojem takvih osnovnoškolskih ustanova u Istri.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, doznajemo u resornom županijskom odjelu, održalo je početkom veljače s osnivačima svih osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj prezentaciju smjernica za izradu nove Mreže osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova i programa obrazovanja. Smjernice je potrebno donijeti kako bi osnivači dobili upute radi lakše izrade prijedloga mreže.

- Nakon predstavljanja smjernica, o čemu je javnost upoznata putem medija, osnivači škola dobili su zadatak da se osvrnu na predložene smjernice u roku od četrnaest dana, što smo i učinili. Primjedbe i prijedloge koje smo u predviđenom roku uputili prema resornom ministarstvu sačinjeni su nakon prikupljenih mišljenja i komentara od 25 osnovnih škola, 21 srednje škole i učeničkog doma, (osnivač ovih škola i doma je Istarska županija), te jedinica lokalne samouprave s područja Istarske županije, ističe pročelnica županijskog Upravnog odjela za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Patricia Percan.

Tek nakon donošenja konačnih smjernica, kaže Percan, bit će ih u mogućnosti komentirati.

- Naravno da već sada možemo reći da broj učenika nikako ne može biti jedino mjerilo u kreiranju optimalne škole. Svaka sredina, pa i šira lokalna zajednica ima svoje specifičnosti koje treba uvažavati, njegovati i održavati. Naročito se to odnosi na ruralne sredine u Istarskoj županiji koje su udaljene od većih središta, slabo prometno povezane s gradskim naseljima. Geografske specifičnosti nekih jedinica lokalne samouprave koje karakteriziraju raštrkana i teško pristupna sela i zaseoci iziskuju dobru organizaciju prijevoza za koju je nadležan osnivač, a eventualnim gašenjem, odnosno pripajanjem područnih škola, odjeljenja bilo bi još teže putovanje učenika do matičnih škola na puno većoj udaljenosti, ističe Percan.

Manji broj učenika od optimalnog omogućava kvalitetniji pristup učenicima pri izvođenju nastave, a u nekim školama nastavu pohađaju i štićenici, djeca bez adekvatne roditeljske skrbi Caritasove kuće. Za takvu je djecu, kao i za djecu s teškoćama puno kvalitetnije školovanje u malim školama i razrednim odjelima. Okrupnjavanje škola podrazumijeva onemogućavanje dostupnosti obrazovanja svima pod jednakim uvjetima.

Konačan prijedlog

Racionalizacija se ne sastoji samo u tome da se analizira ekonomska održivost škole. Treba uzeti u obzir i interese učenika, njihovih roditelja, sredine u kojoj škola postoji i djeluje niz godina. Pripajanjem manjih matičnih škola neće se uštedjeti na prijevozu učenika, jer još uvijek ne postoje prostorni uvjeti koji bi mogli prihvatiti ukupan broj učenika "spojenih" škola u jednu školsku zgradu uz ispunjenje svih parametara iz Državnog pedagoškog standarda.

U županijskom odjelu napominju da će konačan prijedlog Mreže osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova te programa Istarska županija izraditi u uskoj suradnji sa školama i osnivačima, na čemu se radi već neko vrijeme.

Takav usuglašeni prijedlog poslat će se na donošenje Skupštini Istarske županije, a prijedlog Mreže kojeg donosi Skupština upućuje se Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Nakon što svi osnivači donesu prijedloge mreža za svoje područje, resorno će ministarstvo uz mišljenje Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala izraditi objedinjen prijedlog, a Mrežu za područje Hrvatske donosi Vlada na prijedlog ministarstva znanosti i obrazovanja.

Povezane vijesti

• Tko prepisuje, dobiva ukor
• U istarske škole krenut će 90 prvašića manje nego lani
• Prijem za najbolje učenike u Vižinadi