NAJNOVIJE



REPORTAŽA

NALIČJE ROVINJA: Kako brancin iz uzgoja postaje divlji i zašto je južni dio grada postao elitno odmaralište s 5 zvjezdica, a sjeverni ruglo za sirotinju 

| Autor: Elio VELAN

Rovinj je opet postao šampion hrvatskog turizma. Razgovarao sam s nekolicinom rovinjskih ugostitelja i iznajmljivača apartmana i pitao ih što su po njima nedostaci i prednosti rovinjske turističke ponude. Dobar dio njih ukazao je na ljepotu obale koja je, srećom, sačuvana od betonske devastacije. Dodali su da Rovinj ima otočje od dvadesetak otočića i hridi koji nude jedinstven mediteranski ugođaj. Kulisa starogradske jezgre dominira, to je unikat duge povijesne sedimentacije koji podiže cijenu sobe ili apartmana, primjerice, tek obnovljenog Grand hotela Park s pet zvjezdica.

Uz prednosti rovinjske turističke ponude turistički djelatnici ističu blizinu zapadnog tržišta - Italije, Austrije i Njemačke. Prijatelj Dalmatinac koji je sidro bacio u Rovinj i već godinama se bavi ugostiteljstvom, objašnjava mi da se u njegovom lokalu na rovinjskoj rivi broj gostiju duplicira tokom vikenda. Kaže mi da su to pretežito Talijani, Austrijanci i Nijemci iz Bavarske koji za tek pet sati vožnje stižu na more. Dalmacija je za njih nedostižna.

Dakle, zelena obala, bistro i čisto more, sačuvana starogradska jezgra s jedne strane i blizina zemljama EU s druge - to su točke na kojima se gradi rovinjski turizam. Nema tu ničeg spornog, povijest i priroda ostavili su Rovinjcima i onima koji su u Rovinj došli ulagati, bogatu dotu.

Kako se Rovinjci ponašaju s naslijeđem

Postavlja se pitanje kako se dota koristi, kako nasljednici raspolažu s onim što su im preci ostavili u nasljeđe.

Na širem akvatoriju južne luke, u predjelu Monte Mulini Maistra je u deset godina uložila u obnovu hotela nekadašnjeg Jadran-turista oko 1,5 milijardi kuna. Tvrtka je stvorila superluksuznu oazu na korak do središta grada. Uz to ACI je u obnovi postojeće marine izgrađene 1984. godine uložio dodatnih 150 milijuna kuna. Korak od te bogate oaze rovinjska Lučka uprava je u uvali Lone ugradila 20 sidrišta za jahte i jedrilice.

Za razliku od južnog dijela grada, na sjevernom dijelu rovinjskog akvatorija zadnja država koja se ozbiljnije uhvatila u osmišljavanje plana gospodarskog oblikovanja prostora bila je Austrougarska monarhija. Krajem 19. stoljeća podanici cara Franje Josipa su izgradili rivu u Valdibori, tvornicu za preradu riba Ampelea (današnja Mirna), željezničku stanicu i na krajnjem sjeveru kompleks sadašnje ortopedske bolnice.

Imali su namjeru podignuti i dva lukobrana koja bi zaštitila cijelu uvalu od valova jugozapadnog i zapadnog vjetra (garbin i punent), ali ih je Prvi svjetski rat zaustavio u namjeri pa uvala nije nikad postala sigurna luka. Talijanska uprava nije ništa bitno pridonijela, kao ni Jugoslavija, koja je tek srušila zgradu bivšeg zatvora i na njemu podigla hladnjaču za potrebe Mirne, ukinula prugu Kanfanar-Rovinj i potom izgradila dodatnu hladnjaču na rivi pokraj Mirninih zgrada. Širok prostor duž rive Valdibora pretvoren je u središnje gradsko parkiralište. Neravnomjernost u razvoju sjeverne i južne strane grada odražava se i na doživljaj turista. Na jednoj strani pred očima imaju blistavi hotel i blistavu marinu, na drugoj Mirnina postrojenja na obali, zapuštenu zgradu bivše hladnjače. Nešto dalje isto tako zapuštenu zgradu željezničke stanice i nevjerojatni slijed prodavaonica i štandova nižerazrednih suvenira, odjevnih predmeta i pribora za plažu. Čemu služi taj dio Rovinja?

Jedan me ugostitelj uputio na gradsku Turističku zajednicu da bi dobio točne podatke gdje tko spava, kako se on izrazio. Dakle, današnji Rovinj u stanju potpune popunjenosti može primiti 37.284 turista. Rovinjski hoteli raspolažu sa 3.447 kreveta, u turistička naselja imaju raspoloživih 3.143 kreveta. Privatni iznajmljivači raspolažu sa 11.383 kreveta, a rovinjski autokampovi mogu primiti 19.311 turista. Masovni turizam ostaje odlika Rovinja, a u toj masi prolaze jeftini suveniri, razna maslinova ulja upitnog porijekla, svakojaki umaci s mirisom tartufa... Na pitanje koji je najveći nedostatak rovinjske turističke ponude većina anketiranih ugostitelja odgovorila mi je sasvim iskreno - pomanjkanje domaćih sirovina i domaće kuhinje. U gostionicama prevladavaju morski proizvodi porijeklom iz Atlantika i fast food kuhinja gdje dominira smrznuta lignja uz pomfrit kao prilog. Kažu mi ugostitelji da je domaća ponuda spala na ribu iz uzgajališta. U jednoj konobi možete svaki dan naručiti friganu ili pečenu srdelu, točnije onih dana kad plivarice love.

- Zbog čega je cijena srdele u ribarnici u Rovinju 30 kuna, a u Puli 20 kuna, pita se jedan ugostitelj.

Kad su lignje u pitanju, zanimljiva je cjenovna razlika u restoranima koji se protežu duž glavne rive od MMC-a do zgrade Lučke kapetanije. U jednom lokalu frigane lignje možeš dobiti za 80 kuna, par metara dalje drugi ugostitelj ih nudi za 95 kuna, treći pak za 120 kuna. Pita me jedan gostioničar - kako riblja plata za dvije osobe sa smrznutom i ribom iz uzgajališta može kod jednog koštati 210 kuna, a kod drugog duplo više?

To su tajne poslovanja jer cijene su vidljivo istaknute ispred ulaza u objekt pa svatko može samostalno i slobodno odlučiti gdje će jesti i kako će potrošiti svoj novac. U zadnjih 20 godina rovinjska starogradska jezgra doživjela je pravu revoluciju, niknulo je na desetke kafića, konoba i restorana, uređene su sobe i apartmani za iznajmljivanje, uložen je popriličan kapital da se sve uredi. U starom gradu možete naći male hotele, lanac soba i apartmana s centraliziranom recepcijom koji su spojeni sistemom koji podsjeća na difuzni hotel. Uzgred, koncept difuznog hotela polazi od temeljne postavke neposrednog dodira gosta s domicilnim stanovništvom, gost diše kulturu mjesta, ali pravih Rovinježa u starom gradu gotovo da nema.

ACI prazan

Objašnjava mi ugostitelj na rivi nedaleko zgrade Općinskog suda da su cjenovne razlike plod složenog sklopa interesnih veza između hotelijera i iznajmljivača s jedne strane i vlasnika ugostiteljskih objekata. Kaže mi da se biznis odvija preko tzv. dirigiranog gosta kojeg se upućuje na određeni objekt uz dogovaranje naknade za uslugu. U tom poslu korist izvlače i razne agencije koje preko internetske mreže i elektronske komunikacije dižu ili spuštaju kvalitetu ugostiteljskih usluga. Visoko rangiranje povlači povećanje cijena, a između virtualnog i stvarnog svijeta razlike su ponekad ogromne. Brancin iz uzgoja postaje silom virtualnog uvjeravanja divlji, bogomdana prvoklasna riba.

- Pojava je proširena na cijelom Jadranu i zato se iz godine u godinu širi fama o Hrvatskoj kao skupoj destinaciji. To je plod napumpanih cijena i razmnožavanja zvjezdica van kontrole, kaže mi ugostitelj.

Vlasnik jednog od rijetkih rovinjskih restorana koji rade cijelu godinu vrlo slikovito mi objašnjava suštinu problema.

- U slobodno vrijeme volim putovati. Bio sam nedavno u Rimu i našao urednu i čistu sobu za 50 eura. Takvih hotelskih soba u Rovinju više nema, politika podizanja kvalitete, trka za izvrsnost smještajnih jedinica isključila je srednji stalež. To je vidljivo i u nautičkom turizmu. Dok je radila bivša ACI-jeva marina imao sam goste srednje platežne moći koji su svaku večer zalazili u restoran ili pak zvali telefonom i mi smo im dopremali gotovu večeru. Uslijed podizanja kvalitete marine takvi su gosti nestali, njima je Rovinj nedostupan, veli mi vlasnik restorana.

Prije obnove ACI marina je raspolagala sa 400 mjesta, danas je brojka prepolovljena. Marina je fenomenalno uređena, pravi raj ali, cijene su doživjele vrtoglavi skok. Primjera radi, jedrilicama čija se dužina kreće od osam do deset metara rovinjska marina je zabranjena zona. Naime, najniža dnevna cijena od 1.107 kuna odnosi se na jedrilice do 12 metara dužine, ako ti je plovilo dugo devet metara plaćaš istu najnižu cijenu. Međutim dva metara razlike u dužini na moru označava skok sa srednjeg na viši stalež. Vlasnici marine imaju svoju računicu, obnova marine usklađena je s obnovom hotela Park, stvorena je oaza izvrsnosti s cijenama usklađenim za viši stalež, za goste dubljeg džepa. Jedriličarima koji žele uživati u ljepoti rovinjskog otočja ostaje na raspolaganju sustav sidrišta (tzv. muring) u uvali Lone. Lučka uprava je izgradila 20 sidrišta i naplaćuje noćni vez sukladno dužini plovila. Plovilo do 12 metara dužine plaća cijenu od 14 kuna po metru, od 12 do 18 metara dužine cijena je 17 kuna po metru, od 18 do 20 metara cijena se diže na 21 kunu. Uz to Lučka uprava je u predjelu Valdibore postavila deset sidrišta uz vezivanje plovila za sam kraj. Cijene su dakako veće i kreću se od 20, 25 i 30 kuna po metru shodno dužini plovila. U ponedjeljak 30. rujna u ACI-voj marini pobrojao sam 36 plovila. Mjesta ima napretek, na bogate nautičare i dalje se čeka, ali strateška pozicija Rovinja na ruti prema Dalmaciji i izvrsnost izgrađenog prihvatnog sustava daje solidne garancije da će jednog dana rovinjska marina biti popunjena. Kažu vlasnici marine da treba samo imati strpljenja. Neka im je sa srećom.


Podijeli: Facebook Twiter




Više iz rubrike

Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Aquarium − ndash; Fort Verudela
Pula: Aquarium − ndash; Fort Verudela

Pula

Pula: new hospital − Building yard (1)
Pula: new hospital − Building yard (1)
Webcams provided by webcams.travel add a webcam