Labin i Labinština u godini su velikog jubileja, 100-te obljetnice Labinske republike. Krvova placa na Vinežu mjesto je s kojeg 2. ožujka 1921. godine započeo bunt labinskih rudara, a koji će, po završetku uređenja, postati uređeni javni prostor. Prostor u kojem se stvara i odražava identitet grada, arhiva kolektivne memorije rudarskog Labina.

Radovi, po idejnom rješenju Arhitektonika Studio Labin su u punom zamahu pa se naziru konture uređenog kompleksa Krvove place. Betonski valovi su formirani, a radi se na izradi šina ili tračnica po uzoru na rudarske koje će u konačnici voditi do ulaza u rudarsko okno Šoht. Puna umjetnička i memorijska imaginacija biti će zaokružena postavom dekorativnog stakla i osvjetljenjem otvora Šohta, finalizacijom tračnica te postavom "šveljara". Najuočljiviji element uređenja je postament od cortena (posebne vrste čelika za uređenje eksterijera), dominantan i decentan,  dovoljno visok da bude vidljiv na većoj udaljenosti.

U pravokutni postament urezat će se riječi: "Da se nikad ne zobi". Te riječi odražavaju težinu i bremenitost ondašnjih teških uvjete života labinskih rudara. Postament, će prema idejnom rješenju, biti postavljen na završetku valovite staze popločene granitnim kockama, a uz uređenu površinu Krvove place i Šohta zasaditi će se crvene ruže kao simbol teškog životnog puta labinskih rudara. U nastavku će se staza povezati na Šoht i nastaviti  sjevernim dijelom prema spomeniku borcima iz NOB-a.

Povezane vijesti

• Oni su mnogo više od rednog i matičnog broja s popisa poginulih
• KRVOVA PLACA U VINEŽU DOBITI ĆE NATPIS U postamentu će pisati "Da se nikad ne zobi"
• Pri kraju radovi na Krvovoj placi: Postavljena spomen ploča s natpisom: "Da se svojni ne zobi"