Ako želimo da nam turisti i dalje dolaze, a da se i mi domaći u svom gradu osjećamo sigurno, moramo učiniti sve da se grad i dalje razvija i funkcionira normalno, istaknuo je rovinjski gradonačelnik Marko Paliaga. Sve se češće susrećemo s devijacijama u ponašanju prema prostoru od bespravne izgradnje do ilegalnih deponija, rekao je nedavno gradonačelnik Pule Boris Miletić

Gradovima treba omogućiti uvođenje lokalne municipalne policije kao što je to u Italiji. Sve se češće susrećemo s devijacijama u ponašanju prema prostoru - od bespravne izgradnje do ilegalnih deponija, rekao je u nedavnom razgovoru za naš list gradonačelnik Pule Boris Miletić. Ta ideja o uvođenju lokalne policije nije nova. Rovinjski gradonačelnik Marko Paliaga o njoj je opširno govorio lani.

"Do kraja godine (2019., op. n.) predložit ćemo zapošljavanje novih ljudi, tim više što i sami zagovaramo decentralizaciju ovlasti, odnosno prepuštanje određenih poslova gradskoj policiji koju, po uzoru na neke druge zemlje, želimo osnovati u Rovinju", kazao je Paliaga.

Kažnjavanje bespravne gradnje

Pojasnio je da se formiranje lokalne policije može ostvariti i povećanjem ovlasti komunalnim redarima, koji bi u opisu poslova imali i postupanja vezana za sigurnost u prometu te održavanje javnog reda i mira. Gradski bi policajci, prema toj zamisli, bili ovlašteni i za, primjerice, kažnjavanje bespravne gradnje.

- Ne radi se o rovinjskoj, već gradskoj policiji za koju su zainteresirani mnogi gradovi u Hrvatskoj. Naime, već se dugi niz godina u Hrvatskoj, i to kroz Udrugu gradova, nastoji pokrenuti inicijativa za izmjenom više različitih propisa i zakona, čime bi se omogućila uspostava tzv. gradske, odnosno komunalne policije s nešto većim ovlastima. Dakle, nisu u pitanju nastojanja ili pretendiranja gradonačelnika ili načelnika lokalnih samouprava za preuzimanje ovlasti koje spadaju pod Ministarstvo unutarnjih poslova. Naša je namjera da dobijemo bržu i bolju regulaciju, odnosno kvalitetniji i brojniji angažman redarstvenika pri uvođenju javnog reda i mira, odnosno rješavanja komunalnih problema, rekao je Paliaga.

Istaknuo je da gradonačelnici prvenstveno žele više reda i bolju sigurnost. "Ako želimo da nam turisti i dalje dolaze, a da se i mi domaći u svom gradu osjećamo sigurno, moramo učiniti sve da se grad i dalje razvija i funkcionira normalno", istaknuo je rovinjski gradonačelnik.

Udruga gradova već je prije više od dvije godine zatražila da komunalni redari prerastu u gradske policajce. Smatraju da je taj naziv primjereniji poslovima koje obavljaju. Inicijativu za preoblikovanje komunalnog redarstva u gradsku policiju u studenom 2017. jednoglasno je prihvatila skupština Udruge gradova, koja okuplja 125 gradova u Hrvatskoj. Iako je Vlada novim Zakonom o komunalnom gospodarstvu proširila ovlasti komunalnim redarima, to još uvijek očito ne zadovoljava istarske gradonačelnike.

Po uzoru na Italiju

- Uostalom, gradska policija za koju se zalaže Udruga gradova već postoji u Italiji, a imaju je i brojne države zapadne Europe. U susjednoj Sloveniji, što itekako dobro znaju vozači, brzo, efikasno i učinkovito funkcionira gradska prometna policija, pojasnio je rovinjski gradonačelnik.

Budući da se i Miletić i Paliaga pozivaju na talijanska iskustva, provjerili smo kako ta lokalna policija funkcionira u našem susjedstvu, u Italiji, odnosno nama bliskom Trstu. Tradicija općinske ili lokalne policije seže iz doba talijanskog ujedinjenja 1860. godine. Dakle, zakonski okviri, koji su općinama omogućavali osnivanje posebnog tijela redarstvenika radi održavanja javnog reda i mira te poštivanja odredbi gradskih statuta, ugrađeni su u sam postanak talijanske države. Od samog začetka lokalni policajci, s posebnim uniformama koje se razlikuju od grada do grada, imali su zadatak kontrole i zaštite gradskih zelenih površina i parkova. Kod nas su nekada bili znani kao guardia radici.

Trst je od XIV. stoljeća pa sve do 1918. godine pripadao austrougarskoj monarhiji pa je povijest gradske policije vezana za bečke užance i zakone. Lokalna policija s posebnim zadacima u Trstu se pojavljuje već 1860. godine. Naime, uz čuvanje javnog reda i mira, kontrolu provedbe gradskog statuta i čuvanja parkova i zelenih površina, bili su aktivni u "lovu" na beskućnike i prosjake, kojih je u bogatom Trstu (u to doba jedna od najvećih i najbogatijih europskih luka) bilo napretek (tako barem piše u službenim dokumentima). Osim ako se ne bi ogriješili o zakon, beskućnike bi policija smjestila u veliki dom (zgrada dan danas postoji na križanju ulica Conti i Pascoli) na trošak gradskog proračuna. Danas takvih domova nema, ali ima beskućnika i prosjaka u pristojnom broju, a njih trenutno je najlakše smjestiti u zatvor u Ulici Coroneo.

Porast beskućnika i prosjaka umnogome je povezan sa fenomenom imigracije. Sjeverna Liga, koja trenutno vlada u regiji Friuli-Venezia Giulia i koalicijski je partner tršćanske gradske vlasti desnog centra na čelu s gradonačelnikom Robertom Dipiazzom, vodi politiku čvrste ruke prema migrantima. Ta stranka bi najradije sve migrante vratila odakle su došli, i to po brzom postupku. S obzirom da je prosječni Talijan u financijskom škripcu, a posla jednostavno nema (srednja i niža klasa na teškim su mukama), najlakše je krivce potražiti među migrantima, što Sjeverna Liga obilato koristi za samopromociju.

Dogradonačelnik Trsta Paolo Polidori član je Sjeverne Lige i početkom prošle godine predložio je gradskom vijeću prijedlog zakona kojim bi se lokalne policajce naoružalo pištoljem radi boljeg i sigurnijeg obavljanja dužnosti. I dalje se čeka rasplet prijedloga zakona, Polidori iza sebe ima većinu u gradskom vijeću, ali nema podršku sindikata tršćanskih lokalnih policajaca. Mnogi policajci su najavili da će odbiti pištolj jer tvrde da je najavljeni zakon protivan ugovoru o radu koji su potpisali prilikom zapošljavanja. "Mi nismo policajci niti karabinjeri, lokalna policija je nešto drugo i tražimo da se ta bitna razlika poštuje", kažu protivnici prijedloga zakona.

Inače, dobar dio tršćanskih gradskih policajaca zadužen je za kontrolu i reguliranje gradskog prometa. Ako krivo parkirate, globa vam ne gine jer policajaca ima posvuda. Uz lokalne policajce pojavljuje se i pokoja patrola državne policije, karabinjera ili financijske policije, ali to je rijetkost. Vozači muku muče s lokalnom policijom koja čuva svaki gradski kantun. Kažu stari Tršćani da s njima nema šale, prvo plati globu, a onda se buni. Ako ne platiš u zadanom roku, na kućnu adresu stiže ti nova globa s udvostručenim iznosom.

Široke ovlasti

Na vrhu piramide gradske policije stoji gradonačelnik kojemu su svi podčinjeni, a on pod sobom ima sustav od preko 300 zaposlenih. Lokalni su policajci relativno dobro plaćeni, a ono što je najvažnije - mjesečna primanja su im osigurana. Jer kažu u Italiji: "Prije će pasti država nego općina."

U današnjim uvjetima lokalni policajci su aktivni u suzbijanju svih oblika zagađivanja okoliša, zaduženi su za intervencija prilikom prijava bespravnih gradnji, za kontrolu poštivanja radnog vremena cijele gradske trgovačke mreže te dosljedne primjene pravila o radu. Ako neki kafić pretjeruje s muzikom, ako radi duže od dozvoljenog radnog vremena, stižu gradski policajci; ako dođe do težih svađa među susjedima, evo opet njih. Tek kad stvar zagusti, traže pomoć policije ili karabinjera.

Ono što je vrijedno zabilježiti u talijanskom primjeru je praksa povezivanja manjih općina u tzv. savez radi maksimalnog iskorištavanja usluga lokalnih policajaca. Naime, dvije, tri, četiri ili više manjih općina se udružuje i sastavlja jedinicu lokalne policije, čiji je djelokrug rada proširen na sve potpisnike savezništva. Radi se o korisnom i racionalnom trošenju novca poreznih obveznika.