SKUP KNJIŽNIČARA
Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek u Umagu predstavila PRIJEDLOG NOVOG MODELA OTKUPA KNJIGA ZA NARODNE KNJIŽNICE
Radi se o modelu otkupa knjiga usklađenom prema dvije skupine sugovornika, nakladnika i knjižničara, a njegov je temeljni cilj bolje usklađenje nabavne politike, racionalnije trošenje proračunskih sredstava. Novim bi se otkupom omogućio odabir onoga što zaista treba knjižnicama, a istovremeno bi knjižničari ostvarili znatno veću dinamiku otkupa većeg broja izdanja i time se potaknula komunikacija između nakladnika i knjižnica, istaknula je ministrica Obuljen Koržinek
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek (snimila S. BOSNIĆ)
Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek jučer se pridružila sudionicima trodnevnog 13. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj u umaškom hotelu Sol Garden Istra for Plava Laguna te predstavila prijedlog novog modela otkupa knjiga za narodne knjižnice – pilot projekt u 2022. godini. Uvodno je istaknula da je riječ o prijedlogu koji je reformski zaustavljen prije procesa pandemije i po prvi puta o njemu raspravljaju na velikom skupu stručnjaci iz područja knjižničarstva.
Lista A i lista B
- Prijedlog modela je podložan kritikama, ali i konstruktivnim sugestijama za njegovu efikasniju provedbu u praksi, kazala je ministrica i istaknula: "Radi se o modelu otkupa knjiga usklađenom prema dvije skupine sugovornika, nakladnika i knjižničara, a njegov je temeljni cilj bolje usklađenje nabavne politike, racionalnije trošenje proračunskih sredstava. Novim bi se otkupom omogućio odabir onoga što zaista treba knjižnicama, a istovremeno bi knjižničari ostvarili znatno veću dinamiku otkupa većeg broja izdanja i time se potaknula komunikacija između nakladnika i knjižnica."
Tako ideja novog sustava otkupa predviđa da Ministarstvo kulture i medija kroz mehanizam javnog poziva omogući knjižnicama osiguranje financijskih sredstva za otkup knjiga. U praksi bi to funkcioniralo na način da Ministarstvo raspiše poziv u siječnju za knjižnice i doznače knjižnicama cjeloviti iznos namjenskih sredstava. Sklopi se ugovor o toj nabavci knjiga i na kraju godine knjižnice su dužne podnijeti Ministarstvu izvještaj o utrošenim sredstvima. Paralelno se raspisuje i natječaj za nakladnike koji prijavljuju na natječaj svoja izdanja, pa bi se temeljem mišljenja Kulturnog vijeća formirale liste s knjigama, liste A i liste B. One knjige s popisa A bile bi obavezne za otkup, dok se knjige s popisa B preporučuju knjižnicama, čime bi knjižnice same vršile odabir potrebnih naslova s tog popisa.
Ministrica je informirala sudionike skupa o otporu kojega su nakladnici pružili tom modelu otkupa, pa je namjera Ministarstva kulture i medija da se u prvoj godini primjene modela uvrsti veći broj knjiga nakladnika na popis A, dok bi se s godinama postepeno povećavao popis preporučenih naslova, onih na listi B čime bi se dala veća autonomnost narodnim knjižnicama u njihovu odabiru.
Interes za e-knjigom raste
Prezentacija projekta pobudila je veliko zanimanje sudionika skupa te su iznosili svoja mišljenja kao i potencijalne probleme za realizaciju tog modela otkupa misleći prvenstveno na utjecaj nakladnika u Ministarstvu kulture i medija prilikom odabira izdanja. Bilo je i prijedloga za osnivanje nakladničkog Centra za distribuciju po uzoru na neke europske zemlje. Vodila se polemika i oko e-knjige koju ne predviđa ovaj model otkupa, a istaknuto je da je tri do četiri puta porastao interes za e-knjigom u odnosu na proteklu godinu, pa je stoga zaključeno da ova tema iziskuje poseban i cjelovit pristup.
Nakon sumiranja zaključaka sa savjetovanja, sudionici skupa posjetili su jučer Gradsku knjižnicu Umag, a potom u završnici i Motovun i tiskaru Antico.
Nove ideje i koordinate
Domaćin savjetovanja, ravnatelj umaške Gradske knjižnice Neven Ušumović istaknuo je da su na trodnevnom stručnom savjetovanju i tijekom razmjene dobrih primjera iz prakse, glede rada knjižnica u izazovnoj pandemijskoj godini, isplivale na površinu odlične koordinate virtualne perspektive rada narodnih knjižnica u eri digitalizacije u lokalnim zajednicama.
Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica za narodne knjižnice Hrvatske i predsjednica Programskog odbora savjetovanja, u zaključke sa savjetovanja u radijus nastupajućeg vremena stavila je izrađene preporuke i ključne smjernice za rad narodnih knjižnica u kriznim vremenima, ovisno o epidemiološkoj situaciji, kao i njihovo redovito ažuriranje, za nesmetano odvijanje aktivnosti u novonastalim okolnostima.
Podsjećamo, 13. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj najveći je skup ove vrste u zemlji koji svake dvije godine u drugom gradu okuplja knjižničare narodnih knjižnica iz cijele Hrvatske gdje razmjenjuju iskustva i raspravljaju o značajnim temama za razvoj narodnih knjižnica te poboljšanju njihovih usluga. Ovogodišnji je skup bio međunarodnog karaktera jer je okupio knjižničare iz nekoliko europskih zemalja. Tema savjetovanja, koje je završeno jučer, bila je "Jačanje kulturne, obrazovne i društvene uloge narodnih knjižnica u globalnim kriznim situacijama". Organizator savjetovanja je, tradicionalno, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, suorganizatori su Hrvatsko knjižničarsko društvo (Sekcija za narodne knjižnice) te Društvo bibliotekara Istre, dok su programski partneri Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Ljubljani (NUK) i Savez knjižničarskih društava Slovenije (ZBDS).
Skup je održan u sklopu programa Godine čitanja i uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a osim u fizičkom obliku u Umagu, prijavljeni sudionici mogli su ga pratiti i online na YouTube kanalu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
