TEČAJEVI ZA UZGAJIVAČE U ISTRI

Martina Peršić: Uzgoj divljih šparoga odlična je poslovna mogućnost za OPG-ove. U ovoj priči nema gubitnika

Na Veleučilištu u Rijeci osmisliti su program cjeloživotnog obrazovanja u trajanju od 20 školskih sati o uzgoju divljih šparoga

| Autor: Branko Biočić
Martina Peršić i Šime Martinović (Snimio Branko Biočić)

Martina Peršić i Šime Martinović (Snimio Branko Biočić)


Dr.sc. Martina Peršić nositeljica je kolegija voćarstvo i vinogradarstvo na studijima Održivi agroturizam i Mediteranska poljoprivreda na Veleučilištu u Rijeci. Kada se nakon doktorskog studija u Ljubljani odlučila vratiti u Hrvatsku, s obitelji se doselila na očevu starinu u Boljeviće, malo selo u općini Kršan. Bilo je to samo par mjeseci prije globalne karantene. Očistili su zapuštene parcele, posadili vrt, podignuli mali voćnjak, govori Martina, a njezina profesija dovela ju je do Šime Martinovića iz Labina koji u okolici svoje kuće na Vinežu uzgaja divlje šparoge. Svojim pionirskim poduhvatom Martinović je privukao veliku pozornost javnosti, posebno poljoprivrednih stručnjaka, budući da je riječ o svojevrsnom pionirskom poduhvatu.

Uz masline, trešnje, bademe

- Za Šimu Martinovića sam prvi put čula u travnju 2022. u najavi na društvenim mrežama njegove prve radionice o uzgoju divljih šparoga. U prvih par minuta prepoznala sam potencijal njegove priče i uzgoja divljih šparoga, pa dok je on okupljenima na jednostavan način tumačio osnovne principe ekologije i fiziologije biljaka, razmišljala sam kako njegovo znanje i iskustvo učiniti dostupno još široj javnosti, onima koje uzgoj divljih šparoga zanima, onima koji su mislili da je to nemoguće i onima koji na to nisu ni pomislili, studentima, poljoprivrednicima, hobistima. Uzgoj divljih šparoga je zasigurno odlična poslovna mogućnost za sve male i velike OPG-ove koji divlje šparoge mogu uzgajati u konsocijaciji s ostalim kulturama, već postojećim ili novoposađenim višegodišnjim vrstama kao što su masline, trešnje, bademi i slično. Na taj način povećava se biodiverzitet u nasadu, a istovremeno se štite prirodna staništa divlje šparoge koja se sustavno eksploatiraju zbog visoke cijene ove namirnice.

Ovakav način kombiniranog uzgoja, ističe, usklađen je s načelima ekološke poljoprivrede za koje se zalažu i promoviraju ih i na riječkom studiju održivog agroturizma.

- U svakom slučaju, u priči o organiziranom uzgoju divljih šparoga nema gubitnika. Osim što se podmiruje enormna potražnja za divljom šparogom na tržištu, obogaćuje se gastronomska ponuda, a Istra, hrvatsko priobalje, pa čak i kontinentalni dijelovi mogu brendirati još jedan proizvod, smatra Martina.

Ilustracija

Zbog svih ovih pozitivnih strana uzgoja divljih šparoga, ali i direktne povezanosti s načelima održive poljoprivrede, na Veleučilištu u Rijeci odlučili su osmisliti program cjeloživotnog obrazovanja u trajanju od 20 školskih sati. Polazniku će pružiti temeljna znanja o agroekološkim uvjetima uzgoja te dati osnovne smjernice o podizanju nasada u konsocijaciji s divljom šparogom. U teorijskom dijelu polaznici će saznati ponešto o morfologiji divlje šparoge, kemijskom sastavu i agroekološkim uvjetima uzgoja. U praktičnom dijelu bit će im demonstriran uzgoj presadnica iz sjemena, podizanje i održavanje nasada te agrotehničke mjere kojima je moguće produžiti sezonu divljih šparoga i dobiti višekratnu berbu tijekom vegetacije. Treći dio programa je terenska nastava koja se održava u nasadu divljih šparoga, gdje će polaznici vidjeti primjenu stečenog teorijskog znanja.

Održivi agroturizam

Za sada planirano je održavanje tečaja u Rijeci, Poreču i Pazinu u prostorijama riječkog veleučilišta te u Labinu u Pučkom otvorenom učilištu. U slučaju interesa, moguće je održavanje programa i u drugim gradovima i mjestima, a više informacija može se naći na web stranici Veleučilišta u Rijeci.

Ovim programom nadaju se oživjeti ideju o organiziranom uzgoju divljih šparoga, obogatiti ponudu lokalnih OPG-ova te indirektno osigurati kontinuiranu turističku gastronomsku ponudu ovom iznimnom namirnicom. Osim programa cjeloživotnog obrazovanja "Uzgoj divljih šparoga", na Veleučilištu se izvodi i program pod nazivom "Navodnjavanje manjih poljoprivrednih površina", a u pripremi je "Razmnožavanje i rezidba voćaka".

Po čemu se uzgojene divlje šparoge razlikuju od onih "debelih" koje se prodaju u supermarketima, pitamo profesoricu Peršić.

- Riječ je o organiziranom uzgoju vrste oštrolisne šparoge (Asparagus acutifolius), najčešće od četiri divlje vrste koje prirodno rastu na području Hrvatske. Debele, zelene ili bijele šparoge koje možemo naći na policama supermarketa pripadaju vrsti ljekovite ili vrtne šparoge (Asparagus officinalis). Osim po veličini, cijeni i dostupnosti, ove dvije vrste se značajno razlikuju u kemijskom sastavu i okusu. Divlja šparoga ima više polifenola u odnosu na vrtnu šparogu te jače izraženu specifičnu aromu, pojašnjava.

Što se tiče općenito proizvodnje mediteranske hrane u nas, stanje u vinogradarstvu ocjenjuje dobrim. Vinogradi se, kaže, obnavljaju i podižu novi, dok je stanje u voćarstvu daleko od idealnog. To je u najvećoj mjeri posljedica nedostatka voćarske tradicije, ali i poticajnih mjera nadležnog ministarstva koje su više okrenute maslinarstvu i vinogradarstvu. Pitamo kakva je budućnost proizvodnje hrane u nas i u svijetu s obzirom na sadašnju krizu i skupoću. Hoće li hrane biti dovoljno ili treba očekivati nestašice?

- S obzirom na trenutnu situaciju s cijenama, za pretpostaviti je da će se većina onih koji su u mogućnosti okrenuti uzgoju vlastite hrane kako bi smanjili troškove. Osim što će se na taj način smanjiti troškovi kućanstva, pojedinac će moći u potpunosti biti siguran u podrijetlo i način uzgoja hrane koju konzumira. Također, zbog visoke cijene goriva, što povisuje cijenu transporta, moguće je da će lokalni proizvodi dobiti još više na važnosti. Da nije svako zlo za zlo, možemo vidjeti i iz ovog primjera: odlukom o kupnji od lokalnih OPG-ova ili pak ekološkom proizvodnjom vlastite hrane, osim što potičemo lokalnu ekonomiju i smanjujemo vlastite troškove, možemo utjecati na smanjenje vlastitog ugljičnog otiska što je u skladu sa svjetskom "zelenom" politikom. Ipak, ekološki uzgoj i proizvodnja hrane zahtijevaju mnogo znanja i iskustva. Zato je Veleučilište u Rijeci odgovorilo na potrebe tržišta i 2018. godine oformilo novi, inovativan i interdisciplinaran studijski program Održivi agroturizam. Uz to, pokrenuti su i različiti programi cjeloživotnog obrazovanja, kroz koje se studenti i polaznici osposobljavaju za održive načine uzgoja i proizvodnje hrane. U planu je i otvaranje specijalističkog diplomskog stručnog studija Održivi agroturizam, kaže Peršić.

Rekreacijska poljoprivreda

Našim poljoprivrednicima i općenito ljudima na selu, ističe, potrebna su nova znanja, da se obrazuju u području novih tehnologija koje su dostupne u modernoj poljoprivredi, jer na taj način uvelike mogu povećati produktivnost i smanjiti troškove svojih jednogodišnjih i višegodišnjih nasada.

- Svakome tko ima mogućnosti savjetovala bih da se poljoprivredom bavi barem u rekreacijske svrhe. Boravak u prirodi, na svježem zraku i umjerena fizička aktivnost u svakom slučaju povoljno djeluju na ljudsko zdravlje, a kao bonus slijede još i ukusni jestivi plodovi. Moja obitelj i ja se isto bavimo ovakvom "rekreativnom poljoprivredom". U sve to uključena je i moja dvogodišnja kćer koja je u svom kratkom životu već posadila i pobrala krumpire, batat, pomidore, tikvice, paprike, kapulu, češnjak, jagode, navodi mlada znanstvenica.

Na Veleučilištu u Rijeci radi sa studentima na devet kolegija koje vodi. Osim direktne nastave na obaveznim i izbornim predmetima, uključena je i u organizaciju različitih događanja kao što je bio ovogodišnji minisimpozij "Održiva poljoprivreda i ruralni turizam" za koji se nada da će postati tradicionalan. Upravo radi na stručno-znanstvenom projektu "HOP! u primijenjenu znanost", gdje s kolegama i studentima uz sudjelovanje Mudro Bioindustry razvijaju tehnologiju uzgoja mikropovrća kao hrane u uzgoju skakavaca. Uz pomoć bespovratne potpore Istarske županije za sufinanciranje projekata, s kolegama provodi i stručno-znanstveni projekt "Ocjena potencijala sjemenki autohtonih i udomaćenih sorata vinove loze kao sirovine za ekstrakciju fenolnih tvari".

- Uključena sam i u pripremu i provedbu programa cjeloživotnog obrazovanja te osmišljanje i pripremu dokumentacije za otvaranje specijalističkog diplomskom stručnog studija Održivi agroturizam. Imam sreće da je moj posao u području poljoprivrede koja je ujedno i moja strast, pa i većinu slobodnog vremena provodim baveći se njome, kaže dr.sc. Martina Peršić.

 Doktorica bioznanosti

Martina Peršić mediteransku poljoprivredu studirala je na Poljoprivrednom odjelu Veleučilišta u Rijeci, a magistarski studij hortikulture završila u Ljubljani, na Biotehničkom fakultetu, gdje je i doktorirala na studiju Bioznanost, na temu biljnih sekundarnih metabolita, detaljnije tanina, tvari koje spadaju u skupinu fenola. U vrijeme kada je bila pred obranom doktorata, otvarao se novi studij Održivi agroturizam na Veleučilištu u Rijeci, prijavila se na natječaj i zaposlila u ustanovi s koje je i krenula na svoje "poljoprivredno" putovanje.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum