U stara vremena tu su rasli malvazija i plavina, a zadnjih pola stoljeća bujala je šikara. Danas su na očišćenom zaravnjenom vrhu brda Zelenac na površini od jednog hektara zasađeni malvazija, chardonnay i muškat bijeli

Pod vrijednim rukama vinara Valmija Coslovicha i njegove obitelji, na brdu Zelenac povrh mjesta Čepić u općini Oprtalj ponovno je, nakon pola stoljeća, zasađen vinograd. U stara vremena tu su rasli malvazija i plavina, prenosi Coslovich sjećanja starijih sumještana, zadnjih pola stoljeća tu je bujala šikara, a danas su na očišćenom zaravnjenom vrhu brda Zelenac na površini od jednog hektara zasađeni malvazija, chardonnay i muškat bijeli.

U blizini, na nešto nižoj parceli, Coslovich otprije ima zasađen već rodni vinograd s malvazijom i teranom, odmah do njega i masline, ali ta lokacija na samom vrhu brda oduvijek ga je privlačila jer je prema lokalnoj predaji tu bio najviši vinograd u Istri, na nadmorskoj visini od 475 metara. Topografska karta sustava ARKOD međutim daje nešto nižu visinu brda Zelenac od 454,2 metra nad morem, ali i s tom visinom ovaj vinograd spada među najviše u Istri, pridružujući se tako nasadima vinarije Anđelini na Velanovom brijegu pokraj Pazina na visini od 474 metra, vinarije Bažon u Marcanima pokraj Gračišća na visini od 464 metra, i vinarije Ipša na lokaciji Santa Elena kod Istarskih Toplica s visinom od 420 metara.

Stariji ljudi su ipak respektabilan autoritet, pa ako oni kažu da je Zelenac visok 475 metara, onda do nekog budućeg preciznog i stručnog mjerenja valja u to i vjerovati. Valmiju Coslovichu je ovaj visinski vinograd izazov jer očekuje da će mu dati odlične rezultate, budući da se radi o daleko najboljoj vinogradarskoj lokaciji na bijeloj zemlji u široj okolici. Smještajem na vrhu brda vinograd će imati idealnu prozračenost, kroz cijeli će dan biti okupan suncem, s njega puca odličan vidik prema Oprtlju, a vidjela bi se i cijela okolica da na susjednim parcelama nema borovih šumaraka.

Loza se sadi u mladoj luni, ali ne odmah nego nakon dva-tri dana

- Nekad je cijeli Zelenac, sve ovo što vidimo uokolo, bio prekriven vinogradima, ali su na većem dijelu zemljišta tu bili posađeni borovi za potrebe drvene građe koja se koristila u raškim rudnicima. Bilo bi lijepo te borove, koji su na ovom zemljištu nametnuti, ukloniti i ponovno posaditi vinograde, naizmjenično u prošlost i u budućnost gleda Valmi Coslovich, napominjući da se u ovom kraju više nemaju gdje saditi novi vinogradi jer zemljišta su zapuštena, a vlasnički odnosi nesređeni.

Parcela na kojoj je zasadio hektar novog vinograda bila je potpuno zarasla u šikaru i makiju i trebalo je dosta truda da se sve to počisti, sve do suhozida koji okružuje zemljište svjedočeći o njegovoj kultiviranosti u nekim davnim vremenima. Tijekom čišćenja Coslovich je doživio i jedno ugodno iznenađenje, pronašavši u šikari tik uz suhozid osam starih trsova, koji su prema procjeni sumještana stari 100-150 godina. Očišćeni od šikare koja ih je gušila, stari trsovi su propupali, a njihovi prvi listići svojom bojom ukazuju da se radi o nekoj crnoj sorti. "To bi mogla biti ili plavina, ili možda čak borgonja, zasigurno ćemo znati kad se pojave grozdovi", kaže Coslovich, koji tim starim trsovima namjerava pomoći da opet propisno izrastu, a od njih kani oblikovati pergolu kao odmorište i sjenicu uz rub novozasađenog vinograda. Plavina je stara i nekoć vrlo raširena a danas u Istri potpuno zapostavljena sorta pa Coslovich namjerava genetski materijal tih starih čokota iskoristiti da možda i obnovi uzgoj ove sorte, a ako se pokaže da je riječ o borgonji, bit će to još vrjednije otkriće jer prava stara borgonja u Istri je također velika rijetkost.

Eto kako je želja za sadnjom novog vinograda pridonijela i ponovnom otkrivanju nekih starih vinogradarskih tradicija čepljanskoga kraja. Jedan od tih oživljenih segmenata je i u poprečnim, a ne uzdužnim redovima u kojima su novi čokoti posađeni. Tako je, naime, taj vinograd izgledao i prije pola stoljeća, s kratkim poprečnim redovima, što je olakšavalo njegovo održavanje i obavljanje uobičajenih radova, ali pouka davnih saditelja tog negdašnjeg vinograda je i u sprečavanju erozije tla, do čega bi prije dolazilo da su redovi uzdužni jer bi se zemlja odnosila u pravcu nagiba tla i kretanja ljudi ili strojeva pri obradi zemlje.

- Nemam mnogo vinograda, ali to što imam nastojim dobro pratiti i zatim se 'igrati' u podrumu. Nije mi do praćenja trendova, već do oživljavanja tradicije, a najvažnije u vinskog tradiciji našega kraja je da postupak proizvodnje vina treba što više pojednostaviti, pustiti prirodu da radi svoje i minimalno se uplitati u taj proces", odaje Valmi Coslovich svoju vinarsku filozofiju.

Jedan od važnih segmenata te održavane vinogradarsko-vinarske tradicije je i rukovođenje mjesečevim mijenama, lunama, prilikom obavljanja svih važnijih poslova i u vinogradu i u podrumu. Nekima je to tek puko praznovjerje koje nema veze s modernim agronomskim znanjima, no nekima je umijeće gledanja u lune praktični sustav znanja i vještina koji se u praksi neposredno potvrđuje. Većina važnijih poslova u poljoprivredi tako se obavlja u mladoj luni, jer to potiče kolanje prirodnih sokova i ubrzava rast, što je i logično znamo li za djelovanje mjesečevih mijena na plimu i oseku.

Uz rub parcele novog vinograda Coslovich je pronašao osam starih čokota, vjerojatno plavine ili borgonje

Što se vinograda tiče, orijentacija prema lunama počinje još od sadnje: vinograd se, kaže Valmi Coslovich, sadi u mladoj luni, ali ne odmah nego tek drugi ili treći dan nakon što nastupi ova mijena. Time se zasađenoj lozi daje bolja šansa za početak života u prirodnom okruženju. Orezivanje loza se pak obavlja dok mjesec pada; cimanje (uklanjanje suvišnih mladih izbojaka) se obavlja u mladoj luni, i zatim se sve do kraja vegetacije u mladoj luni obavljaju i svi ostali poslovi kod kojih se neposredno "dira" sama biljka. Iznimka je "zelena berba" odnosno smanjivanje prinosa koje Coslovich obavlja sredinom srpnja kada se luna puni odnosno raste. Jedino kod prskanja vinograda zaštitnim sredstvima nije važna luna, ali je važno da vrijeme bude čisto, bez vjetra i kiše, ali i bez jakog sunca. Mlada luna je zatim važna za određivanje termina berbe i ulaska grožđa u podrum, u dalju preradu. Za završetak maceracije također se pazi da bude mlada luna, za svaki pretok također, a i zadnja operacija oko vina, punjenje u boce, obavlja se po mladoj luni.

A što ako se pri obavljanju posla u vinogradu ili podrumu pogriješi u gledanju u lune, ili se ta drevna mudrost jednostavno ignorira? Coslovich smatra da se tako naprosto remeti prirodni proces nastajanja vina. A što ako uz odgovarajuću lunu ostali uvjeti nisu povoljni, ako primjerice za pretok nije čisto i suho vrijeme, već je kiša, vlaga, južina, kada nije dobro pretakati vino? Taj se termin propušta i čeka se sljedeća mlada luna s povoljnim vremenskim uvjetima, tumači Coslovich.

Luna je važna i za bekvu kojom se vezuje loza, jer bekvu za vezanje, smatra Coslovich, treba sjeći također u mladoj luni da bi se potaknuo rast novih grančica i time poboljšao metabolizam vrbe odnosno bekvara. Međutim, želi li vinogradar da mu vez bekvom potraje samo jednu sezonu i da se nakon vegetacije bekva može lako ukloniti, tada bekve treba sjeći u opadajućoj luni. Takve bekve neće dugo trajati i sasušit će se baš kad u vinogradu više ne budu potrebne, ali treba paziti jer ako se bekvar intenzivno oreže u opadajućoj luni, i sam može stradati, upozorava Coslovich.

Jedna od dobrobiti ravnanja proizvodnje vina prema lunarnom ciklusu je i u racionalizaciji nekih poslova u podrumu, kaže Coslovich, navodeći kako su mu, ako se prati luna, u vinskoj godini dovoljna samo četiri pretoka, dok drugi koji ne gledaju u lune svoje vino pretaču i do sedam puta.

Osim gledanja u lune, Coslovich se i u mnogim drugim detaljima drži tradicionalne odnosno prirodne proizvodnje, koja bi sigurno udovoljila i kriterijima ekološke proizvodnje. Primjerice, bisulfita u svoja vina stavlja tek 20 posto od uobičajenih količina, i to neposredno prije pretoka. Za eko-markicu ipak se nije kandidirao, i o tome kaže: "Meni ne trebaju ekološki certifikati, ako radiš u suradnji s prirodom kupci će to prepoznati, a k tome i nemam vremena za svu tu birokraciju".

Osim vina, Coslovich proizvodi i maslinovo ulje, suhomesnate proizvode te proizvode od tartufa

Na kraju spomenimo da u vinariju Coslovich u Čepiću pokraj Oprtlja grožđe dolazi iz ukupno pet hektara vinograda u kojima rastu sorte teran, refošk, cabernet sauvignon, merlot, malvazija, muškat i chardonnay. Iz toga grožđa nastaje sedam etiketa vina: svježa malvazija Bianca, odležana malvazija Santa Maria, poluslatki žuti muškat Glavizza, teran Terra magica, Cuvee blanc od malvazije, muškata i chardonnaya, te crna kupaža Kripak od terana, refoška, cabernet sauvignona i merlota.

Kako je obližnji postojeći nasad s malvazijom i teranom dosad davao odlične rezultate, pogotovo vrlo visoki postotak šećera, Coslovich očekuje da će se i novi vinograd na vrhu brda Zelenac ponijeti jako dobro, te da će možda dati i sirovinu za neku novu vinsku etiketu, no do toga valja pričekati najmanje tri godine, kada se na novozasađenim trsovima očekuju prvi grozdovi.

Povezane vijesti

• SJAJNA PRIČA! U Istri ima čak 150 vinarija, ali nijedna ne proizvodi vinski ocat. Toga se dosjetila četvorka koja je na Bujštini posadila POTPUNO NOVI VINOGRAD OD KOJEG ĆE DOBIVATI SIROVINU