NOVA DUŽNOST

Mons. Dražen Kutleša ipak nije zamijenio kardinala Bozanića, ali u rujnu napušta Porečku i pulsku biskupiju. CRKVA U ISTRI PRIŽELJKUJE ISTARSKOG SINA ZA BISKUPA

| Autor: Robert BURŠIĆ
Tko će ga zamijeniti? - Biskup Dražen Kutleša odlazi u rujnu u Split (Milivoj MIJOŠEK)

Tko će ga zamijeniti? - Biskup Dražen Kutleša odlazi u rujnu u Split (Milivoj MIJOŠEK)


Svećenstvo i vjernički puk očekuju da će apostolski nuncij mons. Giorgio Lingua papi Franji kuvertirati imena svećenika koji su se formirali u porečkoj i pulskoj biskupiji i da će netko od njih naslijediti biskupa dr. Dražena Kutlešu

Ništa od upornih višegodišnjih predviđanja i nagađanja da će porečki i pulski biskup dr. Dražen Kutleša na stolici zagrebačke prvostolnice zamijeniti kardinala Josipa Bozanića. Za neke je, primjerice, bila gotova stvar kada su hrvatski biskupi bili u pohodu papi Franji, ad liminam apostolorum, što je obveza činiti svake pete godine, kada je Papa zasebno primio kardinala Bozanića, a zasebno mons. Kutlešu. Biskupi pojedinačno, a ne u zboru, izvješćuju papu o stanju u svojoj biskupiji, običaj koji je uveo papa Siksto V. (1521.–1590.).

Sada je pitanje dolaska mons. Kutleše u Zagreb i odlaska kardinala Bozanića, riješeno. Recimo, ipak, valjda je konačno riješeno! Slikovito opisano: na putu za Zagreb kod, Bosiljeva, biskup Kutleša je skrenuo put Dalmacije!

Biskup Kutleša odlazi iz Istre, porečke i pulske biskupije, nakon osam godina biskupovanja. Za biskupa koadjutora s posebnim ovlastima postavio ga je papa Benedikt XVI. u žiži slučaja Dajla. Posvećen je u Eufrazijevoj bazilici u Poreču 10. prosinca 2011. Zareditelj je bio kardinal Marc Quellet, prefekt Kongregacije za biskupe, a sureditelji mons. Ivan Milovan, biskup porečki i pulski, i mons Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski.

U prigodnoj knjižici tada je, među ostalim, napisano: „Mons. Kutleša dolazi među svoje u dvostrukom smislu: prvo, svi pripadamo Katoličkoj crkvi, i drugo: dolazi svojima koji su se u velikom broju naselili u Istri, među kojima ima i svećenika“.

Sam je biskup u svom prvom obraćanju poručio: „Crkva u Hrvatskoj jest i želi ostati vjeran dio opće Crkve, pod vodstvom Pape, koji joj je nedavno svojim nezaboravnim pohodom očitovao svoju duboku naklonost. U tom duhu porečka i pulska biskupija želi služiti vjeri i kršćanskom životu naroda Božjega koji se nalazi na njezinu teritoriju“.

Naslijedio je biskupa Milovana, koji je godinu dana kasnije (2012.) podnio ostavku i otišao u mirovinu. Bila je to ipak njegova "tiha smjena" i posljedica neposluha u slučaju Dajla.

Novoimenovani splitsko-makarski nadbiskup koadjutor, donedavni biskup porečki i pulski, dr. Dražen Kutleša, u rujnu ove godine proslavit će 52. rođendan. U rujnu bi također trebao nastupiti na novu dužnost. Rođen je u Duvnu, danas Tomislavgradu u Bosni i Hercegovini. Za svećenika je zaređen 1993. U Rimu na Papinskom sveučilištu Urbanijani postigao je doktorat iz kanonskog prava. Biskup Kutleša je predsjednik Komisije za odnose s državom Hrvatske biskupske konferencije (HBK), navodno najmoćnije funkcije u HBK-u, član Stalne komisije HBK-a, predsjednik Pravne komisije HBK-a te član HBK-a za Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu. Suradnik je Kongregacije za kauze svetih i disciplinu sakramenta.

Bez namjere licitiranja s imenima tko će naslijediti biskupa Kutlešu, mogući su predvidljivi scenariji po kojima se traži i u konačnici imenovati četvrti biskup u Istri porečki i pulski biskup nakon Drugog svjetskog rata, nakon biskupa Dragutina Nežića, Antuna Bogetića, Ivana Milovana i Dražena Kutleše.

Koji su to scenariji i pretpostavke? Papa Franjo zaboravit će neposluh istarskih biskupa i porečku i pulsku biskupiju povjeriti nekome iz redova istarskih svećenika; papa Franjo će biti dosljedan svome prethodniku i istarsko svećenstvo i dalje držati na ledu i biskupom imenovati nekoga sa strane; papa Franjo u imenovanjima biskupa pokazao je da voli zaviriti u redovničke samostane. U Istri djeluju samostani Male braće u Puli, Pazinu i u Rovinju, pa franjevaca konventualaca u Puli i pavlina u Sv. Petru u Šumi; nisu mi poznati životopisi tih redovnika.

Još je nešto uočljivo kada se bira i imenuje onaj svećenik koji će biti prvi Pastir u biskupiji: da je studirao u Rimu! To je u nekim vremenima bila uobičajena praksa.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter