PRAVA POŠAST

KATASTROFA ZA ISTARSKO VINOGRADARSTVO Zaraza koja se pojavila prije šest godina dosad je već uništila 164 hektara nasada. Ima i jedina POZITIVNA OKOLNOST

Samo tijekom ove 2020. godine u Istarskoj županiji je zbog zaraženosti zlatnom žuticom iskrčeno 10,58 hektara vinograda uz još 80 pojedinačnih čokota

| Autor: Davor ŠIŠOVIĆ
Nakon što se zlatna žutica vinove loze u Istarskoj županiji prvi puta pojavila 2014., u vrlo kratkom razdoblju poprimila je razmjere epidemije (Snimio Milivoj Mijošek)

Nakon što se zlatna žutica vinove loze u Istarskoj županiji prvi puta pojavila 2014., u vrlo kratkom razdoblju poprimila je razmjere epidemije (Snimio Milivoj Mijošek)


Zbog zaraze zlatnom žuticom vinove loze u zadnjih je sedam godina iskrčeno ukupno 163,94 hektara vinograda i još 4.869 pojedinačnih čokota. Razmjeri ove katastrofe bit će jasniji ako podsjetimo da u Istarskoj županiji ukupno ima 3.105 hektara registriranih vinograda, što znači da je zbog ove bolesti iskrčeno 5,27 posto istarskih vinograda. Ovo su međutim podaci iz službenih evidencija Ministarstva poljoprivrede, odnosno o površinama vinograda iskrčenima po nalogu fitosanitarne inspekcije, kojima treba pribrojiti i nepoznatu tamnu brojku, odnosno površine koje su vinogradari samoinicijativno iskrčili prije nego što su na razini države stupile na snagu mjere organiziranog suzbijanja zlatne žutice vinove loze, a i kasnije je bilo slučajeva da vinogradari radije sami krče zaraženi vinograd nego da se "petljaju" s državnom birokracijom.

Samo tijekom ove 2020. godine u Istarskoj županiji je zbog zaraženosti zlatnom žuticom iskrčeno 10,58 hektara vinograda uz još 80 pojedinačnih čokota. Ovogodišnja su krčenja po nalogu fitosanitarne inspekcije obavljana na području katastarskih općina Brtonigla, Novigrad, Kostanjica, Umag i Lovrečica. To je ujedno i dobra vijest: površina ove godine iskrčenih vinograda manja je nego u prethodnih nekoliko godina, a i geografska raširenost područja na kojima je trebalo krčiti dosta je manja nego prije, što znači da većina istarskih vinogradara ispravno tretira svoje vinograde i pravodobnim suzbijanjem prijenosnika bolesti, američkog cvrčka, sprečava da se zaraza u kritičnim područjima opet pojavi.

Ne odmah po pojavi ove bolesti u Hrvatskoj, i još uvijek ne odmah nakon što su počela naređena krčenja zaraženih vinograda, država je uvela potpore vinogradarima za obnovu vinograda iskrčenih zbog zaraze zlatnom žuticom. Prihvatljivi troškovi koji se u potpunosti mogu pokriti ovom potporom su troškovi krčenja vinograda, usluge uklanjanja opreme (demontaža i montaža armature i sustava za navodnjavanje), nabave i postavljanja opreme, te nabave sadnog materijala i usluga sadnje. Natječaji za ovu potporu, otkad je ona uvedena, objavljuju se u pravilu dvaput godišnje, a trenutno je na snazi natječaj koji je objavljen 30. listopada ove godine, s rokom za podnošenje zahtjeva do 29. siječnja 2021. godine. Korisnici ove potpore, kojoj je službeni naziv "Operacija 5.2.1 - Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala", i sastavni je dio Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020., mogu biti fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika, a financira se, da ponovimo, sto posto prihvatljivih troškova.

Na ovakve natječaje objavljivane od 2017. godine, pravo na potporu za obnovu iskrčenih zaraženih vinograda ostvarila su 34 korisnika iz Istarske županije, s ukupnim iznosom ugovorene potpore od 12,502 milijuna kuna, od čega je dosad isplaćeno 5,729 milijuna. Potporama je pokrivena obnova ukupno 79,93 hektara vinograda, što je nažalost manje od polovice ukupne površine vinograda iskrčene zbog ove zaraze, koja je time postala i čimbenikom smanjivanja ukupne površine pod vinogradima u Istri.

Nakon što se zlatna žutica vinove loze u Istarskoj županiji prvi puta potvrđeno pojavila 2014. godine, u vrlo kratkom razdoblju poprimila je razmjere epidemije, a kad su za stanovitim zakašnjenjem započele organizirane mjere suzbijanja ove bolesti, njezino sustavno praćenje naređeno je za sva vinogradarska područja u Istri, bez obzira je li u njima zaraza bila potvrđena ili ne. Utvrđena su žarišta bolesti, a područja njenog mogućeg širenja definirana su kao "demarkirana područja" i u njima su također bile obavezne mjere suzbijanja američkog cvrčka. Rezultati nadzora iz posljednjih nekoliko godina ukazuju na to da se zlatna žutica proširila na pojedina sigurnosna područja unutar uspostavljenih demarkiranih područja, primjerice na Savudriju, Grožnjan, Motovun i Novu Vas. Ta sigurnosna područja geografski nalaze vrlo blizu prethodno utvrđenim žarištima pa je širenje zlatne žutice upravo na ta područja bilo očekivano.

Ohrabruje, međutim, podatak da zlatna žutica posljednjih godina nije potvrđena u nezaraženim područjima, dakle bolest se nije proširila izvan dosad definiranih demarkiranih zona, a na nekim praćenim lokalitetima kao što su primjerice Bibići, Cukrići, Svetvinčenat, Cere i Krculi, u razdoblju od sredine lipnja do druge dekade kolovoza ove godine nije zabilježena niti jedna odrasla jedinka prijenosnika zaraze, odnosno američkog cvrčka. Ovaj podatak, zaključuju u Ministarstvu poljoprivrede, potvrđuje da vinogradari u Istri redovito provode mjeru suzbijanja vektora zaraze.

Može li se onda reći da je u Istri zaraza zlatnom žuticom vinove loze suzbijena ili barem stavljena pod kontrolu? "Na temelju rezultata provedenih istraživanja ne možemo tvrditi da je zlatna žutica u Istarskoj županiji u potpunosti stavljena pod kontrolu, ali je vidljivo usporavanje širenja bolesti", odgovaraju iz Ministarstva poljoprivrede na naše pismene upite o trenutnom stanju sa zlatnom žuticom u Istri. Treba naime znati da je zlatnu žuticu vinove loze, na područjima gdje se ona pojavi, vrlo teško u potpunosti ukloniti, ali se njeno širenje može uspješno držati pod kontrolom, pri čemu je ključno poštivati propisane fitosanitarne mjere koje se prvenstveno odnose na redovito suzbijanje američkog cvrčka i uklanjanje zaraženih trsova zajedno s korijenom. Vinogradi u kojima se ne provode ove obavezne mjere, kao i zapušteni vinogradi, predstavljaju stalnu opasnost za ponovno širenje zlatne žutice.

U krajevima u kojima je zaraza bila izraženija, primjerice u zapadnoj i sjeverozapadnoj Istri, mnogi vinari koji su morali krčiti svoje zaražene vinograde imaju negativna iskustva sa svojim susjedima, vlasnicima malih, ali zapuštenih i niz godina neobrađenih vinograda. Čak se i ne zna jesu li ti vinogradi zaraženi, a vlasnici ih ne žele ili ne mogu iskrčiti iako ih ne obrađuju, najčešće zato što su ili stari i nemoćni, ili nemaju novaca za krčenje, ili uopće tu ne žive i ne obrađuju svoje imanje. Država je rješavanje tog problema prebacila na lokalnu samoupravu, odnosno općine i gradovi dužni su "surađivati s provoditeljima Akcijskog plana za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze", ali nitko nažalost ne zbraja podatke niti koordinira aktivnosti oko suzbijanja zaraze u zapuštenim privatnim vinogradima, svaka jedinica lokalne samouprave to radi za sebe, ako može, ako stigne, i ako ima sredstava.

Zato je, s druge strane, krajem prošle godine žestoko krenula akcija krčenja zapuštenih državnih vinograda, programom kojega financira država, a provode Hrvatske šume. Programom je obuhvaćeno 114 hektara vinograda na području gradova Umaga, Rovinja, Pazina i Novigrada te općina Motovun, Kaštelir-Labinci, Višnjan, Žminj, Gračišće, Svetvinčenat, Marčana i Vrsar. Krčenje je započelo lanjskog listopada od Novigrada i bilo je najavljeno da će se odmah zatim preći na Motovun te vrlo brzo, do proljeća, završiti cijeli program. Međutim, posao se otegnuo na više od godinu dana, pa je posljednjih tjedana na redu tek krčenje zapuštenih državnih vinograda na području Motovuna. Na neposredan upit koliko je dosad tog posla obavljeno, iz Ministarstva odgovaraju da je do 30. svibnja ove godine bilo iskrčeno 42,7 hektara, i to na području grada Novigrada te općina Kaštelir i Višnjan. Radovi koji su u tijeku naravno da nisu mogli biti uračunati, ali je kašnjenje provedbe ovog programa evidentno, jer je američki cvrčak ljetno doba kada se razmnožava možda proveo baš u tim vinogradima koje se zakasnilo iskrčiti. No, do kraja ove godine cijeli bi program trebao biti dovršen, a iskrčeni vinogradi će se tada putem natječaja ponuditi na ponovnu kultivaciju lokalnim vinogradarima i vinarima.

Treba međutim napomenuti da ovih 114 hektara zapuštenih vinograda na državnom zemljištu nije uračunato u zbroj od 163,94 hektara iskrčenih po nalogu fitosanitarne inspekcije, štoviše, ovi državni zapušteni vinogradi službeno nisu ni evidentirani kao zaraženi, iako možda jesu, no bez obzira jesu li ili nisu zaraženi, predstavljaju rizik za širenje zaraze i dobro je da se iskrčuju.

Na kraju, prema mišljenju Ministarstva poljoprivrede i njemu podređenih nadležnih stručnih službi, situacija sa zlatnom žuticom u Istri je bolja nego u drugim županijama, odnosno u Istri se ova bolest suzbija uspješnije nego drugdje. U početku je zlatna žutica osim u Istri bila evidentirana još na krajnjem istoku Hrvatske odnosno na području Iloka, zatim u Hrvatskom zagorju, i u središnjoj Hrvatskoj, no do danas se proširila, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, na sve kontinentalne hrvatske županije, dok je u Dalmaciji još uvijek nema. U drugim hrvatskim županijama iz godine u godinu se bilježi stalan rast odnosno širenje ove bolesti kako u sigurnosnim područjima oko prvotnih žarišta, tako i na dotad nezaražena područja. U Istarskoj županiji se posljednjih godina zlatna žutica ipak ne širi izvan ranije demarkiranih područja, a u nekim zonama, vidjeli smo iz podataka Ministarstva, američkog cvrčka više uopće nema.

Vinogradar ili vinar koji je jednom iskusio krčenje vinograda zbog zlatne žutice sigurno neće dozvoliti da mu se takvo što opet dogodi. Riješi li se na lokalnoj razini još i problem privatnih zapuštenih zaraženih vinograda, moći ćemo reći da je Istra na putu da zlatnu žuticu, nakon sedam godina borbe s povelikim gubicima, napokon stavi pod kontrolu.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater