(N. LAZAREVIĆ)
Prosječne cijene stanova, kuća i apartmana u Hrvatskoj u prošlih su godinu dana skočile najviše u posljednjih 11 godina, što stambeno nezbrinute mlade obitelji i ostale kupce dovodi u očaj. Međutim, stručnjaci Burze nekretnina upozoravaju da je napuhavanju cijena došao kraj i da će se one uskoro smiriti.
Prodani stambeni objekti u Hrvatskoj, novi i rabljeni, u prvom su tromjesečju bili 7,4 posto skuplji po kvadratu nego u istom razdoblju prošle godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Prosjek najviše podiže Zagreb, gdje su stanovi poskupjeli rekordnih 11,4 posto po četvornom metru, više nego na Jadranu na kojem su cijene kvadrata porasle 7,4 posto.
Zbog želje za zaradom od turizma i iznajmljivanja, najveća potražnja za stanovima ipak je na Jadranu, gdje je prosječna cijena oko 20 posto viša nego u Zagrebu, prema podacima Burze nekretnina.
U unutrašnjosti Hrvatske, istodobno, potražnje za stanovima nema, pa cijene godinama stagniraju, jer ljudi odlaze u gradove ili izvan zemlje. Štoviše, prema podacima DZS-a, u prvom tromjesečju ove godine cijene kvadrata u najvećem dijelu Hrvatske, bez Zagreba i Jadrana, počele su padati, i to za 1,4 posto u odnosu na posljednji kvartal prošle godine.
Sudeći prema Burzi nekretnina, koja ima i podatke za drugo tromjesečje ove godine, prosječne cijene stambenih kvadrata u Hrvatskoj rasle su malo sporije. U lipnju su bile 4,7 posto veće nego 12 mjeseci ranije, s time da su od početka godine porasle 3,6 posto. Iako se ti podaci razlikuju od podataka DZS-a – jer ih Zavod za statistiku dobiva od Ministarstva financija, a Burza ima vlastitu bazu – stručnjaci Burze nekretnina slažu se da su cijene stanova »doživjele početkom ove godine najveći rast od 2008. godine«.
Ipak, stručnjaci Burze upozoravaju da prodavači stanova traže osjetno više cijene od onih koje na kraju postignu. Primjerice, prosječna ostvarena cijena stambenog kvadrata 2018. u Hrvatskoj bila je 1.462 eura, dok su prodavači u prosjeku tražili 15 posto više, odnosno 1.682 eura. Stoga se ponuđeni stanovi na tržištu uglavnom ne prodaju.
Istina, početkom jeseni kratkotrajno će se osjetiti povećanje potražnje, jer će Vlada raspisati novi natječaj za subvencionirane stambene kredite. Međutim, »kupaca u sljedećem razdoblju bit će sve manje«, procjenjuju na Burzi, predviđajući »usporen rast cijena u sljedećim mjesecima, i to posebno u odnosu na početak godine«.
– Vlasnici nekretnina, ako žele prodati nekretninu trebali bi to učiniti u sljedećih godinu dana, ali bi svakako trebali traženu cijenu prilagoditi tržištu, preporučuju na Burzi.
Mnogi tvrde da je Hrvatsku posljednjih godina zahvatio balon cijena nekretnina, po uzoru na onaj prije krize iz 2008. godine. Statistički podaci to potvrđuju samo djelomično. Od 2015. godine do prvog tromjesečja 2019. cijene stambenih kvadrata u zemlji porasle su 17,6 posto.
U Zagrebu su skočile 25 posto, a na Jadranu 18,7 posto, prema DZS-u. Međutim, to nije ni približno skoku cijena prije krize. U razdoblju od 2002. do 2008. cijene stambenih kvadrata skočile su oko 70 posto, prema podacima Burze nekretnina. Danas su stambeni kvadrati oko 20 posto jeftiniji nego prije krize. Međutim, cijene stanova i dalje su previsoke za golemu većinu građana. Rast plaća daleko je sporiji od rasta cijena nekretnina, pa su mnogima stanovi i dalje nedostižni.
Prema mišljenju Hrvatske gospodarske komore, glavni čimbenici koji utječu na rast cijena jesu velika potražnja, državne subvencije te nedostatak radnika u građevinarstvu, koji dovodi do povećanja njihovih plaća. Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u, Dubravko Ranilović, smatra da su tvrdnje o divljanju cijena nekretnina pretjerane. Posebno ga smeta kada mediji povremeno objavljuju previsoke cijene koje traže neki prodavači nekretnina na Jadranu, jer to na tržištu potiče nerealne zahtjeve.
– Koliko je nerealna ponuda na tržištu, govori i podatak da se tek svaka šesta stambena nekretnina proda tijekom jedne godine oglašavanja. To znači da sve ostale nekretnine ne pronađu kupca, i to ponajviše zbog previsokih očekivanja vlasnika, ističe Ranilović. Prema njegovu mišljenju, najvažnije je stabilizirati cijene stanova.
Ranilović smatra da »ne trebamo brinuti o stvaranju novog nekretninskog balona«. Uzrok raspada nekretninskog tržišta nakon 2008. godine u Hrvatskoj leži u međunarodnim financijskim kretanjima, koja su i dalje presudni faktor za naše tržište, tvrdi dužnosnik Komore.?
Ako su kretanja u svijetu presudna za hrvatsko tržište stanova, onda se čini da razdoblje skakanja cijena stambenih kvadrata u našoj zemlji dolazi svom kraju. Naime, u najvećim gradovima SAD-a, Velike Britanije, Kanade, Australije i Kine napuhane cijene stanova ove su godine počele padati, prvi put nakon krize iz 2008. godine.
Po svemu sudeći, balon cijena nekretnina u svijetu ponovno puca. To je jedan od znakova približavanja nove ekonomske recesije, koja za sobom povlači i pad cijena nekretnina.