novi zakon
MAĆEHINSKI ODNOS PREMA ISTRI: Buzet gubi status brdsko-planinskog područja, preko noći od brda postao ravnica
Prema prvim neslužbenim informacijama iz Ministarstva regionalnog razvoja, Buzet je izgubio status brdsko-planinskog područja bez obzira što umjesto 45 jedinica lokalne samouprave koje su prema starom zakon imale takav status, novi zakon predviđa ih obuhvatiti 85, odnosno 86
Nakon što je Sabor prije dva tjedna izglasao novi Zakon o brdsko-planinskim područjima, Vlada na prijedlog Ministarstva u roku od šezdeset dana, treba donijeti odluku o obuhvatu brdsko-planinskog područja. U Istri je trenutno pet istarskih gradova i općina s brdsko planinskim statusom. To su Buzet, Lupoglav, Cerovlje, Gračišće i Motovun, no dok ne bude objavljen novi popis neće se precizno znati tko je ostao u tom vlaku tko ispao, a tko moguće po prvi puta dobio svoje mjesto u njemu. Za razliku od važećeg Zakona o brdsko-planinskim područjima iz 2002. godine, novim zakonskim prijedlogom nisu taksativno nabrojane općine i gradovi koji će imati taj status.
Buzet je rangiran na 173 mjestu
Već se navodi da se za utvrđivanje obuhvata brdsko-planinskog područja boduju geomorfološki, klimatski, demografski i infrastrukturni kriteriji.
- Prema prvim neslužbenim informacijama iz Ministarstva regionalnog razvoja, Buzet je izgubio status brdsko-planinskog područja bez obzira što umjesto 45 jedinica lokalne samouprave koje su prema starom zakon imale takav status, novi zakon predviđa ih obuhvatiti 85, odnosno 86. Buzet je rangiran na 173 mjestu što znači da su se kriteriji značajno promijenili i da geomorfološke karakteristike određenog kraja više nisu primarni kriterij, već se gradovi boduju na temelju nekih drugih kriterija. Moglo bi se reći da je Buzet preko noći jednim potezom iz brda postao ravnica jer očito zemljopisne karakteristike, otežani uvjeti života u takvim područjima, više nisu primarni kriterij. Mi kao članovi radne skupine za izradu prijedloga zakona nismo imali uvida koji će biti kriteriji za dobivanje statusa, iako je uvijek bilo rečeno da će svi zadržati postojeći status, komentar je gradonačelnika Siniše Žulića.
Buzet je doduše zadnjih godina promjenama zakonske regulative već izgubio značajna proračunska sredstva po osnovu brdsko-planinskog statusa i ostale su mu samo mrvice, no neovisno o tome mogao se kandidirati na određene natječaje prvenstveno uređenja komunalne infrastrukture koji su bili predviđeni za gradove i općine s brdsko planinskim statusom.
- Dobivali smo i određene bodove pri kandidaturi na određene natječaje no ono što je važno da je i građanima pri kandidiranju projekata status brdsko-planinskog područja nosio određene bodove, a sada će ostati i bez toga i samim time bit će otežano dobivanje sredstava iz EU fondova, kaže Žulić.
Područja s otežanim uvjetima života
Brdsko-planinska područja u pravilu obuhvaćaju dijelove koji zbog svoje zemljopisne pozicije ili geomorfoloških i klimatskih karakteristika, predstavljaju područja s otežanim uvjetima, zbog kojih je stanovništvo često priliku za boljim životom tražilo u drugim, za život povoljnijim sredinama. Donošenje prvog Zakona o brdsko-planinskim područjima 2002. godine, napominje Žulić, stvorilo je za mnoge takve jedinice lokalne samouprave priliku da povećanim udjelom u rasporedu poreza na dohodak, a kratko vrijeme i poreza na dobit, mogućnost da barem djelomično "uhvate" korak razvoja s ostalim gradovima i općinama koji su imali bolji geomorfološki položaj od njih, što je određeni dio njih i učinio. No, bez obzira što su mnoga područja značajno unaprijedila svoju komunalnu infrastrukturu i društveni standard, sva financijska sredstva koja su ti gradovi i općine dobivale nekima nije bio dostatan da poprave demografsku sliku.
Umjesto potpora koje su ostvarivali, većina gradova i općina s brdsko-planinskim statusom, dobila je visoke indekse razvijenosti i prepreku daljnjem razvoju, jer se u velikom broju natječaja koje raspisuju ministarstva indeks navodi kao ograničavajući ili čak isključujući faktor za kandidiranje projekata. Neke jedinice lokalne samouprave izmjenama zakona u posljednjih pet godina izgubile su i do 60 posto prihoda po osnovi poreza, što posredno znači uskraćivanje programa i projekata kojima se pokušavala održavati demografska stabilnost i javne usluge stanovništvu. Treba naglasiti da se radilo o sredstvima poreza na dohodak koje su ostvarivali isključivo građani koji žive u tim jedinicama.
Preraspodjele poreza na dohodak
Novi Zakon o brdsko-planinskom području, tehnički gledano, mišljenja je Žulić, preopćenit je i nema nikakvu konkretnu mjeru, sve će se svesti na podzakonske akte koje donosi Vlada ili resorno ministarstvo, što ponovno onemogućava kvalitetno i dugoročno planiranje razvoja. Nažalost, kaže Žulić, ovo nije prvi put, ovo je već peta godina kako te jedinice lokalne samouprave do zadnjeg dana zasjedanja Sabora strepe za svoje prihode, koji su za većinu njih u istarskoj unutrašnjosti i Gorskom kotaru prije svega zbog zakonskih promjena svake godine sve manji.
- Minimum koji bi trebalo učiniti je vratiti tim jedinicama lokalne samouprave 90 posto preraspodjele poreza na dohodak, kako su i prije imale. Na taj način te bi se krajeve pomagalo novcima ljudi koje su oni uprihodovali i u većini njih ne bi se trebale osiguravati bilo kakve dodatne pomoći iz državnog proračuna ili bi one bile manje nego što su sada. Tada će isključivo o ljudima koji upravljaju tim jedinicama ovisiti da li će uspjeti realizirati kvalitetne projekte koji će stvoriti uvjete za ostanak lokalnog stanovništva i za pozitivno investicijsko okruženje. Dodatno bi se na taj način stimuliralo otvaranje radnih mjesta i nagrađivala uspješnost. Uz to zakonom treba obvezati i tvrtke u državnom vlasništvu, kao što su Hrvatske vode, HEP i Hrvatske šume da putem svojih programa također definiraju mjere potpora tim krajevima, na način koji su to uradile Hrvatske ceste. Mi danas imamo slučaj da se te tvrtke maćehinski ponašaju prema krajevima od kojih imaju jako velike prihode i korist, a tim krajevima ne ostavljaju gotovo ništa osim oštećenih prometnica i otežane uvjete za život, zaključio je Žulić. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
