U Karojbi je na današnji dan, 10. ožujka 1943., održan konstituirajući sastanak partijskog rukovodstva za Istru, na kojem je sudjelovao i Ante Drndić Stipe, koji je nekoliko mjeseci kasnije, kao prvi glavni urednik, pokrenuo "Glas Istre". U to je vrijeme vodeća politička jezgra Narodnooslobodilačkog pokreta u Istri bila partijska organizacija prve istarske partizanske čete na čelu sa sekretarom Josipom Matasom, koja je svoje djelovanje nastojala proširiti izvan čete, kako bi se na širem prostoru mogao organizirati otpor fašizmu. Od konca 1941. u Karojbi je djelovao komunist Ljubo Drndić, Matasov suradnik, koji je sve vrijeme aktivno radio na organiziranju otpora prema okupacijskim vlastima.

Karojba je kao mjesto sastanka odabrana jer su u tom selu živjeli Ljubo i Ante Drndić, a u uz njih, u kući djeda Petra Ujčića, bili su njihova bolesna majka i otac Edo Drndić.

- Zbog svega toga, usprkos činjenici da se Karojba nalazi na prometnoj cesti i da je u selu, u neposrednoj blizini, postojala karabinjerska i autobusna stanica, dogovorili smo se da se sastanak prvog partijskog rukovodstva održi u Karojbi i to 10. ožujka 1943., zapisao je kasnije Ljubo Drndić.

Na prvom je dogovoru Matas Ljubi Drndiću predložio da u rukovodstvo uđu njih dvojica te Božo Kalčić, Vlado Juričić i Ante Drndić Stipe. Na sam dan stanka Matas je u Karojbu stigao iz Pule preko Kringe. On je bio prekaljeni revolucionar koji je prije rata u Zagrebu djelovao u sindikalnom pokretu, a kad je izbio rat partizanima se priključio već 1941. godine. Božo Klačić je došao s Poreštine, bio je miran, staložen i uvjerljiv u objašnjavanju ciljeva Narodnooslobodilačke borbe. U Zagrebu je prije rata bio jedan od poznatijih istarskih komunista, stalno proganjan i više puta uhićen. U travnju 1941. pokušao se vratiti u Istru, ali su ga prilikom prelaska mosta na Rječini fašisti uhapsili i mobilizirali u specijalni bataljun iz kojeg koncem 1942. uspijeva dezertirati. On se na dan sastanka u Karojbi, tog 10. ožujka, pojavio još za dana. Preko veze komunista Nikole Červara iz Marčenegle i narodnjaka Mate Ladavca iz sela Ladavci nedaleko Berma u Karojbu je u suton stigao i omladinac Vlado Juričić. Bio je mršav, brz, ali opreznih pokreta, u širokim smeđim hlačama, nabreklih dubokih džepova u kojima je nosio pištolj i bombu, sjeća se Ljubo Drndić, tog prvog susreta s Juričićem. Čim su se okupili potekla je rijeka pitanja i sjećanja, ali brojnih upita za sudbine zajedničkih prijatelja i poznanika iz zagrebačke organizacije. Drndić je Matasa i Kalčića već poznavao, ali i s Juričićem se brzo sprijateljio. Juričić je s roditeljima nakon prvog Svjetskog rata emigrirao u Jugoslaviju, a zbog svoje revolucionarne aktivnosti uhićivan je i mučen od zagrebačke policije.

Matas, Kalčić, Juričić s braćom Drndić do dugo u noć su oduševljeno razgovarali o sve odlučnijem pristupu Istrana oslobodilačkoj borbi. Partijsko se rukovodstvo orijentiralo na opću mobilizaciju Istrana i rasplamsavanje ustanka, uz odluku da se postojeće partizanske baze i punktovi učvrste i povežu kurirskim vezama. S time da vojna baza 01, pod Učkom, postane stalna veza sa štabovima V. operativne zone. Uz niz operativnih zaključaka utvrđena je neophodnost pokretanja listova na hrvatskom i talijanskom jeziku, koji bi adekvatno odražavali specifičnosti prilika i razvoj oslobodilačkog pokreta. Tako je šest mjeseci kasnije, 18. kolovoz 1943. objavljen prvi broj "Glasa Istre", kojeg je uredio Ante Drndić Stipe, sudionik sastanka u Karojbi, Na sastanku je za sekretara Prvog partijskog vodstva za Istru imenovan Josip Matas, koji je zadužen da krene prema Kastvu i dalje prema OK KPH za Hrvatsko primorje, sa zadatkom da ih upozna s razvojem NOP-a u Istri.

Na godišnjoj skupštini Udruga antifašista Pazina ukazala je na teško stanje brojnih spomenika iz Narodnooslobodilačkog rata. Na žalost na kući u Karojbi u kojoj je konstituirano prvo partijsko rukovodstvo za Istru od nedavna nema spomen ploče. U toj je kući pripremajući ustanak u Istri djelovao Ljubo Drndić, autor teksta koji je poznat kao proglas "Istarski narode" od 13. rujna 1943., koji se redovito spominje kada se govori o sjedinjenju Istre s Hrvatskom.

Povezane vijesti

• Kamo za vikend: Od Karojbe dolinom potoka Krvara
• Snijeg u Baderni, Karojbi i Žbandaju
• Prihvaćena predstečajna nagodba za Glas Istre novine d.o.o.